Sustav osiguranja kvalitete u osnovnim i srednjim kolama

Sustav osiguranja kvalitete u osnovnim i srednjim školama Maja Jukić, konzultant u obrazovanju

Cilj radionice: Dodatno motivirati sudionike skupa za samovrednovanje na razini škole (nastavnika, ravnatelja, škola) Predstaviti dostignute rezultate samovrednovanja škola (poteškoće i njihovo rješenje, primjeri dobre prakse) Razmijeniti iskustva vezano za samovrednovanje škola i strateško planiranje rada škola

Predstavljanje sudionika i očekivanja Ime i prezime Radno iskustvo, uključujući iskustvo vezano za osiguranje kvalitete, samovrednovanje, vanjsko vrednovanje ili strateško planiranje rada škole Vaša najveća jakost/prednost Zapišite svoja očekivanja od edukacije

Model osiguravanja kvalitete u odgojno obrazovnim ustanovama P. Bezinović, Model osiguravanja kvalitete u odgojno obrazovnim ustanovama

Samovrednovanje i vanjsko vrednovanje škola Prijedlog modela vanjskog vrednovanja škola u okviru Područja i specifične teme vrednovanja projekta Vanjsko vrednovanje škola (11. 2017. -5. 2018. ) 1. Upravljanje i rukovođenje 2. Uvjeti rada 1. 1. Strateško upravljanje u školi 2. 1. Materijalno-tehnički uvjeti i organizacija rada 1. 2. Upravljanje ljudskim potencijalima 2. 2. Financije 1. 3. Upravljanje odgojno-obrazovnim procesom 2. 3. Lokacijska obilježja škole 1. 4. Organizacijsko upravljanje školom 1. 5. Kultura škole 3. Profesionalni razvoj odgojno-obraz. radnika 4. Partnerski odnosi 3. 1. Strateško planiranje profesionalnog razvoja odgojno-obrazovnih radnika u skladu s potrebama škole i profesionalnim standardima 4. 1. Odnos škola - obitelj 3. 2. Profesionalni angažman odgojno-obrazovnih radnika i njihov doprinos unaprjeđivanju kvalitete učenja i poučavanja 3. 3. Vrednovanje utjecaja koji profesionalni razvoj odgojno-obrazovnih radnika ima na učenje i poučavanje 4. 2. Suradnja s ostalim dionicima 4. 3. Međunarodna suradnja

5. Kurikulum škole 6. Kvaliteta učenja, poučavanja i vrednovanja 5. 1. Izrada kurikuluma škole (analiza potreba, ciljevi i ishodi učenja) 6. 1. Interakcije i okruženje za učenje 5. 2. Proces donošenja kurikuluma škole 6. 2. Organizacija i izvedba nastave 5. 3. Vrednovanje kurikuluma škole 6. 3. Poticanje uključenosti i motiviranje učenika 5. 4. Razvoj generičkih kompetencija 6. 4. Vrednovanje učenja i odgojno-obrazovnih ishoda 7. Dobrobit učenika i učitelja 8. Ishodi rada škole 7. 1. Sigurnost i zdravlje 8. 1. Temeljna znanja i vještine 7. 2. Podrška učenju 8. 2. Generičke kompetencije 7. 3. Psihološka dobrobit 8. 3. Iskustva učenika i zadovoljstvo školom 7. 4. Profesionalno/karijerno usmjeravanje 8. 4. Profesionalni/ karijerni razvoj učenika 7. 5. Identifikacija, praćenje i vrednovanje učenika koji trebaju dodatnu podršku 8. 5. Organizacijski ishodi 7. 6. Podrška učenicima s poteškoćama 7. 7. Podrška darovitim učenicima 8. 6. Društveni ishodi

Europski referentni okvir za osiguranje kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (EQARF-VET) temelji se na sljedećim konceptima: • ustanove za strukovno obrazovanje odgovorne su za kvalitetu usluge koju pružaju • samovrednovanje na godišnjoj razini prema kriterijima kvalitete • vanjsko vrednovanje prema istim kriterijima kvalitete • vrednovanje kompetencija i dokaz pomoću kojeg se dokazuje kompetentnost i usklađenost s kriterijima • postavljanje referentnih mjerila i uspoređivanje s nacionalnim indikatorima • primjena ciklusa kvalitete: planiraj – učini – provjeri – reagiraj (PDCA)

Europski referentni okvir za osiguranje kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (EQARF-VET) ima tri elementa: • kriteriji kvalitete - koji se zasnivaju na ciklusu kvalitete i čija je svrha omogućiti sustavan pristup određivanju ciljeva strukovnog obrazovanja, zatim njihovu provedbu, vrednovanje i provjeru na svim razinama s pomoću specifičnih kriterija • zemlje članice trebaju odrediti svoje vlastite modele za samovrednovanje ustanova za strukovno obrazovanje, unutarnje vrednovanje i vanjsko praćenje koje provode treće strane • alati za mjerenje koji omogućuju vrednovanje i unapređivanje sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja zemljama članicama i relevantnim dionicima uz pomoć referentnih indikatora kvalitete 7

Ciklus samovrednovanja

Školski razvojni ciklus P. Bezinović, Model osiguravanja kvalitete u odgojno obrazovnim ustanovama

Osiguranje kvalitete rada škole • Osiguranje kvalitete često se smatra procesom kojim škole mjere svoju izvedbu u odnosu na određeni niz kriterija. • U čitavom procesu često se zaboravlja da je osiguranje kvalitete zapravo usluga koja se pruža zajednici, a ne samo proces donošenja prosudbi. • Vrlo je važno da osiguranje kvalitete bude usmjereno na zaštitu i poticanje učenika, a ne samo na (formalno) ispunjavanje kriterija.

Samovrednovanje - proces koji je pod kontrolom samih škola i za koji su same odgovorne, može se definirati kao sustavan i progresivan proces u kojemu ustanove prikupljaju i analiziraju dokaze kako bi donijele prosudbe i odluke o svojoj izvedbi u odnosu na dogovorene kriterije i indikatore. Upravo razvijen ili prilagođen instrumentarij za samovrednovanje tj. osiguranje kvalitete rada je relevantan dokaz o kvaliteti sustava za osiguravanje kvalitete rada škole. 12

Zašto provodimo samovrednovanje? Kako bismo se zapitali: • Koliko smo dobri? • Koliko dobri možemo biti? • Kako se možemo poboljšati? • Kako možemo učiti od drugih? Osnovno pitanje je uvijek: kakav to utjecaj ima na polaznike u školi – ako je utjecaj negativan tada govorimo o nedostatku koji treba ući u plan unapređenja.

Dokazi • • dokumentirani dostatni dosljedni važeći autentični mjerljivi valjani pouzdani

Prvi koraci samovrednovanja • Planiranje cjelogodišnjeg plana samovrednovanja • Anketiranje zaposlenih, polaznika i dionika iz lokalne zajednice o kvaliteti rada i rezultata rada ustanove • Utvrđivanje dobrog u školi • Plan međusobnih posjeta nastavi u svrhu samovrednovanja • Provođenje SWOT analize na osnovi anketa što više različitih grupa dionika • Osvješćivanje mogućeg za poboljšanje u ustanovi za obrazovanje • Međusobni posjeti nastavi • Samovrednovanje prema kriterijima i planu te prikupljanje dokaza

Uočeni problemi tijekom pilotiranja samovrednovanja (1) • Nejasnoće povezane s procedurama ili obrascima za samovrednovanje • Nesposobnost ustanove za uočavanje svojih slabih točaka te suočavanje s njima i poduzimanje potrebnog za njihovo poboljšanje • Na početku slabo uključivanje većeg broja uposlenika u samovrednovanje, pa čak i članova Povjerenstva za kvalitetu ili uprave ustanove

Uočeni problemi tijekom pilotiranja samovrednovanja (2) • Zahtjevnost samovrednovanja za aktivne članove Povjerenstva za kvalitetu, a bez osiguranih/plaćenih sati u normi • Široko postavljeni kriteriji i nedostatak indikatora • Moguća formalizacija • Nedostatak sveobuhvatne edukacije svih uposlenika pilot škola uključenih u proces samovrednovanja i osiguranje kvalitete • Nesnalaženje s dokazima tj. kada je specifični dokaz dobar za određeni kriterij, kako neki dokaz pridodati određenom kriteriju i kako ih prikupljati

Promjena percepcije uloge obrazovne ustanove i uposlenika s obzirom na odgovornost za poboljšanja rada i postignuća polaznika • Od shvaćanja da je sve propisano “negdje gore” i da je odgovornost tamo, do shvaćanja da je najvećim dijelom odgovornost u rukama same obrazovne ustanove i njenih zaposlenika • Osvješćivanje uloge obrazovne ustanove koja je pružatelj usluge lokalnoj zajednici te kao takva odgovara na potrebe lokalne zajednice i podliježe njenoj procjeni • Da je samovrednovanje vrijedno truda i ne treba se provoditi tek formalno • Da je neophodno imati jasni cilj i evaluaciju zacrtanog, kako bi kraj jednog ciklusa postao početak sljedećeg

Najvažnija postignuća procesa samovrednovanja • Usmjerenost na “ ono što možemo” i realizacija istog • Gdje god su rukovodne strukture shvatile važnost samovrednovanja ili tamo gdje su razvijeni dobri međuljudski odnosi i timski rad, samovrednovanje je bilo puno uspješnije • Da je važno pratiti što se događa s učenicima po završetku obrazovanja • Da je važno planirati upis učenika prema relevantnim podacima i edukaciju nastavnika kao bi zadovoljili te buduće potrebe za obrazovanjem

Preporuke • Ustanove trebaju biti pažljive kako ne bi bile preambiciozne kod izrade svojih planova unapređenja • Svi nedostaci trebaju ući u plan unapređenja; ali neće svi nedostaci postati prioritet kod provedbe unapređenja u narednoj školskoj godini; neki će nedostaci ući u dugoročni razvojni plan • Prioriteti moraju biti realistični i dostižni

Što je nova vrijednost pri uvođenju samovrednovanja? • Proces samovrednovanja ustanova prema zadanim kriterijima, istim za sve • Osiguranje dokaza • Samovrednovanje počinje isticanjem pozitivnog, jakih strana ustanove i osvješćivanjem svih potencijala ustanove • Nema natjecanja među ustanovama, ustanova se natječe sama sa sobom kako bi sutra bila bolja nego je danas

Vanjsko vrednovanje - konstruktivna povratna informacija • • • temeljena na samovrednovanju nadogradnja onoga što je dobro planiranje daljnjeg razvoja ohrabrivanje ukazivanje na izvedbu a ne na osobine nastavnika pružanje alternativnih rješenja, a ne kritika motiviranje jasno izražavanje onoga što je postignuto kristaliziranje jasnih ciljeva za budućnost

Vanjsko vrednovanje - konstruktivna povratna informacija Daje nastavnicima/stručnim učiteljima do znanja: • koji su standardi • kakav je njihov rad • što oni trebaju promijeniti kako bi udovoljili zahtjevima • koliko vremena imaju kako bi nešto postigli • kakvu podršku mogu očekivati od organizacije i rukovodstva

Najčešći prijedlozi poboljšanja za rad škola • izraditi misiju i viziju, te strateški plan škole • osnažiti škole kako bi postale pružatelji strukovnog obrazovanja u kontekstu cjeloživotnog učenja za polaznike različitih dobnih skupina, te kako bi se počele samofinancirati • poboljšati područje kvalitete Upis učenika/polaznika • poboljšati materijalne uvjete • poboljšati područje kvalitete koje se odnosi nastavnika/stručnih učitelja i učenika/polaznika • poboljšati suradnju škola s lokalnom zajednicom na odnose između

Najčešći prijedlozi poboljšanja za rad škola • osmisliti unapređenja nastave primjenom raznolikijih nastavnih metoda i socijalnih oblika rada, te šireg korištenja multidemedijalnih sadržaja • koristiti nestandardni raspored učioničkog prostora • unaprijediti kvalitetu i trajanje praktične nastave • uključiti se u projekte, npr. mobilnosti učenika i nastavnika u okviru EU Programa za cjeloživotno učenje i prijavljivati se na različite natječaje za dobivanje bespovratne financijske potpore

Povratne informacije iz pilot strukovnih škola o samovrednovanju „Na temelju prikupljenih podataka dobio se uvid u trenutnu situaciju i uočen je prostor za poboljšanja “ „Dio procesa samovrednovanja je i sustavno praćenje, analiziranje i preispitivanje odgojno – obrazovnog rada“ „Pri samovrednovanju je uložen veliki trud obradom upitnika, praćenjem nastave i sastanaka Povjerenstva“

Povratne informacije iz pilot škola o samovrednovanju „Samovrednovanje je potaklo kritički stav prema vlastitom radu, suočavanje s rezultatima upitnika i anketa” „Samovrednovanje je poboljšalo ozračje škole i ojačalo komunikaciju” „Samovredovanjem se velik dio uposlenika pokrenuo iz redovite kolotečine obavljanja posla, prihvatili su da im se dođe na nastavu i naviknuli su se na praćenje nastave”

U ŠKOLI SU NAKON MEĐUSOBNOG POSJEĆIVANJA NASTAVE ZAKLJUČILI: • da su mnogi nastavnici po prvi put ušli u neke prostore i učionice škole • da od mnogih dobrih strana izdvajaju svoj doživljaj učenika koji nisu najuspješniji u njihovim predmetima, a koji su vrlo spretni i osposobljeni u drugim, posebice ako se usporedi strukovni s općim predmetom. Nakon tog iskustva učenike su počeli doživljavati na potpuno drugačiji način i na svojim satima

MREŽA MEĐUSOBNIH POSJETA - EVALUACIJA 1. „starije kolege su zadovoljne jer mogu prenijeti svoja iskustva na mlađe kolege“ 2. „mlađe kolege i pripravnici koriste posjete za prikupljanje informacija o procesu poučavanja i učenja od strane starijih i iskusnijih kolega“ 3. „kolege međusobno razmjenjuju ideje, preporučuju načine i metode poučavanja“ 4. „razmjenjuju i analiziraju obrasce za pripreme“ 5. „kolege se otvaraju jedni prema drugima što je iznimno dobro obzirom na početnu zatvorenu situaciju“ 6. „nastavnici odlaze jedni drugima na sat međusobno se dogovarajući, o tome razgovaraju, a istovremeno se i druže“ 7. „posebno dobro je povezivanje općeobrazovnog područja – nastavnika sa strukom i praksom – što prije baš i nije bilo tako“ 8. „većina nastavnika izjavljuje da im posjeti nisu problem, mogu naći vrijeme za međusobne posjet, također imaju vremena za ispunjavanje obrasca o svom ili posjećenom satu“

Prijedlog školama – angažman vanjskih neovisnih stručnih i podržavajućih vanjskih vrednovatelja (1) Prvenstvena svrha vanjskog vrednovanja je neovisno praćenje ostvarivanja dogovorenih kriterija kvalitete te podizanje odgovornosti škola za vlastitu kvalitetu i za rezultate koje ostvaruju njihovi učenici.

Prijedlog školama – angažman vanjskih neovisnih stručnih i podržavajućih vanjskih vrednovatelja (2) • pri izradi instrumentarija za samovrednovanje (kriterija i indikatora kvalitete rada škole, upitnika za različite skupine dionika, analiziranja provedenih upitnika, kriterija i indikatora za praćenje i međusobno posjećivanje nastave), • pri uspostavljanju procedura za provedbu procesa samovrednovanja i provedbi samovrednovanja • pri izradi strateških dokumenata škole • za osiguravanje vanjskog vrednovanja s ciljem dobivanja povratne informacije o objektivnosti procesa samovrednovanja, određivanja razvojnih prioriteta i operativnog planiranja za njihovo ostvarenje • pri ostvarivanju podrške školama u osnaživanju za ispunjavanje strateških ciljeva

Provedba procesa samovrednovanja, koliko smo spremni - vježba Odgovorite na sljedeća pitanja u skupinama: 1. Što je poticajno u načinu na koji je predložena provedba procesa samovrednovanja u svim školama? 2. Koje su po vama poteškoće pri provedbi procesa samovrednovanja škola? 3. Kako možemo spriječiti i savladati te poteškoće? 4. Što i tko nam može pomoći u provedbi procesa samovrednovanja?

Hvala na pažnji maja 55 jukic@gmail. com „Budite promjena koju želite vidjeti u svijetu. Naša veličanstvenost nije tolika u tome da popravimo svijet kolika je u našoj sposobnosti da promijenimo sebe. ” Mahatma Gandh