GERMANIZMI U HRVATSKOM JEZIKU HRVATSKI JEZIK U tebi

GERMANIZMI U HRVATSKOM JEZIKU

HRVATSKI JEZIK U tebi sam vijek svoj proživio, Drevni i lijepi jeziče Hrvata; Rođen na morskom pragu tvojih vrata, Polako sam te, uz trud, osvojio. Povede ti me i gdje nisam bio. Na vrhu gore i na kraju gata, U kolibici, u kući od zlata Svuda je meni glas tvoj žuborio. Htio sam biti glazbalo na kome Zvuče ko žice, mirišu ko cvijeće Rojevi riječi u govoru tvome. Pa, uzdignut nad zipkom i nad grobom, Da u tebi dišem i da živim s tobom, I onda kad me više biti neće. Vladimir Nazor, 1942

ROLE NA NOGE … 'Jučer sam obula role na noge, stavila ruksak na leđa , šnalu u kosu i s kiflom u rukama uz muziku pošla kod frendice. Iako je razumijemo, ne znači da je ova rečenica potpuno ispravna. Napad tuđica na standardni jezik svakodnevan je, a neke su njemačke riječi već postale gotovo hrvatske. S pravom se pitamo u kakvom je stanju naš jezik? 'Hrvatski jezik je danas u delikatnoj poziciji. Premda Ustav kaže da se u Hrvatskoj govori hrvatskim jezikom u svijetu je situacija drugačija i tamo su ostali tragovi nekih bivših vremena.

Jezik je živa materija, kažu jezikoslovci. Ne čudi stoga što smo u svakodnevni razgovor olako prigrlili role, ruksak, šnalu, kiflu , muziku, i slično. Tuđice su najčešće prisutne na estradi, a kod informatičkih se izraza gotovo uvijek upotrebljavaju.

JOŠ MALO ZANIMLJIVOSTI Germanizmi su, zbog političkih i prostornih dodira s hrvatskim jezikom, postali dio hrvatskoga jezika. Neki germanizmi, primjerice ''šminka'', dio su standardnog jezika jer za njih nemamo odgovarajuće zamjene, a neki su prilično česti, primjerice ''cigla'', ali za njih imamo hrvatske zamjene (''opeka'').

GERMANIZMI kelner= Kellner kelner =KONOBAR kifla= Der Kipfel kifla = VRSTA PECIVA

Muzika = Musik Muzika = GLAZBA Kofer /kufer =der Koffer =KOVČEG

Lojtre=die Leitre = Lojtre=die Leitre LJESTVE Paradajz =paradejser = RAJČICA

Šaraf = die Schraube =VIJAK Šnala = Schnalle = KOPČA

Rolati se = rollen =KOTURATI SE Ruksak = Der Rucksack = NAPRTNJAČA

Jezik treba svakodnevno učiti. A štititi ga moramo sami kontrolirajući sebe. Velika bi opasnost za jezik mogla postati i unija kojoj je Hrvatska sve bliže. A iako je ustavom propisano da je u Republici Hrvatskoj službeni jezik hrvatski, možda i Zakon o hrvatskom jeziku, smatraju jezikoslovci, ne bi bio višak.

GERMANIZMI SU POSUĐENICE I USVOJENICE U HRVATSKOM JEZIKU KOJE POTJEČU IZ NJEMAČKOG JEZIKA. U hrvatskome jeziku broj germanizama je velik, procjenjuje se na najmanje 2. 000

PREVEDENICE U germanizme se ubrajaju i neki izrazi doslovno prevedeni s njemačkog, a koji se danas vrlo često koriste umjesto standardnih hrvatskih konstrukcija, što je pogrešno: jučer navečer (gestern Abend) umjesto sinoć, danas ujutro (heute Morgen) umjesto jutros, danas navečer (heute Abend) umjesto večeras.

GERMANIZMI U KNJIŽEVNIM DJELIMA HRVATSKIH PISACA

PETAR PRERADOVIĆ Možda zvuči paradoksalno, ali hrvatski pjesnik Petar Preradović svoja je prva poetska djela napisao na njemačkom jeziku, iako je većina njegovih pjesama zapravo svojevrsna oda materinjem hrvatskom jeziku.

Školujući se i službujući izvan domovine, u jednom je životnom razdoblju Preradović gotovo zaboravio materinski jezik. Prve pjesme napisao je na njemačkom. Susret s Ivanom Kukuljevićem Sakcinskim u Milanu na Preradovića djeluje presudno - počinje pisati na hrvatskom, a rodoljubni ga je zanos toliko ponio da su mu jezik i domovina temeljno poetsko nadahnuće.

Rodu o jeziku O jeziku, rode, da ti pojem, O jeziku milom tvom i mojem! O preslatkom glasu onom U komu te mile majke Usnivahu slatke bajke, Koga šaptom i romonom Duši ti se svijest probudi Te ti spozna i uvidje Da ti bolje nigdje (. . . ) Do na tvoje majke grudi! Ljub' si, rode, jezik iznad svega, Po njemu te svijet poznaje živa, U njem živi, umiri za njega! Na njem ti se budućnost osniva. Po njemu si sve što jesi: Zato uvijek k njemu teži, Svoje tijelo, udo svijeta, U njegovo jato hrli, Bus posebnog svoga cvijeta Oko njega mi se grli U naroda silnoj smjesi. I u čvrsto kolo veži Bez njega si bez imena, Pa ti neće vremeniti Bez djedova, bez unuka. Burni trijesi da nahude; U prošasti sjena puka, Po jeziku dok te bude, Ubuduće niti sjena! I glavom će tebe biti!