Ljudska prava u osnovnim kolama teorija i praksa

Ljudska prava u osnovnim školama - teorija i praksa Centar za ljudska prava, lipanj 2008. - lipanj 2009.

Zaslužni za istraživanje. . . Ekspertni tim: Stručni suradnici/ce: Ivana Batarelo Kokić Dragica Varat Benjamin Čulig Jasmina Kardoš Jadranka Domazet Tomislav Reškovac Marlena Šahinović Vedrana Spajić Vrkaš Nikolina Patalen & Jagoda Novak Jasna Vuk Divić Nina Kolman Enes Sedić Aleksandar Kondić * Upravno vijeće Centra * POU Korak po korak Danijela Lucić Goran Koletić Nikolina Špoljar

Projekt financijski podržali. . .

Ciljevi istraživačkog projekta. . . Kolika se važnost daje odgoju za demokratsko građanstvo i ljudska prava u OŠ? Koliko su demokratsko građanstvo i ljudska prava doista prisutni u osnovnim školama? a) na strateškoj i programskoj razini (strateški i programski dokumenti; udžbenici) b) na razini institucionalnog funkciniranja obrazovnog sustava i škola (“školska kultura”) c) u samoj nastavi pojedinih predmeta (pristupi, metode)

Struktura. . . I. Sadržajna analiza strateških obrazovnih dokumenata i udžbenika u OŠ II. Analiza osnovnoškolskog sustava sa stanovišta vrijednosti demokracije i ljudskih prava kroz analizu normativnog okvira, sadržaja, metoda te "školske kulture", a kroz prizmu 4 važnih dionika obrazovanja: - učenika - nastavnika - roditelja - ravnatelja

Metodologija. . . I. Metoda analize teksta prema TAU instrumentu - udžbenici u OŠ (uzorak, instrument, provedba) II. Metoda strukturiranih upitnika za 4 glavna skupine aktera (dionika) obrazovanja (uzorak 24 OŠ, regije; instrument-upitnik, skale; provedba) 1. učenici (767 upitnika) 2. nastavnici/ce (102 upitnika) 3. Roditelji (531 upitnik)

I. Tekstualna Analiza udžbenika osnovnih škola u Hrvatskoj Zastupljenost sadržaja odgoja za demokratsko građanstvo i ljudska prava

Što smo analizirali. . . i kako Udžbenici iz obveznih predmeta hrvatski jezik priroda i društvo povijest Udžbenici izbornog predmeta vjeronauk Analizirane udžbenike koristi 90% osnovnoškolske populacije u RH Margina prosudbe - istraživača i suradnika

Opći pregled udžbenika Dijelovi udžbenika udžbenici neujednačeni s obzirom na zastupljenost glavnih dijelova popis korištene literature u većini udžbenika nije prisutan Ilustracije u velikoj su mjeri prisutne ilustracije koje nadopunjuju tekst rjeđe se koriste kao poticaj za raspravu Ilustracije koje služe samo "za ukras" (primjeri u nekoliko udžbenika iz hrvatskog jezika za više razrede)

Vrijednosti ljudskih prava KOGNITIVNE VRIJEDNOSTI Opća ljudska i građanska prava zastupljena u većini udžbenika viših razreda, a u manje od polovine udžbenika nižih razreda Dječja prava sadržaji nedovoljno zastupljeni Prava i odgovornosti neujednačeno zastupljeni u analiziranim udžbenicima Mir i nenasilno rješ. sukoba češće u udžbenicima iz hrvatskog jezika, nego u udžbenicima iz prirode i društva te povijesti

Vrijednosti ljudskih prava EMOCIONALNE VRIJEDNOSTI Pružanje pomoći drugima Zastupljeni u velikoj mjeri Poštovanje i prijateljstvo Nedovoljno zastupljeni u udžbenicima iz povijesti

3. Demokratsko građanstvo GRAĐANSKA PARTICIPACIJA Sadržaji koji potiču razvoj participativnih sposobnosti nalaze se u većini udžbenika iz hrvatskog jezika za više razrede nisu u dovoljnoj mjeri u udžbenicima iz prirode i društva, te povijesti Sadržaji vezani uz intelektualne sposobnosti i aktivno sudjelovanje u demokratskom društvu/zajednici potrebno je dodatno uključiti u udžbenike iz svih analiziranih predmeta u prikazu slobodnog vremena ljudi naglasak je na druženja s prijateljima i roditeljima, a vrlo rijetko na aktivnostima u zajednici

3. Demokratsko građanstvo POLITIČKI SUSTAV Prikaz političkih usmjerenja i političkih fenomena zastupljen u maloj mjeri - ne objašnjavaju se vrijednosti određenih političkih usmjerenja Poticanje privrženosti postojećem državnom i političkom poretku indirekto i u malom broju udžbenika Prikaz tema građanskog aktivizma na lokalnoj, državnoj i međunarodnoj razini nedovoljno učestalo u svim predmetima

3. Demokratsko građanstvo ODNOSI POJEDINCA I OBITELJI Ne prikazuju svi tipovi obitelji (npr. samohrani roditelji) Problemske situacije u obitelji nisu prikazane u udžbenicima iz prirode i društva te povijesti, postoje pojedinačni primjeri u udžbenicima hrvatskog jezika Rijetki prikazi podjele poslova između članova obitelji, ali naglasak na odgovornom sudjelovanju djece u kućanskim obvezama i školi.

4. Prikazivanje različitih društvenih skupina ETNIČKA I RASNA PRIPADNOST Korektan prikaz etničkih skupina i rasa. . . Različite rase ne spominju se u većini analiziranih udžbenika Različite etničke skupine primjeri prikaza odnose se na različite "daleke" svjetske narode Izrazito rijetko se spominju pripadnici etničkih skupina koje žive u Hrvatskoj i susjednim zemljama (npr. taksativno navode u poglavlju o Ustavu i institucijama RH)

Primjeri ilustracija. . . spominjanje nacionalnih manjina. . .

Od različitih naroda spominju se Eskimi, Amerikanci, Rusi, Danci, Azijski narodi i njihove kulture. . .

4. Prikazivanje različitih društvenih skupina RELIGIJA; SVJETONAZORI Prikaz različitih vjere/religije korektan i s poštovanjem Prikazi različitih vjera i svjetonazora rjeđi u udžbenicima nižih razreda učestali u udžbenicima iz povijesti i hrvatskoj jezika za više razrede dominacija primjera koji se vezuju uz katoličanstvo i katolički svjetonazor Razmjerno rijetko spominjanje drugih vjerovanja

4. Prikazivanje različitih društvenih skupina ROD/SPOL Opća tendencija ravnopravnog prikaza uspješnosti s obzirom na rod; Pojedinačni primjeri stereotipnih prikaza sudjelovanje u različitim aktivnostima i obavljanja različitih poslova za žene i muškarce, uz mjestimičnu stereotipizaciju (tata čita novine, mama pere) žene najčešće prikazane kao domaćice, učiteljice, liječnice i frizerke (njgovanje i skrb!) primjeri poželjnih osobina za muškarce i žene se razlikuju uloga žrtve - češće prikazane žene, djeca, siromašni i nemoćni daje se važnost feminističkom pokretu (povijest)

Primjeri. . . zanimanja i ravnopravnost spolova

4. Prikazivanje različitih društvenih skupina SIROMAŠNI; SEKSUALNE MANJINE; FIZIČKI IZGLED Različite društveno - ekonomske skupine veliki broj prikaza getoizacije, nezaposlenosti, gladi, lošeg obrazovanja postoje prikazi u kojima je vidljiva pasivna uloga siromašnih ljudi Sadržaji koji potiču razvoj osjetljivosti na socijalnu nejednakost u manjoj mjeri zastupljeni u udžbenicima nižih razreda spomenute teme se izrazito rijetko spominju u udžbenicima iz prirode i društva, Ne spominju se ljudi različitih seksualnih orijentacija -osim jednog spominjanja u vjeronauku! Uglavnom se ne potiču stereotipi temeljeni na fizičkom izgledu pojedinačni primjeri stereotipa: Idealizirani opisi izgleda učiteljice; dječak drži nogometnu loptu

4. Prikazivanje različitih društvenih skupina OSOBE S INVALIDITETOM i STARIJI OSOBE S INVALIDITETOM STARIJI Rijetko se spominju Prilikom spominjanja usmjerenje na teškoći, a rjeđe na drugim osobinama Nema primjera osuđujućeg spominjanja osoba s invaliditetom Postoje prikazi negativnog odnosa prema osobama s invaliditetom kroz povijest U svim udžbenicima prisutni prikazi ljudi različitih dobnih skupina Stariji ljudi ambivalentno prikazani, kao uspješni građani vrijedni poštovanja, ali i pasivni, nesamostalni, na teret okolini (baka koja sjedi u kutu i prigovara)

5. Ekologija i pravo na zdrav okoliš Sadržaji vezani uz očuvanje okoliša generalno vrlo dobro zastupljeni ekološke građanske inicijative - slabije zastupljene najčešće su to različite lokalnie inicijative za očuvanje okoliša postoje i rijetki primjeri poticanja na participaciju kroz globalne inicijative spominje se tek u nekim udžbenicima nižih razreda nije uopće zastupljeno u udžbenicima viših razreda!

6. Suočavanje s prošlošću i kontroverzne društvene teme Prikazi povijesnih događaja iz različitih kutova gledanja prisutni su u većini, ali ne i svim udžbenicima iz povijesti nisu prisutni u udžbenicima iz hrvatskog jezika odnose se na događaje iz dalje prošlosti, ne iz bliske prikaz ostalih događaja daje se iz hrvatske perspektive Ilustracije se većinom ne koriste za raspravu o problemskim pitanjima iz različitih povijesnih razdoblja Malo prisutne kontroverzne društvene teme (bliska prošlost, položaj različitih skupina u društvu, stigmatizirane bolesti itd. )

7. IZBORNI PREDMET VJERONAUK Pretežito sugeriraju stavove koji su po usmjereni prema jednom religijskom i svjetonazorskom krugu - propitati doista položaj ovog predmeta kao izbornog ljudska prava Nema sadržaja vezanih uz kognitivne vrijednosti U velikoj mjeri zastupljeni sadržaji vezani uz emocionalne vrijednosti Demokratsko građanstvo Participativne sposobnosti se potiču u udžbenicima viših razreda gotovo u svim udžbenicima iz vjeronauka postoje primjeri sudjelovanja u aktivnostima zajednice poseban naglasak se stavlja na obitelj, druženja i podršku svih članova obitelji postoje primjeri kroz koje se prikazuju jednake sposobnosti žena i muškaraca Rijetko se spominju žene u ulogama moći Nema sadržaja vezanih uz političke fenomene nema prikaza povijesnih događaja niti rasprava o problemskim temama

Opći zaključci 1. Udžbenici u osnovnim školama nisu u suprotnosti s vrijednostima ljudskih prava. Najveći dio korištenih ih udžbenika ne promiče društvene stereotipe i predrasude. 2. Slabo su zastupljene kontraverzne (društveno osjetljive) teme 3. Manjine i marginalizirane skupine nisu uključene u sadržaj udžbenika kao integrativni dijelova društva; "prostori tabua" na koje škola s vremenom mora odgovoriti 4. Udžbenici vrlo slabo potiču građanski aktivizam kao preduvjet odgoja odgovornih i društveno aktivnih građana/ki

Analiza strateških obrazovnih dokumenata Dokumenti relevantni za područje odgoja za demokratsko građanstvo i ljudska prava

Nacionalni program promicanja i zaštite ljudskih prava 2008. -2011. Svrha dokumenta - Analiza pojedina područja zaštite i promicanja ljudskih prava te određuje prioritetna područja; - Određivanje mjere za ostvarivanje navedenih ciljeva Međunarodni standardi - Cilj: UKLJUČIVANJE NAČELA LJUDSKIH PRAVA I GRAĐANSKIH ODGOVORNOSTI U CJELOKUPAN OBRAZOVNI SUSTAV! Provedba: Institucija za provedbu: Agencija za odgoj i obrazovanje Provedba u praksi ?

Hrvatski nacionalni obrazovni standard - HNOS Opći ciljevi i zadaće - visoka prisutnost ove teme " Integrativni odgojno-obrazovni sadržaj" - Provedba? Na razini pojedinih predmeta sadržaji o demokratskom građanstvu i ljudskim pravima spominju se rijetko i u maloj mjeri kroz uvodne napomene i ciljeve koji se vezuju uz pojedine nastavne sadržaje: priroda i društvo likovna kultura povijest katolički vjeronauk

Prijedlog Okvirnog nacionalnog kurikuluma Razvojni dokument podložan promjenama. . . javna rasprava u tijeku Ostaje nejasno što se konkretno želi po pitanju obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo. . . Najava da je to područje koja će biti integrirano u sve nastavne predmete ili poseban predmet ("građanski odgoj")?

II. Analiza funkcioniranja osnovnoškolskog sustava sa stanovišta vrijednosti demokracije i ljudskih prava Rezultati upitnika za učenike, nastavnike, roditelje i ravnatelje

Što misle. . . učenici/ce? Naglasci i indikacije

Koliko učenici misle da razumiju pojmove vezane za ljudska prava i demokratsko društvo? Najviše doprinijela povijest: P 3, 77, ( Hrv. P 3, 55, Vjer. P 3, 47) građanin/ka 3, 95 demokracija 3, 33 ljudska prava 4, 15 prava djeteta 4, 22 prava učenika 3, 87 demokratsko građanstvo 2, 87 sudjelovanje u odlučivanju 3, 19 vladavina prava 2, 80 društvena moć 3, 23 ravnopravnost 4, 04

Koliko učenici misle da razumiju pojmove iz područja međukulturnih odnosa? Najviše doprinijela povijest: P 3, 72, ( Hrv. P 3, 56; Vjer. P 3, 50) kulturni pluralizam 1, 88 kulturna osjetljivost 2, 58 snošljivost 3, 54 solidarnost 3, 65 nenasilno rješavanje sukoba 3, 95 predrasude 3, 41 diskriminacija 3, 45 nacionalizam 3, 53 rasizam 3, 83 društveno osjetljive teme 3, 45

Demokratsko građanstvo i ljudska prava u nastavi. . . 28, 5 % učenika izjavljuje da se u nastavi hrvatskoga jezika nastavne teme rijetko povezuju sa svakodnevnim životom učenika (27, 8% za povijest) 26, 9 % učenika izjavljuje da se u nastavi povijesti od njih rijetko traži razmišljanje 23, 5% učenika izjavljuje da u nastavi povijesti rijetko slobodno izražavaju vlastito mišljenje 24, 5 % učenika izjavljuje da u nastavi povijesti nastavnik rijetko uvažava njihovo mišljenje 37, 7 % učenika izjavljuje da se u nastavi

Kako se stječu nova znanja u osmom razredu osnovne škole? Oko 60 % učenika odgovara da je predavanje nastavnika česta ili vrlo česta metoda Oko 1/5 učenika ostaje uskraćeno u stjecanju novih znanja i vještina kroz otvorenu i argumentiranu raspravu o nekom problemu, timsko istraživanje problema i traženje rješenja te kroz kritičku analizu teksta Više od 1/3 učenika rijetko ima priliku učiti analizirajući film ili video-zapis, odnosno prateći PP prezentacije nakon kojih slijedi rasprava Više od 50% učenika rijetko stječe nova znanja i vještine igranjem uloga, uključivanjem u debatu ili analiziranjem zakona, propisa, školskih pravilnika Samo 1/5 učenika ima priliku učiti baveći se volonterskim radom u lokalnoj zajednici ili kroz razgovor s osobom iz javnog života

Izvori koji se u nastavi koriste. . . Preko 70% učenika izjavilo je da se kao izvor znanja u nastavi rijetko koriste publikacije nevladinih udruga, kao niti tekstovi časopisa za mlade Oko 50% učenika rijetko ili vrlo rijetko gledaju igrani film kao izvor za obradu sadržaja Udžbenik i dalje uvjerljivo dominira kao izvor (prosjek 4, 38 često ili vrlo često korištenje u nastavi)

Ljudska prava i demokratsko građanstvo u nastavi. . . 28, 5 % učenika izjavljuje da se u nastavi hrvatskoga jezik nastavne teme rijetko povezuju sa svakodnevnim životom učenika (27, 8% za povijest) 26, 9 % učenika izjavljuje da se u nastavi povijesti od njih rijetko traži razmišljanje, a ne učenje napamet 23, 5% učenika izjavljuje da u nastavi povijesti rijetko slobodno izražavaju vlastito mišljenje 24, 5 % učenika izjavljuje da u nastavi povijesti nastavnik rijetko uvažava učenikovo mišljenje 37, 7 % učenika izjavljuje da u se u nastavi povijesti rijetko obrađuju društveno osjetljive teme (27, 2 % za hrvatski) 37, 6% učenika izjavljuje da se u nastavi povijesti traži da društveno osjetljive teme razmotre s različitih gledišta (35, 5% za hrvatski)

Učenici vele da mogu rijetko ili vrlo rijetko utjecati na. . . izbor tema koje se obrađuju u nastavi 63, 6% izbor načina na koji se obrađuje neka tema u nastavi 57, 7% izbor izvora znanja u nastavi 44, 9% način na koji se provjerava znanje učenika 43, 5% određivanje visine ocjene 51, 2% donošenje odluka važnih za njihov razred 39, 7% donošenje odluka važnih za cijelu školu 65, 6% izbor predstavnika razreda 27, 3% izbor tema koje se obrađuju na satu razrednika 42, 7%

Koliko je dosadašnje školovanje učenike Malo i izrazito osposobilo malo za: % rješavanje spora između nastavnika i učenika 49, 1 rješavanje spora među učenicima 29, 8 rješavanje zajedničkihproblema u suradnji s drugima 19, 5 donošenje odluke uz poštivanje drugačijih mišljenja 14, 0 argumentirano zastupanje vlastitog mišljenja i stava 14, 3 kritičko propitivanje informacija 25, 9 nenasilno rješavanje sporova 20, 2 planiranje i upravljanje svojim vremenom 19, 2

“malo”ui “izrazito malo” (% U kojoj mjeri je škola pridonijela razvoju učenika sljedećim pod interes za zbivanja u društvu 24, 6 savjesno obavljanje školskih obveza 19, 9 osjećaj odgovornosti za svoje postupke 14, 8 sigurnost pri samostalnom donošenju odluka 16, 5 spremnost na samokritiku 21, 2 interes za zbivanja u školi 22, 8 poštivanje drugačijih svjetonazora i kultura 18, 4 poštivanje drugih religija 15, 5 poštivanje prava osoba koje pripadaju manjinama 15, 7 sposobnost uživljavanja u probleme drugih 23, 2 potreba da se pomogne socijalno ugroženim osobama 21, 6 spremnost da se stane u obranu osobe kojoj se nanosi nepravda 14, 6 motiviranost za dobrovoljni rad 26, 6 osjećaj nacionalnog ponosa 20, 0 osjećaj pripadnosti Europi 30, 4

5 tipova škola u Hrvatskoj prema "školskoj kulturi" - po regijama

Što misle. . . ravnatelji/ce? naglasci i indikacije

Važnost Oi. ODGLJP: Pitanja o ciljevima, preduvjetima i pokazateljima dobre škole - na skali od 1 -5 odgovaraju u rasponu 3 -5 - nema nevažnih ciljeva! Ciljevi vezani za razvoj individualnosti, nenasilje i ljudska prava najviši na ljestvici (osposobljavanje učenika za nenasilnu komunikaciju - P 4, 83;

Prisutnost vrijednosti Oz. DGLJP na razini fukcioniranja obrazovnog sustava U prosjeku znatno niže ocjene!!! Demokratske prakse donošenja odluka u

Status OODGi. LJP u obrazovnom sustavu. . . • 82, 6% ravnatelja slaže se da s tim oblikom obrazovanja treba započeti od najranije dobi djeteta, te ga u većoj mjeri ugraditi u programe postojećih predmeta (69, 6% ravnatelja) • Podijeljeni su oko toga treba li ga uvesti kao poseban predmet (47, 8 NE; 26, 1 DA, 26, 1 ne može procijeniti) • I dalje ključnom ulogom po tom pitanju vide roditelje i nastavnike. . . 78, 3 % ravnatelja misli da je primarna uloga roditelja i u ovom segmentu

Prisutnost vrijednosti Oz. DGLJP u školama Kada procjenjuju svoju školu ravnatelji. . . Izjavljuju da škola u mnogome doprinosi osjećaju solidarnosti, empatije s onima kočija su prava ugrožena, odgovornosti za svoje postupke, interesu za humanitarni i volonterski rad u zajednici Izjavljuju da škola daje osrednji doprinos učeničkom interesu za zbivanja u društvu (52, 2 % ravnatelja) i osjećaju pripadnosti Europi (52, 2% ravnatelja) 43, 5 ne može se niti složiti niti odbaciti tvrdnju da Vijeće učenika utjecaj na donošenja važnih odluka u školi! Odgovor niti se slažem niti se ne slažem daju i kod

Što misle. . . nastavnici/ce? Naglasci i indikacije

MIŠLJENJA I PROCJENE NASTAVNICA I NASTAVNIKA O: STATUSU ODG NA RAZINI SUSTAVA: CILJEVI, ZAKONI I PROPISI, STRATEŠKI DOKUMENTI/DOKUMENTI OBRAZOVNE POLITIKE, NASTAVNI PLANOVI I PROGRAMI, UDŽBENICI ODG NA RAZINI ŠKOLE: ŠKOLSKA KULTURA ODG NA RAZINI RAZREDA: SADRŽAJI I METODE UČENJA I POUČAVANJA, RAZREDNA ATMOSFERA OSPOSOBLJENOSTI UČENIKA/CA ZA DG: RAZUMIJEVANJE POJMOVA, VJEŠTINE

I. MIŠLJENJA I PROCJENE NASTAVNICA I NASTAVNIKA: RAZINA SUSTAVA (%) NE 1. 2. 3. DA NMP Jedna od najvažnijih zadaća škole je pripremiti učenike/u 6, 9 čenice 84, 2 za ulogu 8, 9 aktivnog/e gra S ODG treba započeti u najranijoj dobi djeteta NE DA NMP 16, 7 73, 5 9, 8 NE DA NMP Primarnu ulogu u pripremi djece za DG imaju njihovi roditelji 9, 8 81, 4 8, 8

I. MIŠLJENJA I PROCJENE NASTAVNICA I NASTAVNIKA: RAZINA SUSTAVA (%) NE 4. DA NMP Hoće li se učenici/ce pripremati za DG tijekom školovanja, 36, 3 ovisi 52, 0 prvenstveno 11, 8 o inicijativi NE 6. NMP Postojeći program predmeta koji predajem priprema uč8, 8 enike/ce 77, 5 za DG 13, 7 NE 5. DA DA NMP Nastavnici nemaju vremena pripremati učenike/ce za demokratsko 26, 5 47, 1 građanstvo 26, 5 jer je gr

I. MIŠLJENJA I PROCJENE NASTAVNICA I NASTAVNIKA: RAZINA SUSTAVA (%) NE 7. 8. 9. DA ODG treba u većoj mjeri ugraditi u programe drugih predmeta 7, 8 83, 3 NMP 8, 8 NE DA NMP ODG treba uvesti u osnovne škole kao zaseban predmet 39, 2 37, 3 23, 5 NE DA NMP 14, 7 21, 6 ODG treba provoditi isključivo kroz izvannastavne aktivnosti 63, 7

MIŠLJENJA I PROCJENE NASTAVNICA I NASTAVNIKA: RAZINA SUSTAVA (15) UDŽBENICI pomažu učenicima/cama da razumiju i uvažavaju drugačije kulture 3, 91 učenike/ce da muškarci i žene trebaju biti ravnopravni 3, 90 pomažu učenicima/cama da razumiju i uvažavaju prava osoba koje pripadaju vjerskim ili etničkim manjinama 3, 78 pomažu učenicima/cama da razumiju i uvažavaju potrebe osoba s invaliditetom 3, 65 potiču učenike/ce na traženje dodatnih informacija (istraživanje) 3, 63 potiču učenike/ce prvenstveno na razmišljanje, a ne učenje napamet 3, 56 učenike/ce da društveno osjetljive teme razmotre s različitih gledišta 3, 43 potiču učenike/ce na razmjenu mišljenja s drugim učenicima/cama 3, 42

ŠKOLSKA KULTURA (1 -5) navikava učenike/ce na savjesno izvršavanje školskih obaveza 3, 92 pobuđuje interes učenika/ca za zbivanja u školi 3, 92 potiče učenike/ce na poštivanje drugih religija 3, 91 potiče učenike/ce na poštivanje drugačijih svjetonazora i kultura 3, 90 jača osjećaj nacionalnog ponosa kod učenika/ca 3, 89 potiče učenike/ce na poštivanje prava osoba koje pripadaju nacionalnim manjinama 3, 85 razvija učeničku potrebu da pomogne socijalno ugroženim osobama 3, 84 jača spremnost učenika/ca da stanu u obranu osobe kojoj se nanosi nepravda 3, 80 razvija učenički osjećaj odgovornosti za vlastite postupke 3, 78 razvija učeničku sposobnost uživljavanja u probleme drugih 3, 67 jača učeničku sigurnost pri samostalnom donošenju odluka 3, 59 navikava učenike/ce na samokritiku 3, 52 pobuđuje interes učenika/ca za zbivanja u društvu 3, 41 potiče učenike/ce na dobrovoljni rad u lokalnoj sredini 3, 26 jača kod učenika/ca osjećaj pripadnosti ujedinjenoj Europi 3, 16

UČESTALOST TEMA (1 -5) ljubav prema domovini 4, 21 nasilje u društvu 4, 01 osobna prava i slobode 3, 93 razredni problemi o kojima postoje suprotstavljena mišljenja 3, 92 odnosi između roditelja i djece 3, 90 odnosi između nastavnika i učenika 3, 67 školski problemi o kojima postoje suprotstavljena mišljenja 3, 64 položaj žena u društvu 3, 48 vjerodostojnost medija 3, 46 društveni problemi o kojima u javnosti postoje suprotstavljena mišljenja 3, 35 položaj pripadnika manjinskih religija u društvu 3, 06 dobrovoljni rad u zajednici 2, 97 položaj nacionalnih manjina u društvu 2, 96 korupcija 2, 83 budućnost Hrvatske u ujedinjenoj Europi 2, 79 politički sukobi 2, 64 problemi lokalne zajednice o kojima u javnosti postoje suprotstavljena mišljenja 2, 62 spolne manjine 2, 59 civilno društvo / nevladine organizacije 2, 41 političke stranke 2, 20 izbori 2, 11

UDŽBENICI (1 -5) pomažu učenicima/cama da razumiju i uvažavaju drugačije kulture 3, 91 učenike/ce da muškarci i žene trebaju biti ravnopravni 3, 90 žu učenicima/cama da razumiju i uvažavaju prava osoba koje pripadaju vjerskim ili etničkim 3, 78 manjinam pomažu učenicima/cama da razumiju i uvažavaju potrebe osoba s invaliditetom 3, 65 potiču učenike/ce na traženje dodatnih informacija (istraživanje) 3, 63 potiču učenike/ce prvenstveno na razmišljanje, a ne učenje napamet 3, 56 učenike/ce da društveno osjetljive teme razmotre s različitih gledišta 3, 43 potiču učenike/ce na razmjenu mišljenja s drugim učenicima/cama 3, 42

UČESTALOST TEMA (1 -5) ljubav prema domovini nasilje u društvu osobna prava i slobode razredni problemi o kojima postoje suprotstavljena mišljenja 4, 21 4, 01 3, 93 3, 92 odnosi između roditelja i djece 3, 90 odnosi između nastavnika i učenika 3, 67 školski problemi o kojima postoje suprotstavljena mišljenja 3, 64 položaj žena u društvu 3, 48 vjerodostojnost medija društveni problemi o kojima u javnosti postoje suprotstavljena mišljenja 3, 46 3, 35 položaj pripadnika manjinskih religija u društvu 3, 06 dobrovoljni rad u zajednici 2, 97 položaj nacionalnih manjina u društvu 2, 96 korupcija 2, 83 budućnost Hrvatske u ujedinjenoj Europi 2, 79 politički sukobi 2, 64 problemi lokalne zajednice o kojima u javnosti postoje suprotstavljena mišljenja 2, 62 spolne manjine 2, 59 civilno društvo / nevladine organizacije 2, 41 političke stranke 2, 20 izbori 2, 11

MIŠLJENJA I PROCJENE NASTAVNICA I NASTAVNIKA: RAZINA UČENJA I POUČAVANJA (1 -5) UČESTALOST METODA UČENJA I POUČAVANJA NASTAVNICI/NASTAVNICE UČENICI/UČENICE otvorena i argumentirana rasprava o nekoj nastavnoj temi 4, 05 kritička analiza teksta iz udžbenika ili drugog sličnog teksta 4, 01 predavanje 3, 50 analiza filma, video-zapisa i sl. 3, 48 predavanje nastavnika 3, 62 timsko istraživanje nekog problema i traženje rješenja 3, 27 kritička analiza teksta iz udžbenika ili drugog sličnog teksta 3, 22 otvorena i argumentirana rasprava o nekoj nastavnoj temi 3, 14 timsko istraživanje nekog problema i traženje rješenja 3, 41 debata (grupe «za» i «protiv» ) 3, 07 Power point prezentacija s raspravom 2, 97 igranje uloga (simulacija suđenja, situacije u obitelji, školi i sl. ) 2, 97 analiza filma, video-zapisa i sl. 2, 92 debata (grupe 'za' i 'protiv') 2, 65 igranje uloga (simulacija suđenja, situacije u obitelji, školi i sl. ) 2, 57 analiza zakona i propisa, uključujući školske pravilnike 2, 52 humanitarni rad u lokalnoj zajednici 2, 37 susret i razgovor s poznatom osobom iz javnog života 2, 16 analiza zakona i propisa, uključujući školske pravilnike 2, 63 humanitarni rad u lokalnoj zajednici 2, 55 powerpoint prezentacija s raspravom susret i razgovor s poznatom osobom iz javnog života 2, 51 2

MIŠLJENJA I PROCJENE NASTAVNICA I NASTAVNIKA: OSPOSOBLJENOST UČENIKA/CA ZA DG (1 -5) RAZUMIJEVANJE POJMOVA POJMOVI II. prava učenika 4, 11 prava djeteta 3, 98 ravnopravnost svih ljudi 3, 79 ljudska prava 3, 57 nenasilno rješavanje sukoba 3, 69 građanin/ka 3, 43 demokracija 3, 36 solidarnost 3, 63 sudjelovanje (participacija) u odlučivanju 2, 98 diskriminacija 3, 46 demokratsko građanstvo 2, 81 snošljivost (tolerancija) 3, 39 društvena moć 2, 75 nacionalizam 3, 38 društveno osjetljive teme 2, 74 predrasude 3, 03 višekulturno društvo 2, 70 vladavina prava 2, 5 kulturna osjetljivost 2, 85

MIŠLJENJA I PROCJENE NASTAVNICA I NASTAVNIKA: OSPOSOBLJENOST UČENIKA/CA ZA DG (1 -5) POSJEDOVANJE VJEŠTINA nenasilno rješavanje sporova 3, 33 rješavanje zajedničkih problema u suradnji s drugima 3, 31 argumentirano zastupanje vlastitog mišljenja i stava 3, 21 donošenje odluke uz poštivanje drugačijih mišljenja i stavova 3, 12 planiranje i upravljanje svojim vremenom 3, 07 kritičko propitivanje informacija 2, 89

Što misle. . . roditelji/skrbnici? Naglasci i indikacije

RODITELJI: VAŽNOST CILJEVA ŠKOLE I NJIHOVA REALIZACIJA

RODITELJI: NAČINI UNAPRJEĐENJA ŠKOLSKE KVALITETE

RODITELJI: INDIKATORI DOBRE ŠKOLE

Uvođenje odgoja za demokratsko građanstvo i ljudska prava. . . 1. Svi dionici prepoznaju važnim elementom, zadaćom osnovne škole 2. Smatraju da treba biti intenzivnije prisutno u školama 3. Naglasak dati ne samo na normi i sadržaju, već i na školskoj kulturi koja odražava vrijednosti ljudskih prava, "ljudska prava u praksi" i "vježbanje demokracije" 4. Potrebno dalje naći rješenje koji je najbolji modus za sustavno uvođenje ovih sadržaja u osnovne škole, konzultirajući pritom struku, ali i aktere koji rade u sustavu U PUBLIKACIJI CENTRA NAJESEN DETALJNI REZULTATI I PREPORUKE!

Umjesto zaključaka. . . " Četvrti i najviši stupanj ostvarenja prava na obrazovanje i prava u obrazovanju jest prilagodba obrazovanja učenicima, njihovim različitostima i posebnostima. Umjesto da tražimo od djece da se prilagode krutom obrazovnom

Promjene nabolje. . . " Za promjenu je nužan ili osjećaj krize ili svijest o neophodnosti prihvaćanja nove tradicije" (prof. Z. Kurelić, govoreći o krizi provedbe "Bolonje"u nas ) " A Little less conversation, a little more action, please" (E. Presley)