Ekoloka valencija Na svaku vrstu utjeu odreeni ekoloki

Ekološka valencija

Na svaku vrstu utječu određeni ekološki čimbenici. Zbir svih ekoloških čimbenika koji utječu na vrstu nazivamo životni okoliš.

Uzmimo primjer vrste maslačak. Navedite 2 abiotička i 2 biotička čimbenika koji djeluju na maslačak. Abiotički čimbenici: Biotički čimbenici:

Značajke ekoloških čimbenika: 1. Dinamični su i stalno promjenjivi u intenzitetu, količini i načinu djelovanja. 2. Nikada ne djeluju pojedinačno, već zajedno kao kompleks čimbenika. 3. Mogu djelovati izravno ili posredno preko drugih čimbenika. 4. Ako su neophodni za život organizma, nazivaju se čimbenici opstanka.

PROBLEMSKI ZADATAK: Promotrite sljedeći graf i odgovorite na pitanja. 1. Odnos koje dvije varijable je prikazan na grafu? 2. Navedite vrste koje podnose male promjene temperature. 3. Što će se dogoditi sa brojnosti populacije pastrve ako dođe do naglog rasta temperature vode? 4. Što će se dogoditi sa brojnosti populacije tilapije ako temperatura vode ostane visoka i nepromijenjena?

Ekološka valencija - Ekološka valencija je vrijednost kolebanja nekog ekološkog čimbenika unutar koje je moguć opstanak vrste. - Ekološka valencija nije kruta i nepromjenjiva vrijednost, već ona varira ovisno o uvjetima pod kojima dani čimbenik djeluje. Struktura ekološke valencije: Pesimum

Ekološka valencija ograničena je kritičnim vrijednostima nekog ekološkog čimbenika za neku vrstu. 1. EKOLOŠKI MINIMUM - Najniži intenzitet ili količina ekološkog čimbenika kod kojeg je još moguć opstanak organizma. 2. EKOLOŠKI MAKSIMUM - Najviši intenzitet ili količina ekološkog čimbenika kod kojeg je još moguć opstanak organizma. 3. EKOLOŠKI OPTIMUM - Intenzitet ili količina ekološkog čimbenika kod kojeg je njegovo djelovanje na organizam najpovoljnije. 4. EKOLOŠKI PESIMUM - Intenzitet ekološkog čimbenika koji je nepovoljan za neku vrstu, približava se minimumu ili maksimumu; ali na kojem vrsta može preživjeti.

Podjela vrsta s obzirom na ekološku valenciju: STENOVALENTNE VRSTE EURIVALENTNE VRSTE Vrste koje imaju usku ekološku valenciju za neki ekološki čimbenik. Vrste koje imaju široku ekološku valenciju za neki ekološki čimbenik. Npr. za ekološki čimbenik koncentracija O₂ u vodi. - Pastrva Npr. za ekološki čimbenik koncentracija O₂ u vodi. - Som Npr. za ekološki čimbenik temperatura. - Čovječja ribica Npr. za ekološki čimbenik temperatura. - Šaran Npr. za ekološki čimbenik svjetlost. - Šišmiš Npr. za ekološki čimbenik svjetlost. - Divlja svinja

Navedene vrste razvrstajte u odgovarajuću ekološku kategoriju u tablici s obzirom na njihovu ekološku valenciju. Promatrani ekološki čimbenik je voda: -veliki vodenjak, gujavica, dvogrba deva, štakor, lopoč, čovjek Stenovalentne vrste Eurivalentne vrste

Liebigovo pravilo minimuma (Liebig, 1840. ): – Mogućnost opstanka i prosperiteta jedne vrste određeno je ekološkim čimbenikom koji se nalazi najbliže minimumu, iako se svi ostali faktori mogu nalaziti u optimumu ili biti blizu njega.

PROBLEMSKI ZADATAK: U tablici 1. navedene su koncentracije mineralnih soli u tlu. Naša hipotetska biljka ima intervale ekološke valencije navedene u tablici 2. TABLICA 1. TABLICA 2. 1. Za koju navedenu mineralnu sol je ova biljka stenovalentna? 2. Navedi 2 mineralne soli za koje je ova biljka eurivalentna. 3. Koju mineralnu sol valja dodati tlu da bi se pospješio rast naše biljke?

OČEKIVANI ODGOVORI UČENIKA Slajd 3. Abiotički čimbenici: svjetlost, temperatura, voda, sastav tla itd. Biotički čimbenici: kompeticija s drugim vrstama biljaka, predatorstvo (biljojedi), mutualizam (oprašivanje kukcima). Slajd 5. 1. Prikazan je odnos gustoće populacije i temperature. 2. Pastrva i tilapija. 3. Smanjit će se brojnost pastrve. 4. Brojnost tilapije će ostati stabilna ili će rasti. Slajd 9.

OČEKIVANI ODGOVORI UČENIKA Slajd 11. 1. 2. 3. Kalij. Kalcij, Magnezij. Fosfor.