VREDNOVANJE NAUENOG PRIMJERI DOBRE PRAKSE PREDAVAICE Martina Gluina

VREDNOVANJE NAUČENOG – PRIMJERI DOBRE PRAKSE PREDAVAČICE: Martina Glučina Valerija Turk-Presečki

Vrednovanje kao dio kurikulumskog kruga

Što je vrednovanje? Članak 2. Vrednovanje je sustavno prikupljanje podataka u procesu učenja i postignutoj razini ostvarenosti odgojnoobrazovnih ishoda, kompetencijama, znanjima, vještinama, sposobnostima, samostalnosti i odgovornosti prema radu, u skladu s unaprijed definiranim i prihvaćenim metodama i elementima. Vrednovanje obuhvaća tri pristupa vrednovanju: vrednovanje za učenje, vrednovanje kao učenje, vrednovanje naučenog. Vrednovanje za učenje služi unapređivanju i planiranju budućega učenja i poučavanja. Vrednovanje kao učenje podrazumijeva aktivno uključivanje učenika u proces vrednovanja te razvoj učeničkoga autonomnog i samoreguliranog pristupa učenju. Vrednovanje naučenog je ocjenjivanje razine postignuća učenika. Vrednovanje za učenje i vrednovanje kao učenje ne rezultiraju ocjenom, nego kvalitativnom povratnom informacijom. Pravilnik o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi NN 112/2010 i NN 82/2019 ‐ primjenjuje se od školske godine 2019. /2020. u svim osnovnim i srednjim školama https: //narodne‐novine. nn. hr/clanci/sluzbeni/2010_09_112_2973. html https: //narodne‐ novine. nn. hr/clanci/sluzbeni/2019_09_82_1709. html

Vrste vrednovanja S obzirom na svrhu: S obzirom na pristup: üdijagnostičko üvrednovanje naučenoga üsumativno üvrednovanje za učenje üformativno üvrednovanje kao učenje

Vrednovanje naučenog Ilustracija iz Metodički paket za poučavanje povijesti (Glučina, Hajdarović, Turk‐Presečki, 2020. )

Elementi vrednovanja 1. činjenično znanje: poznavanje i razumijevanje događaja, procesa i pojava, temeljnih kronoloških odrednica, osnova korištenja povijesnih i zemljopisnih karata te korištenje odgovarajuće povijesne terminologije; ovaj element vrednuje se u svim godinama učenja i poučavanja povijesti 2. konceptualno znanje: poznavanje, korištenje i razumijevanje tehničkih koncepata kao okvira za tumačenje i razumijevanje prošlih događaja, procesa i pojava; riječ je o konceptima vremena i prostora, uzroka i posljedica, kontinuiteta i promjena, rada na povijesnim izvorima, povijesne perspektive te usporedbe i sučeljavanja 3. proceduralno znanje: poznavanje i primjena odgovarajućih metoda, postupaka i procedura u radu s povijesnim izvorima te u istraživanju prošlosti

Konceptualno znanje tehnički koncepti klasifikacije i kategorije principi i generalizacije teorije, modeli i strukture

Proceduralno znanje Procedure Tehnike Metode

Konceptualno vs. Proceduralno znanje?

koncepti prvog reda tehnički koncepti poznavanje procedura, razvoj vještina činjenice Balans

Primjeri vrednovanja naučenog

Ranosrednjovjekovna Hrvatska na razmeđi franačkoga i bizantskoga svijeta. Politički i državni razvoj franačke države i Bizantskoga Carstva te širenje njihova utjecaja. Koncepti prvog reda: primogenitura, dezintegracija, barbarizacija, rekonkvista, sklavinije, etnogeneza Tehnički koncepti: uzroci i posljedice, rad na izvorima, usporedba i sučeljavanje Vještina/procedura: izrada Vennova dijagrama, postavljanje pitanja, kategorizacija Ui. P, izrada lente vremena Hrvatska u sklopu srednjovjekovnoga Ugarsko-Hrvatskoga Kraljevstva. Srednjovjekovna Bosna. Srednjovjekovne europske monarhije – odabrani primjeri. Koncepti prvog reda: investitura, monarhija, feudalna anarhija, personalna unija Tehnički koncepti: rad na izvorima, usporedba i sučeljavanje, povijesna perspektiva Vještina/procedura: analiza izvora, skala procjene, izdvajanje informacija, rad po postajama, način izrade esejskog rada Hrvatske zemlje na granici Habsburške Monarhije, Osmanskoga Carstva i Mletačke Republike. Uspon apsolutizma na europskome zapadu. Koncepti prvog reda: apsolutna monarhija, triplex confinium, merkantilizam, centralizam Tehnički koncepti: rad na izvorima, povijesna perspektiva, kontinuiteti i promjene, uzroci i posljedice Vještina/procedura: izrada brošura, usporedba izvora, konceptualne kartice Ui. P, izrada tablice s kontinuitetima i promjenama Diplomacija Dubrovačke Republike – izborna tema Koncepti prvog reda: komuna, aristokratska republika Tehnički koncepti: rad na izvorima, povijesna perspektiva, kontinuiteti i promjene, uzroci i posljedice Vještina/procedura: popunjavanje flow charta, traženje argumentacije na postavljeno pitanje

Domena: Politika POV SŠ D. 2. 1. Ranosrednjovjekovna Hrvatska na razmeđi franačkoga i bizantskoga svijeta. Politički i državni razvoj franačke države i Bizantskoga Carstva Učenik analizira državno‐ politički razvoj u srednjemu i te širenje njihova utjecaja. ranome novom vijeku u Vrednovanje naučenog: analiza izvora (proceduralno i konceptualno svijetu, Europi i u hrvatskim znanje) zemljama. Hrvatska u sklopu srednjovjekovnoga Ugarsko-Hrvatskoga Kraljevstva. Srednjovjekovna Bosna. Srednjovjekovne europske monarhije – odabrani primjeri. Vrednovanje naučenog: prošireni odgovor na ključno pitanje (proceduralno znanje) Hrvatske zemlje na granici Habsburške Monarhije, Osmanskoga Carstva i Mletačke Republike. Uspon apsolutizma na europskome zapadu. Diplomacija Dubrovačke Republike – izborna tema Vrednovanje naučenog na kraju domene: pismena provjera znanja

Vrednovanje za učenje ü Koji su ugarsko-hrvatski vladari došli na vlast po načelu primogeniture? ü Koji su bili drugi načini uspostave njihove vlasti? ü Tko ih je u vladavini podržavao? ü Koji su vladari proširili teritorij? ü Koji su ga izgubili? ü Koji su se vladari susretali s pobunom plemića? ü Koji su ugarsko-hrvatski vladari bili ujedno i europski vladari?

Pisanje proširenog odgovora na ključno pitanje „Jesu li srednjovjekovni vladari bili uistinu moćni? ”

Prvi dio testa: činjenično znanje • zadaci višestrukog izbora • dopunjavanje • definiranje pojma • kronološki slijed događaja i/ili procesa übodovanje: bodovna skala

Drugi dio testa: konceptualno znanje Zrinsko‐frankopanski otpor Habsburzima važan je događaj hrvatske novovjekovne povijesti. Razlog zbog čega se nešto dogodilo u prošlosti nazivamo uzrokom. Povijesni događaji imaju najčešće više od jednog uzroka. To može biti npr. ljudski faktor koji je zbog svojih uvjerenja, ideja, želja odgovoran za poticanje konkretnog događaja, pojave ili procesa, ali i društveni, ekonomski, politički i kulturni uvjeti unutar kojih su pojedinci ili grupe ljudi djelovali. Od uzroka urote izdvoji onaj koji smatraš najvažnijim i obrazloži svoj odgovor. Bodovi: Opis: 1 Izdvaja uzroke događaja i reda ih po važnosti bez objašnjenja ili uz nejasno obrazloženje svog odabira. 2 Izdvaja uzroke događaja i reda ih po važnosti objašnjavajući svoj odabir. 3 Izdvaja uzroke događaja i reda ih po važnosti, objašnjava svoj odabir uz davanje argumenata.

Primjer učeničkog odgovora: Smatram da je glavni uzrok sklapanje mira u Vašvaru 1664. g. Naime, kada je Leopold I. bio na vlasti, Nikola i Petar Zrinski pobijedili su Osmanlije u Prvom turskom ratu te su ostvarili europski ugled. Leopold I. nije iskoristio inicijativu i sklopio je sramotni mir. Tada su hrvatski i ugarski velikaši pokrenuli urotu protiv Leopolda I. jer su smatrali da Habsburgovci ne rade u korist države. Zapravo sam vrlo uvjerena da je glavni uzrok urote Leopold I. i način kako je on vladao.

Tvoj je zadatak pomno proučiti skulpturu Luja XIV. i odgovoriti na navedena pitanja. U tvoje odgovore potrebno je uključiti znanje koje si stekao o apsolutnim monarhijama u ranom novom vijeku. 1. Kako je prikazan vladar? 2. Kako se u prikazima ogleda vrijeme nastanka? 3. Možeš li pretpostaviti koja je bila svrha ovih prikaza i kome je namijenjena? Argumentiraj svoje mišljenje. Bodovi Opis 1 Učenik razumije da prikaz predstavlja određenu perspektivu, ali ju ne obrazlaže. 2 Učenik razumije da prikaz predstavlja određenu perspektivu, obrazlaže ju uglavnom opisno. 3 Učenik razumije da prikaz predstavlja određenu perspektivu, zna protumačiti zašto je to tako. Bodovi Opis 1 Učenik razumije da prikaz ima određenu svrhu, ali ju ne obrazlaže. 2 Učenik razumije da prikaz ima određenu svrhu, obrazlaže ju uglavnom opisno. 3 Učenik razumije da prikaz ima određenu svrhu i zna ju protumačiti.

Primjer učeničkog odgovora: Vladar je prikazan kao rimski car je tako htio predstaviti svoju vlast. Budući da su rimski carevi bili vrlo moćni, bogati i uspješni vojskovođe i osvajači te su vladali jednom od najmoćnijih država svijeta, i Luj XIV. Je sebe htio prikazati kao uspješnog i moćnog vladara Francuske. Prikaz je nastao u vrijeme apsolutne monarhije u Francuskoj što vidimo iz položaja vladara koji ima stav pobjednika, uspješnog voditelja države, svojom odorom ističe bogatstvo te svoj autoritet kao da mu nema ravna i kao da njegova vlast dolazi od Boga tj. Da nema bolje osobe za tu funkciju. Smatram da je prikaz namijenjen građanstvu i narodu, kako bi im se vladar prikazao kao apsolutan i moćan i kao vladar koji Francusku može učiniti moćnom i uspješnom državom kao što je bilo Rimsko Carstvo.

Primjer zadatka: otvorena pitanja uz tekst

Primjer odgovora: Konceptualno znanje Rad s izvorima

Primjer kriterija uz koncept rada s izvorima • POVIJESNI KONTEKST: povijesne okolnosti u kojima je izvor nastao. • SADRŽAJ: ključna ideja/poruka primarnog izvora u njegovom povijesnom kontekstu. • ZNAČENJE: utjecaj ili značenje primarnog izvora za povjesničare s obzirom na korisnost i ograničenje. Bodovi 4 3 Učenik opisuje POVIJESNI Učenik opisuje povijesni kontekst KONTEKST povijesni kontekst temeljito i uvjerljivo. primjereno. SADRŽAJ 2 Učenik opisuje povijesni kontekst djelomočno i skromno. općenito. Učenik tumači Učenik razumije sadržaj/poruku izvora sadržaj/poruku i argumentira svoj i objašnjava svoj izvora uz opisni odgovor. ZNAČENJE Učenik razumije vrijednost izvora za povjesničare te objašnjava koje su njegove koristi i ograničenja 1 Učenik razumije sadržaj/poruku izvora bez obrazlaganja. Učenik razumije vrijednost izvora za povjesničare te povjesničare bez izdvaja njegove koristi navodi o tome navođenja zaključka. i ograničenja. općenit zaključak.

Samostalan rad na tekstu i izrada umne mape (1. a, 1. b i 1. j)

Primjer analitičke rubrike za proceduralno znanje VREDNOVANJE ZA UČENJE → VREDNOVANJE NAUČENOG Uz dodavanje bodova (3, 2, 1)

ü Zanimanje za prošlost Hrvatske u ranome srednjem vijeku ne jenjava do danas. Arheolozi istražuju razne povijene lokalitete i donose nove spoznaje. Istraži i pronađi podatke o suvremenim znanstvenim istraživanjima i njihovim odjecima u javnosti. Do podataka možeš doći putem interneta. Izaberi jedan primjer koji ćeš opisati (npr. istraživanje starohrvatskog groblja, pronalazak neke građevine ili spomenika i sl. ). Miniistraživanje (1. a, 1. b i 1. j) ü Naglasak u tvom radu treba biti na sljedeće: ü gdje se lokalitet nalazi, ü tko ga je istraživao, ü zašto je taj pronalazak važan, ü je li istraživanje bilo medijski praćeno, ü je li nalaz prezentiran na izložbi ili je dio stalnog postava muzeja, ü kako dobiveni rezultati mogu produbiti spoznaje o prošlosti Hrvata i sl. ü Zadatak možeš uraditi samostalno ili u paru te izabrati kako ćeš to prezentirati (referat, prezentacija, plakat i sl. ). PROCEDURALNO ZNANJE ANALITIČKE RUBRIKE

Život u viktorijanskim ubožnicama - istraživački zadatak rada s izvorima (2. a) Zadatak: Pročitaj izvor i odgovori na pitanja. 1. Što o raznovrsnosti i količini prehrane govore podaci iz prvog izvora? Izvor 1. Tablica tjednih obroka za odrasle štićenike u ubožnici u Abingdonu (podaci preuzeti sa http: //www. workhouses. org. uk/life/food. shtml ) 2. Pokušaj preračunati količinu hrane izraženu u uncama u grame i kalorije. Možeš to lako učiniti pomoću online kalkulatora kalorija. Koliko je kalorija iznosio dnevni unos hrane za muškarce, a koliko za žene? 3. Što misliš je li to bila uravnotežena prehrana, uzimajući u obzir i fizički rad tijekom cijelog dana? Obrazloži. Rječnik: Oz. ‐ unca. Jedna unca je oko 28 grama. Pinta ‐ oko 0, 568 litara. Bread ‐ kruh Gruša ‐ zobena kaša kuhana u vodi ili mlijeku. Cooked Meat with Vegetables ‐ kuhano meso s povrćem Juha ‐ rijetka juha od mesnih ili ribljih ostataka. Cheese ‐ sir

Odgovor učenika

Pitanja možete upisati u chat box.

ime grupe: poveznica: facebook. com/groups/776113029848303

poveznica: bit. ly/anketa‐kurikulum‐pov

Kolumna o poučavanju povijesti • kolumna Valerije Turk‐Presečki i Martine Glučine • od sredine veljače slijedi 10 nastavaka (početkom i sredinom mjeseca) • svi članci povijesne tematike: https: //www. profil‐klett. hr/tags/povijest