TRANSNACIONALNE KORPORACIJE I LJUDSKA PRAVA Kultura ljudskih prava

  • Slides: 11
Download presentation
TRANSNACIONALNE KORPORACIJE I LJUDSKA PRAVA Kultura ljudskih prava

TRANSNACIONALNE KORPORACIJE I LJUDSKA PRAVA Kultura ljudskih prava

 Ko su nosioci dužnosti kojima ljudska prava nameću obaveze i terete? Tradicionalno međunarodno

Ko su nosioci dužnosti kojima ljudska prava nameću obaveze i terete? Tradicionalno međunarodno javno pravo i dalje stoji na stanovištu da su to države. Da li pravo kasni za realnošću u kojoj imamo transnacionalne korporacije koje su stekle kvazidržavnu moć pa su moćnije od država? Da li je dovoljna njihova posredna odgovornost koja se svodi na odgovornost države ukoliko joj se može pripisati kršenje prava?

Teza Opravdanost, sadržaj i struktura ljudskih prava zahtevaju uspostavljanje direktne pravde odgovornosti transnacionalnih korporacija

Teza Opravdanost, sadržaj i struktura ljudskih prava zahtevaju uspostavljanje direktne pravde odgovornosti transnacionalnih korporacija za kršenje ljudskih prava, kako na nacionalnom (ustavnom) i na međunarodnom nivou

Transnacionalne korporacije (TNK) a. b. c. Mera transnacionalnosti kompanije Faktička nezavisnost od država ali

Transnacionalne korporacije (TNK) a. b. c. Mera transnacionalnosti kompanije Faktička nezavisnost od država ali su TNK po mnogo čemu ustrojene kao države: njihovi kodeksi su kao ustavi država vrše i funkcije ranije primarno rezervisane samo za države (primer British East India koja je imala svoju valutu i svoju vojsku; danas ulažu u zdravstvo i socijalnu zaštitu) sa ekonomskom moći ide i politička moć (donacije političkim partijama)

Jesu li korporacije ljudi? Vrhovni sud SAD (niz značajnih presuda 1886– 1910): određena ustavna

Jesu li korporacije ljudi? Vrhovni sud SAD (niz značajnih presuda 1886– 1910): određena ustavna ljudska prava pružaju zaštitu korporacijama – pravo na imovinu, jednakost pred zakonom, pravo na pravično suđenje, pravo na identitet Korporacije su dobile ustavu zaštitu svojih prava pre žena i Afroamerikanaca Status titulara određenih ustavnih prava korporacije imaju i u Australiji i u Kanadi Prema Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima, Evropski sud za ljudska prava “može da prima predstavke od svakog lica, nevladine organizacije ili grupe lica koji tvrde da su žrtve povrede prava ustanovljenih Konvencijom ili protokolima uz nju, učinjene od strane neke Visoke strane ugovornice. ” Sud je ovaj član protumačio tako da i korporacije uživaju zaštitu u okviru ove konvencije (posebno pravo na neometano uživanje svojine)

Dehumanizacija ljudskih prava TNK najefikasniju pravnu zaštitu dobijaju od mreže bilateralnih ugovora o stranim

Dehumanizacija ljudskih prava TNK najefikasniju pravnu zaštitu dobijaju od mreže bilateralnih ugovora o stranim ulaganjima, regionalnih ugovora o slobodnoj trgovini (npr. NAFTA) i multilateralnih ugovora o oblasti energetike Prava koja se ovako garantuju: pravo na imovinu, zaštita u slučaju nacionalizacije i eksproprijacije, pravo na jednakost pred zakonom, pravo na slobodu kretanja, pravo na državljanstvo, pravo na pravnu sigurnost, pravo na pravnu zaštitu (umesto da iscrpe unutrašnje pravne lekove, TNK mogu da tuže države pred ad hoc međunarodnim arbitražnim sudovima što pojedinci ne mogu!) Pravo investitora na slobodu od države ≠ pravo na slobodu i bezbednost ličnosti?

Paradoks TNK uživaju ljudska prava ali nisu direktno odgovorna za kršenje ljudskih prva U

Paradoks TNK uživaju ljudska prava ali nisu direktno odgovorna za kršenje ljudskih prva U reakciji na ovu situaciju, razvijaju se instrumenti “mekog prava” (to nisu pravno obavezne norme) Rukovodeća načela o biznisu i ljudskim pravima: sprovođenje “zaštiti, poštuj, otkloni” Okvira UN, 2011 razvijaju koncept društveno odgovornost poslovanja – umesto direktne pravne odgovornosti za ljudska prava, etička odgovornost za ponašanje na dobrovoljnoj osnovi Podrška biznis sektora ovim načelima koja je uticala na terminologiju i težinu obaveza u Načelima

Odstupanje od univerzalističke koncepcije o ljudskim pravima u Načelima O TNK se ne govori

Odstupanje od univerzalističke koncepcije o ljudskim pravima u Načelima O TNK se ne govori kao o kršiocima ljudskih prava već samo o tome da imaju negativni uticaj na ljudska prava Ne govori se o obavezama već o odgovornostima Standard dužne pažnje (koji se koristi i u svrhe odbrane od odgovornosti) TNK se pozivaju da poštuju pojedinice odredbe konvencija o ljudskim pravima umesto da poštuju sve konvencije o ljudskim pravima

Korporativna samoregulacija Praksa samoregulacije TNK: usvajaju kodekse ponašanja privatne norme koje usvajaju TNK kao

Korporativna samoregulacija Praksa samoregulacije TNK: usvajaju kodekse ponašanja privatne norme koje usvajaju TNK kao privatna lica postaju pravno obavezujuće u odnosu na one kojima su upućene v. meko pravo UN spram TNK Kodeksi TNK su često u suprotnosti sa nacionalnim zakonima o radu ili ljudskim pravima iz ustava

Argumentacija Da li je tek posredna odgovornost TNK za kršenje ljudskih prava opravdana iz

Argumentacija Da li je tek posredna odgovornost TNK za kršenje ljudskih prava opravdana iz perspektive opravdanja ljudskih prava, ukoliko one jednako kao i države mogu da krše ljudska prava? Beširević polazi od premise da su ljudska prava moralnog karaktera, da prethode državi, te da ih država samo pozitivizira, tako da ukoliko država nije tvorac prava, ne može ni biti jedina odgovorna za njihovo poštovanje odnosno kršenje (ima i drugačijih teorija o ljudskim pravima koje ne polaze od ove premise) Praktični problem je da u doba globalizacije mnoge TNK su prebacile poslovanje u nerazvijene zemlje koje su ekonomski slabe i imaju slabo razvijeno radno zakonodavstvo Posredna odgovornost TNK znači da država treba da obezbedi da TNK ne krše ljudska prava – ako ipak krše, a država je slabija od TNK, šta se dešava sa ljudskim pravima? Potrebno je napustiti shvatanje da su samo države obavezne za zaštitu ljudskih prava, odnosno da samo države imaju direktnu odgovornost

Literatura Violeta Beširević, “’Uhvati me ako možeš’: osvrt na problem (ne)odgovornosti transnacionalnih korporacija zbog

Literatura Violeta Beširević, “’Uhvati me ako možeš’: osvrt na problem (ne)odgovornosti transnacionalnih korporacija zbog kršenja ljudskih prava”, Pravni zapisi 9, 1 (2018): 2142.