ODREIVANJE VRIJEDNOSTI DEZINFICIJENSA FAKTORI KOJI UTJEU NA DJELOVANJE

ODREĐIVANJE VRIJEDNOSTI DEZINFICIJENSA FAKTORI KOJI UTJEČU NA DJELOVANJE DEZINFICIJENSA

IZDVOJITE 3 POJMA KOJA SE PRISJEĆATE O DEZINFICIJENSIMA I OBJASNITE IH

• Učinkovitosti dezinficijensa : • da se mikroorganizmi u svojoj građi različiti • specifičan način djelovanja na živu tvar; koagulaciju, hidrolizu, oksidaciju ili toksično djelovanje. • Postoji nekoliko različitih metoda za ocjenjivanje učinkovitosti dezinficijenasa, a najčešće se koriste: • fenolni koeficijent, metoda krpica, metoda ploče agara

FENOLNI KOEFICIJENT • Fenolni koeficijent je odnos između djelovanja ispitivanog dezinficijensa i fenola u istim standardnim uvjetima. • U SAD-u je izrađena metoda iz kombinacije dosadašnjih metoda po nazivom FDAmetoda. (Food and Drug Administration)

FENOLNI KOEFICIJENT 1. 2. 3. 4. 5. standardno tekuće hranilište p. H hranilišta 6, 8 u epruveti po 10 ccm hranilišta količina kulture koja se dodaje razrijeđenim dezinficijensima 0, 5 - 5 ccm test kulturu fenol u razređenju 1: 10 mora ubiti za 10 minuta, a ne smije ubiti za 5 min. 6. epruvete se čepe vatom 7. temperatura u pokusu mora biti 200 C 8. vremenski razmaci djelovanja 5. 10, 15 minuta 9. koristiti ezu promjera 4 mm od standardne žice 10. fenol određene vrijednosti (čistoće) 11. kultura u pokusu: standardni soj S. typhi ili Staph. Aureus Epruvete se drže u termostatu 48 sati i bilježi se rast kulture.

FENOLNI KOEFICIJENT • Fenolni koeficijent je omjer najvećeg razređenja dezinficijensa i fenola koji ne ubija bakterije za 5 minuta, ali ih ubija za 10 minuta, što se utvrđuje porastom, odnosno izostankom rasta kulture. • Fenolni koeficijent izračunavamo tako da koncentraciju dezinficijensa u ispitivanju podijelimo sa koncentracijom fenola koja ubija test kulturu u istom vremenu (oko 7, 5 min. ) • Ako je koeficijent: manji od 1 - ispitivani dezinficijens je slabiji od fenola, veći od 1 - ispitivani dezinficijens je jači od fenola

METODA BATISTENIH KRPICA • Sterilne batistene krpice (1 x 1 cm) potapaju se u bujonsku kulturu standardnih bakterija, a zatim se potapaju u različita razređenja dezinficijensa u ispitivanju. Vrijeme u kojem su potopljene ovisi o predviđenoj snazi ispitivanog dezinficijensa. Krpicu po krpicu, nakon vađenja isplahnemo fiziološkom otopinom i svaku posebno stavljamo u posudicu s bujonom. Izostankom rasta ili porastom bakterija određujemo učinkovitost dezinficijensa u ispitivanju

METODA PLOČE AGARA • Koristi se u ispitivanju raznih dezinficijenasa u obliku masti, prašiva, flastera ili slično koji dolaze u dodir sa tijelom. U otopljeni agar stavlja se 0, 1 ccm 24 -satne kulture (najčešće se koristi Staph. aureus), dobro se izmiješa i razlije u Petrijeve ploče. Kad se agar skrutne na jedan njegov dio stavlja se sredstvo u ispitivanju, a drugi dio agara, kao kontrola, pokriva se sterilnim vazelinom. • Ploču stavljamo u termostat na 370 C i za 24 do 48 sati čitamo rezultat tj. pratimo inhibiciju rasta i širenje inhibicione zone. • Za utvrđivanje efikasnosti dezinficijensa mogu se koristiti i druge metode, kao: metoda suhog ili vlažnog filter-papira, metoda isječka u agaru i itd.

FAKTORI KOJI UTJEČU NA DJELOVANJE DEZINFICIJENSA 1. broju i vrsti mikroorganizama 2. Temperaturi 3. p. H medija 4. prisustvu organske materije 5. vremenu djelovanja 6. koncentraciji dezinficijensa • Djelovanja dezinfincijensa i koncentracija u: Marshallovom “spektru dezinficijensa” • 0 ---------KONCENTRACIJA DEZINFICIJENSA-------100% nema učinka Stimulira inhibira ubija nepraktičan

KISELINE • Baktericidno djelovanje kiselina na mikroorganizme je različito i nisu sve vrste jednako osjetljive. • Acidorezistentne vrste - Acidofilne vrste • Baktericidnost kiselina ovisi o njihovoj disocijaciji tj. slobodnim H+ ionima. Jake kiseline imaju izraženije djelovanje. • Jake kiseline (anorganske) = solna, sumporna, dušična, imaju snažno baktericidno djelovanje, ali razaraju tkivo i oštećuju materijal u obradi. • Slabe kiseline (organske) = octena, limunska, mliječna, iako te kiseline imaju manju koncentraciju H+ iona pokazuju baktericidno i snažno bakteriostatsko djelovanje. Zbog tog svojstva i činjenice da ne razaraju materijal, veliku primjenu imaju u prehrambenoj industriji kao konzervansi.

LUŽINE • Djelovanje lužina temelji se na sposobnosti hidrolize bjelančevina, rastvaranju ugljikohidrata i saponifikaciji masti. • Dezinfekciono djelovanje ovisi o stupnju disocijacije OH— iona. • Lužine uništavaju sve vegetativne forme, a djeluju i na viruse i spore. • Jake lužine = natrijeva lužina, kalijeva lužina, koriste se za obradu otpadnog materijala i veću primjenu imaju u veterinarskoj praksi, u pranju i dezinfekciji vagona i vozila za prijevoz stoke i štala. • Slabe lužine = koriste se za pranje i ispiranje onečišćenih površina. Učinkovitost im raste povišenjem temperature pa kod 60 0 C imaju daleko veću učinkovitost. • NATRIJEV HIDROKSID Na. OH = natrijeva lužina, masna soda ili kaustična soda, snažno je dezinfekciono sredstvo. • 1 -2 % koncentracija ubija brzo sve vegetativne forme bakterija • 5 % otopina ubija i najotpornije spore

LUŽINE • NATRIJEV KARBONAT Na 2 CO 3 = obična ili meka soda. Na temperaturi iznad 60 0 C, ima izraženo djelovanje i koristi se za dezinfekciju suđa i pribora za jelo, jer dobro otapa i rastvara nečistoću. U dezinfekciji medicinskog pribora kuhanjem, dodaje se vodi za iskuhavanje, ali više iz razloga da se podigne temperatura vrenja i spriječi korozija. • KALCIJEV HIDROKSID Ca(OH)2 = obično vapno, koristi se za dezinfekciju i dezodorizaciju WC-jama ili fekalnog sadržaja. • Za dezinfekciju septičkih jama ili fekalnog sadržaja na 4 dijela sadržaja dodaje se 1 dio vapnenog mlijeka i sve se dobro izmiješa.

HALOGENI I NJIHOVI SPOJEVI • Jod, klor, brom i fluor, • Samo se jod i klor koriste u praksi. Baktericidno djelovanje halogena je u njihovoj moći oksidacije. • Oksidacija plazme, nosioca životnih funkcija, razlog je prestanka funkcioniranja stanica. • JOD = Učinkovit je za sve vrste bakterija, a po nekim autorima djeluje i na viruse. U praksi se koristio kao jodna tinktura za dezinfekciju kože oko rana. Danas više nema toliku uporabnu primjenu, jer osim jakog mirisa, ostavlja i trag na koži ili materijalu u obradi pa su ga istisnula druga sredstva. • Jodna tinktura = 7 % joda i 3 % kalijevog jodida otopi se u 70 % -tnom alkoholu.

KLOR i KLORNI PREPARATI • Nezamjenjivi preparat u dezinfekciji više od 200 godina • Baktericidni utjecaj – djeluje na metabolizam stanice • KLOR = elemetarni klor je plin žuto-smeđe boje, otrovan, eksplozivan, korozivan, jakog, oštrog i nadražujućeg mirisa, 2, 5 puta je teži od zraka.

HIPOKLORITI • • KLORNO VAPNO Ca(OCl)2 = 30 -35 % aktivnog klora. Prah, bijele boje, jakog mirisa na klor Snažno je dezinfekciono sredstvo. Koristi se kao prah za obradu stolica, urina, otpadnih voda i slično. klornog vapnenog mlijeka, koje se koristi kao 10 -20 % otopina za obradu otpadnih voda, WC-jama, gnojnica ili kontaminiranog zemljišta. • • KAPORIT Ca(OCl)2 = pročišćeni kalcijev hipoklorit, sa 60 - 70 % aktivnog klora. Koristi se isto kao i klorno vapno, ali u manjim dozama jer je dvostruko jači. Stabilniji je od klornog vapna i s vodom daje bistru otopinu bez taloga. Bolje je topiv od klornog vapna pa je i prihvatljiviji za primjenu u otopinskim klorinatorima, jer ne uzrokuje začepljenja. • NATRIJEV HIPOKLORIT Na. OCl = otopina koja sadrži 11 -13 % aktivnog klora. Mora se čuvati u tamnim bocama. Koristi se na isti način kao klorno vapno ili kaporit. Lakši je za primjenu, jer nema otopinskog balasta (taloga) pa se koristi za dezinfekciju vode u manjim vodoopskrbnim sustavima pomoću otopinskog klorinatora.

KLORAMINI • Kloramini su spojevi klora sa raznim aminima • Djelovanje znatno duže traje jer postepeno otpuštaju klor. • Kloramini manje nadražuju i oštećuju tkivo, manje su korozivni i imaju daleko veću primjenu u praksi od hipoklorita. • Na tržište dolaze u obliku praha ili tableta. • Tablete su vrlo praktične za kloriranje manjih količina vode za piće, posebno na terenskim uvjetima; izleti, ekspedicije, vojne vježbe. • Ovisno o stupnju mutnoće i onečišćenja, određen broj tableta stavlja se na litru vode i nakon pola sata može se smatrati dezinficiranom - pogodnom za piće.

HALAMIDI • HALAMID = po kemijskom sastavu je natrijkloramid sa 25 - 28% aktivnog klora. • Snažan, univerzalan dezinficijens, jednakog djelovanja na bakterije, gljivice i viruse. Otopljen u vodi; viruse ubija u 0, 2%, bakterije u 0, 3%, spore u 0, 4%, a bacil TBC-a u 3% otopini. • Zbog svoje visoke učinkovitosti, male korozivnosti i lediranja tkiva, nalazi široku primjenu u medicini, veterini, ugostiteljstvu i prehrambenoj industriji, a posebno u mljekarskoj i mesnoj.

IZOSAN G • IZOSAN G = po kemijskom sastavu natrij dikloroizocijanurat, sadrži 55 -56 % aktivnog klora. • Ima snažno baktericidno djelovanje na bakterije, gljivice, alge i protozoe, a djeluje i na neke vrste virusa (hepatitis A). • Lako se i potpuno otapa u vodi ne mijenjajući pritom p. H vode ili njezinu tvrdoću. Izosan G može se koristiti u svim vodama, pa tako i u morskoj vodi ili u termalnim vodama u toplicama. Dezinfekcija Izosanom -- suđa, posuđa i pribora za jelo; nakon temeljitog čišćenja i pranja, potapa se u svježe pripremljenu otopinu Izosana (1 gr u 5 litara vode), u vremenu od 3 -5 minuta, a zatim see cijedi i suši, bez ispiranja i brisanja. Kod sumnje ili potvrde o onečišćenju suđa, posuđa i pribora za jelo, predmete treba ostaviti potopljene najmanje 2 sata

OKSIDACIJSKA SREDSTVA • Djelovanje oksidacionih sredstva temelji se na svojstvu da u dodiru s organskom tvari oslobađaju kisik. • Kisik direktno oksidira protoplazmu bakterija i tako ih ubija. • Oksidaciona sredstva su i dobar dezodorans, ali jako izbljeđuju boje pa o tome treba voditi računa kod njihove primjene. • U praksi se koriste: vodikov peroksid, kalijev permanganat i ozon.

ALKOHOLI • Alkoholi na mikroorganizme djeluju različito. • Djeluju oduzimanjem vode iz stanica, a smatra se da uzrokuje i grušanje bjelančevina u stanicama. • Izraženog su bakteriostatskog i inhibitornog djelovanja. • Većina spora je otporna i u alkoholu mogu preživjeti i 20 godina. U praksi se najčešće koriste etilni i izopropilni alkohol.

ALDEHIDI • Aldehidi su oksidacioni produkti metilnog alkohola • FORMALDEHID (HCHO) = Snažno je baktericidno sredstvo, • FORMALIN bez boje, oštrog iritirajućeg mirisa, nadražuje sluznice nosa i oka. • Medicini se za konzerviranje i čuvanje bioloških preparata koristi 5 -10%-tna otopina formalina. • U dezinfekciji se koriste formalinske pare za dezinfekciju prostora ili zraka. .

- NA TEMELJU UPOZNATIH PODATAKA IZ OVE PREZENTACIJE USPOREDITE RAZLIKE NAVEDENIH DEZINFICIJENASA. - POTRAŽITE U LITERATURI OPASNOST OD DVA DEZINFICIJENASA I POMOĆ KOD SLUĆAJNOG OZTROVANJA U DOMAĆINSTVU