JEZINO POSUIVANJE I VRSTE POSUENICA jezici uvijek dolaze

JEZIČNO POSUĐIVANJE I VRSTE POSUĐENICA

• jezici uvijek dolaze u kontakte s drugim jezicima (međujezični dodiri), pa tako i hrv. jezik • iz takvog dodira (kontakta) nastaje jezično posuđivanje • definicija: jezično posuđivanje je svako preuzimanje neke jezične jedinice iz jednog jezika u drugi • posuđenice su jezične jedinice posuđene iz drugih jezika

Razlozi posuđivanja • unutarjezični razlozi : kada treba popuniti praznine u vlastitom leksičkom sustavu, pa se preuzimaju gotova rješenja iz drugih jezika (npr. evanđelje, kip, moda, politika, škola, profesor) • izvanjezični razlozi : brojniji su, npr. političke veze između govornika dvaju (ili više) naroda, gospodarske, kulturne, znanstveno-tehničke veze, ili izravan zemljopisni dodir jezičnih područja ( npr. kaj u Buzetu )

• zbog izvanjezičnih razloga (povijesni, politički) hrvatski jezik je posuđivao riječi iz turskog, talijanskog, njemačkog, mađarskog jezika • danas su najbrojnije posuđenice iz engleskog jezika • takav utjecaj društvenih čimbenika na jezik proučava sociolingvistika

Vrste posuđivanja • jezik iz kojega se posuđuje je jezik davalac • jezik koji posuđuje je jezik primalac • jezično posuđivanje može biti: a) izravno posuđivanje Jd Jp npr. lat. lector hrv. lektor češ. časopis njem. schlager šlager schund šund tur. yastik jastuk tal. plastelina plastelin engl. park

b) posredno/neizravno posuđivanje (jezik davalac posuđuje one lekseme koje je i sam posudio, pa tako postaje jezikom posrednikom – Jpo) Jd Jpo Jp engl. sport njem. sport hrv. šport/sport strike streik štrajk - posredno posuđivanje je vrlo složen postupak; hrv. jezik posudio je brojne lekseme iz jezika s kojima nikada nije bio u kontaktu npr. iz tatarskog (kefir) , tibetanski (lama) , japanski (bonsai, ikebana) , polinezijski (tabu), jezici australskih domorodaca (bumerang) , jezici južnoameričkih Indijanaca (pončo)

• najviše jezika posrednika u prošlosti je imalo štokavsko narječje – iz. lat. , njem. , tal. , mađ. , tur. , zatim kajkavsko – iz lat. , njem. , mađ. , čakavsko narječje – iz lat. i tal. Jezika • jedino je latinski jezik posrednik svim narječjima

c) kružno posuđivanje (Jp posudi leksem iz Jd , pa nakon nekog vremena Jd natrag posudi isti leksem ) Jd Jp -------Jp 1 Jd 1 npr. kravata – franc. leksem cravatte razvio se iz hrv. riječi Hrvat

Nazivi posuđenica • daju se prema jeziku iz kojega potječu: latinizmi orijentalizmi (tur. , ar. , perz. ) grecizmi turcizmi germanizmi anglizmi/anglicizmi (engl. ) hungarizmi amerikanizmi (američki engl. ) bohemizmi (češki) talijanizmi rusizmi hispanizmi polonizmi galicizmi (franc. ) srbizmi luzitanizmi (port. , braz. )

Vrste posuđenica a) internacionalizmi • u više jezika imaju isto osnovno značenje i sličan izraz • npr. demokracija, politika, televizija, kronika, mozaik, stil, valcer, viza, džez, balet, disciplina, kamilica • uglavnom potječu iz klasičnih jezika (grčki i latinski) • noviji internacionalizmi potječu iz živih jezika (engl. , franc. )

b) egzotizmi • označavaju različite posebnosti pojedinih naroda (boršč, paelja, votka, kilt, pončo, balalajka, flamenko, mazurka, iglu, ananas, avokado, gnu, ljama, apartheid, džihad, šerif, lord, sirtaki, lazanje, ravioli, špageti, gulaš, dolar, jen, rupija, džentlmen ) • neki su se jako udomaćili tako da ih govornici hrv. jezika više na smatraju tuđima (špageti, palačinke, gulaš, paprikaš, sarma)

c) eponimi • ime postaje nazivom • to su najčešće nazivi nekih otkrića ili izuma npr. giljotina, nikotin, sendvič, žilet, makadam, linč, hamburger, nazivi umjetničkih pravaca – petrarkizam, marinizam d) prevedenice (kalkovi) • riječi načinjene u jeziku primaocu, ali prema stranome uzoru; doslovno se prevode svi dijelovi • npr. engl. skyscreper = neboder njem. wasserfall = vodopad

e) značenjske ili semantičke posuđenice • Kad hrv. jezik posuđuje samo značenje nekog leksema i pridružuje ga izrazu svog leksema, kojemu se tako proširuje značenje • npr. miš – životinja i računalni naziv (engl. mouse), kum – rodbinski naziv i vođa mafijaške porodice f) usvojenice • to su posuđenice koje su se toliko prilagodile hrv. jeziku da se više i ne osjeća njihovo strano podrijetlo • npr. car, kukuruz, škola, nafta, račun, lopov

g) tuđice • vrsta posuđenica kojima se, bez obzira na sve prilagodbe, ipak osjeća da su stranog podrijetla • npr. bicikl, smoking, hot dog

Prilagodba posuđenica 1. Pravopisna i grafijska prilagodba • transkripcija (prijenos riječi iz jednog pisma ili pravopisa u drugi slovima pisma u koje se prenosi) - npr. jungle - džungla • transliteracija (doslovno prenošenje neke riječi iz jednog pisma u drugo npr. iz latinice u ćirilicu; za svaki znak u jednom pismu uzima se poseban znak u drugom)

2. Fonološka prilagodba • svaki strani fonem prilagođuje se sebi najbližem fonemu (po izgovoru) u hrv. jeziku • prilagođuju se i u naglasku • npr. franc. detail – detalj njem. blitz – blic franc. buffet - bife

3. Morfološka prilagodba • posuđenice se moraju uklopiti u morfološke osobitosti hrv. jezika, u njegove oblike • imenice će dobiti imeničke sufikse i gramatičke nastavke • glagoli nastavak -ti • pridjevi sufikse –an, -ski • npr. džez, džeza. . . , blefa, blefu. . . , kauboja. . .

4. Značenjska prilagodba • posuđenica je značenjski (semantički) prilagođena kad se upotrebljava barem u dva funkcionalna stila • značenje se sužava ili proširuje u odnosu na izvorni jezik • npr. lat. globus – kugla hrv. zemaljska kugla