SUSTAV REDOVNOG OBRAZOVANJA I UENICI S POSEBNIM ODGOJNO

SUSTAV REDOVNOG OBRAZOVANJA I UČENICI S POSEBNIM ODGOJNO – OBRAZOVNIM POTREBAMA Danijela Pavić, prof. defektolog mr. spec. Dejana Varnica, psiholog Vukovar, 30. kolovoza 2013.

Različite metobe pobučavanja u čitanje i pisanje s odzirom na oganizaciju psihičke ativnosti Dabi dudljesvatili dit svakoga do dva pobučavanjaanalitički i te obredili koja se metoba majprirodna za bijede ne odrečenom razvijenom stupcu s određeno indivibulom organizmom psičimaaktivnijinmožemo povuci analogiu ismeđu djece. . . POSLOVICA: Ljp rjč, sv vrt tvr!

učenici s posebnim potrebama imaju pravo na obrazovanje koje će im omogućiti dostojanstvo, poticati njihove najbolje sposobnosti, samostalnost i uključivanje u zajednicu, a time i društvo (oblikovano prema čl. 23 Konvencije o pravima djeteta, 2000. )

1. UČENICI S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU 2. PREPOZNAVANJE I PROCJENA RAZVOJNIH TEŠKOĆA

UČENICI S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU Ustav RH Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08) Pravilnik o postupku utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta, učenika te sastavu stručnog povjerenstva (NN 55/11) Pravilnik o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (NN 23/91)

UČENICI S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU Konvencija o pravima osoba s invaliditetom Državni pedagoški standard osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja Nacionalna strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2007. do 2015. godine

UČENICI S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU ORIJENTACIJSKA LISTA- sastavni dio Pravilnika o Vrste teškoća u razvoju su: l. oštećenja vida (sljepoća i slabovidnost) 2. oštećenja sluha (gluhoća i nagluhost) 3. poremećaji govorno-glasovne komunikacije i specifične teškoće u učenju(teškoće čitanja, pisanja i računanja) 4. tjelesni invaliditet (oštećenja, deformacije, motoričke smetnje) osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (NN 23/91)

UČENICI S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU 5. mentalna retardacija (LMR, UMR, TžMR, TMR) 6. poremećaji u ponašanju uvjetovani organskim faktorima ili progredirajućim psihopatološkim stanjem 7. autizam (poremećaj emocionalne stabilnosti, inteligencije, psihomotornih sposobnosti, verbalne i socijalne komunikacije) 8. postojanje više vrsta i stupnjeva teškoća u psihofizičkm razvoju.

UČENICI S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU Prijedlog za izmjene u Orijentacijskoj listi (prema Alcott, 2001. ) 1. Učenici s oštećenjem vida 2. Učenici s oštećenjem sluha 3. Učenici s poremećajima glasovno-jezičnogovorne komunikacije 4. Učenici s motoričkim poremećajima i kroničnim bolestima

UČENICI S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU 5. Učenici sa sniženim intelektualnim sposobnostima 6. Učenici s poremećajima pažnje/hiperaktivnosti 7. Učenici sa specifičnim teškoćama učenja 8. Učenici s poremećajem u ponašanju i emocionalnim poremećajima 9. Učenici s poremećajima iz autističnog spektra

UČENICI S TEŠKOĆAMA U RAZVOJUSENZORIČKE TEŠKOĆE Učenici s oštećenjem vida: Sljepoća (oštrina vida na boljem oku s korekcijskim staklom 10% i manja) � Slabovidnost (oštrina vida na boljem oku s korekcijskim staklom 40% i manje) � Učenici s oštećenjem sluha: � Gluhoća (gubitak sluha iznad 81 decibela; gubitak sluha bez usvojene vještine glasovnog sporazumijevanja ili gubitak sluha s usvojenom vještinom glasovnog sporazumijevanja) � Nagluhost (lakše, umjereno, teže; gubitak sluha od 2580 decibela)

UČENICI S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU – GOVORNO-GLASOVNE TEŠKOĆEE I TEŠKOĆE U UČENJU Učenici s poremećajem govorno-glasovne komunikacije: � Glas (neprimjerena visina glasa, neprimjerena kvaliteta glasa, neprimjerna glasnoća, rezonancija ili trajanje), govor (poremećaji artikulacije i fluentnosti), jezik (ekspresivne i receptivne teškoće) � Komunikacija govorom otežana ili ne postoji � Organska i funkcionalna oštećenja Učenici s teškoćama u učenju : � Čitanje, pisanje, računanje (disleksija, aleksija, disgrafija, agrafija, diskalkulija, akalkulija), pamćenje, percepcija � Uglavnom prosječne ili iznadprosječne sposobnosti

UČENICI S TEŠKOĆAMA U RAZVOJUMOTORIČKE TEŠKOĆE Oštećenja, deformacije, funkcionalne ili motoričke smetnje: � Oštećenja lokomotornog aparata, središnjeg živčanog sustava, perifernog živčanog sustava, oštećenja nastala kao posljedice kroničnih bolesti drugih sustava � Poremećaji pokreta i položaja tijela, smanjena/onemogućena funkcija dijelova tijela (ruku, nogu, kralježnice), nepostojanje dijelova tijela, cerebralna paraliza

UČENICI S TEŠKOĆAMA U RAZVOJUINTELEKTUALNE TEŠKOĆE Zaustavljeni ili nedovršeni razvoj intelektualnog funkcioniranja i adaptivnog ponašanja: � Teškoće u izvođenju misaonih operacija (generaliziranje, apstrahiranje, analiziranje, povezivanje, zaključivanje, rješavanje problema) � Teškoće i u području percepcije, zapamćivanja i pamćenja, pažnje, govorne recepcije i ekspresije � Ograničenja u dva ili više područja adaptivnog ponašanja (briga o sebi, život u kući, socijalne vještine, komunikacija …) � Kvocijent inteligencije Wechslerovog tipa 0 -69

UČENICI S TEŠKOĆAMA U RAZVOJUINTELEKTUALNE TEŠKOĆE Laka: � IQ 50 -69; razina djeteta 9 -12 godina � Mogu završiti do 6 razreda osnovne škole Umjerena: � IQ 35 -49; razina djeteta 5 -9 godina � Posebne ustanove, potrebna stalna podrška Teža: � IQ 20 -34; razina djeteta 3 -5 godina � Urođene tjelesne abnormalnosti Teška: � IQ ispod 20; razina djeteta ispod 3 godine � Potpuno nesamostalni

UČENICI S TEŠKOĆAMA U RAZVOJUPOREMEĆAJ U PONAŠANJU Različiti oblici ponašanja i rizičnih ponašanja koji značajno odstupaju od uobičajenog i društveno prihvaćenog ponašanja određene sredine za specifičnu dob djeteta i situaciju Neposredno ili posredno ugrožavajući, štetni i opasni za dijete i/ili okolinu Smanjena sposobnost za učenje, nesposobnost izgradnje interpersonalnih odnosa, neprimjereno ponašanje i emocije u normalnim okolnostima Nisu uvijek i snižene intelektualne sposobnosti Socijalni pedagog

UČENICI S TEŠKOĆAMA U RAZVOJUAUTIZAM Poremećaj emocionalne stabilnosti, inteligencije, psihomotornih sposobnosti, verbalne i socijalne komunikacije Kvalitativno oštećenje socijalnih interakcija, stereotipni obrasci ponašanja, interesa i aktivnosti, poremećaj glasovno-govorne komunikacije Specifičnost percepcije, doživljavanja okoline, pamćenja Aspergerov sindrom – očuvane intelektualne sposobnosti

UČENICI S TEŠKOĆAMA U RAZVOJUAD/HD Simptomi traju najmanje 6 mjeseci i u više područja (škola, obitelj, zajednica) Javlja se kod 3 -5% djece, češće kod dječaka Slab školski uspjeh, specifične teškoće u učenju, poremećaj govornog i jezičnog razvoja, teškoće u motoričkoj koordinaciji i finoj motorici Dominantna nepažnja: � Dominantna hiperaktivnost i impulzivnost: � Teškoće pažnje (krivo prepiše tekst s ploče, zaboravlja zadaću i pribor, okreće se prema drugim učenicima …) Teškoće u kočenju reakcija (nemirni, vrpolje se, stalno pričaju, ne slušaju upute…), nerazvijen unutarnji govor (teškoće u kontroli i usmjeravanju vlastitog ponašanja) Kombinirani tip

UČENICI S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU upis u školu postupak utvrđivanja primjerenog oblika školovanja oblici i programi školovanja nastavak školovanja

PREPOZNAVANJE I PROCJENA RAZVOJNIH TEŠKOĆA Povjerenstvo za utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta/učenika važnu ulogu pri upisu u školu i kod postupka utvrđivanja primjerenog oblika školovanja ima Povjerenstvo za utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta/učenika (Pravilnik o postupku utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta, učenika te sastavu stručnog povjerenstva (NN 55/11) “Mišljenje i prijedlog stručnog povjerenstva o primjerenom programu školovanja i primjerenim oblicima pomoći za djecu obvezno mora sadržavati specifične metode rada s djetetom, potrebna specifična nastavna sredstva i pomagala, obrazovne potrebe djeteta, obrazovni status djeteta, odnosno procjenu obrazovnih dostignuća, program obrazovanja, potreban primjereni oblik pomoći, vrstu i stupanj teškoće te mišljenje roditelja o utvrđenom programu školovanja”

PREPOZNAVANJE I PROCJENA RAZVOJNIH TEŠKOĆA Povjerenstvo čine: - nadležni liječnik škole (spec. školske medicine) - pedagog ili psiholog, - stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila(defektolog) -rehabilitator - učitelj RN ili PN, a u srednjoj školi predmetni nastavnik = djelatnici škole

PREPOZNAVANJE I PROCJENA RAZVOJNIH TEŠKOĆA Utvrđivanje primjerenog oblika školovanja Postupak praćenja u kojem sudjeluju članovi Povjerenstva Obavezno obavijestiti roditelje i upoznati ih sa cjelokupnim postupkom

PREPOZNAVANJE I PROCJENA RAZVOJNIH TEŠKOĆA Izrada nalaza i mišljenja Prijedlog primjerenog oblika školovanja Rješenje o primjerenom obliku odgoja i obrazovanja

PREPOZNAVANJE I PROCJENA RAZVOJNIH TEŠKOĆA – EDUKACIJSKI REHABILITATOR Radne zadaće: � Upoznavanje djeteta i roditelja � Dokumentacija � Ciljevi i zadaće pedagoškog praćenja � Stručna pomoć djetetu, učiteljima i roditeljima � Procjena usvojenosti znanja i vještina � Suradnja s drugim članovima povjerenstva � Sudjelovanje u izradi prijedloga o primjerenom obliku odgoja i obrazovanja

PREPOZNAVANJE I PROCJENA RAZVOJNIH TEŠKOĆA- PSIHOLOG Psihologijska procjena � Intervju, opažanje ponašanja roditelja i djeteta, psihologijsko testiranje Procjena intelektualnih sposobnosti: WISC IV- Wechslerova skala inteligencije; Indeks verbalnog shvaćanja, perceptivnog razumijevanja, brzine obrade informacija, radnog pamćenja � CPM, SPM – Ravenove matrice; neverbalna skala za procjenu inteligencije � RTČ – razvojni test; okulomotorika, govor, verbalno izražavanje znanja, emocionalnost � Goodenough crtež ljudske figure, Test spremnosti za školu � Procjena pamćenja: AVLT test – test auditivno verbalnog učenja (lista riječi) � Ray Osterriethov test složenog lika �

PREPOZNAVANJE I PROCJENA RAZVOJNIH TEŠKOĆA - PSIHOLOG Procjena vidno-motoričkih sposobnosti: � Procjena govornih sposobnosti: � LB-R – Bender Gestalt test precrtavanja; organska oštećenja Chricton i Mill Hill ljestvice razvijenosti govora Upitnici ličnosti: EPQ – Eysenckov upitnik ličnosti; procjena ekstraverzije/introverzije, emocionalne stabilnosti, psihoticizma � SKAD, SUO, SDD – procjena anksioznosti, depresivnosti, suočavanja sa stresom � Različite skale: � Upitnik stila učenja, AD/HD test Procjena adaptivnog ponašanja: � Vineland skala, AMD skala

PREPOZNAVANJE I PROCJENA RAZVOJNIH TEŠKOĆA Pedagog: � Dokumentacija � Suradnja s roditeljima � Suradnja s ostalim članovima povjerenstva � Izvješća Logoped: � Procjena razvijenosti govora i teškoća u govoru Liječnik: � Zdravstvena dokumentacija, � Procjena zdravstvenog stanja djeteta, upućivanje drugim stručnjacima � Suradnja s ostalim članovima povjerenstva

PREPOZNAVANJE I PROCJENA RAZVOJNIH TEŠKOĆA – UČITELJ/NASTAVNIK Dokumentacija o učeniku Suradnja s roditeljima učenika i s roditeljima ostalih učenika Priprema učenika za prihvaćanje učenika s teškoćama u razvoju Inicijalna procjena (znanja, vještine, mogućnosti, stil učenja, socijalna participacija) Izrada IOOP-a Praćenje i prilagodba IOOP-a Suradnja s ostalim članovima povjerenstva

PREPOZNAVANJE I PROCJENA RAZVOJNIH TEŠKOĆA Školovanje učenika s teškoćama u razvoju u RH REDOVNE ŠKOLE Potpuna odgojnoobrazovna integracija Djelomična odgojnoobrazovna integracija

PREPOZNAVANJE I PROCJENA RAZVOJNIH TEŠKOĆA Školovanje učenika s teškoćama u razvoju u RH Razredi Posebne odgojnoobrazovne ustanove (čl. 12 Pravilnika) Odgojno-obrazovne skupine

PREPOZNAVANJE I PROCJENA RAZVOJNIH TEŠKOĆA Potpuna odgojno-obrazovna integracija redovan program s individualiziranim postupcima i dodatnom pomoći edukacijskog rehabilitatora Čl. 4 Pravilnika prilagođeni program s individualiziranim postupcima i dodatnom pomoći edukacijskog rehabilitatora

PREPOZNAVANJE I PROCJENA RAZVOJNIH TEŠKOĆA Čl. 6 Pravilnika (oštećenje vida, sluha, tjelesna oštećenja) Poseban program+ PSP Prilagođeni program s individualiziranim postupcima + PSP Redovan program s individualiziranim postupcima , dodatna pomoć edukacijskog rehabilitatora+ PSP

PREPOZNAVANJE I PROCJENA RAZVOJNIH TEŠKOĆA Djelomična odgojno-obrazovna integracija Čl. 7 Pravilnika (učenici sa sniženim intelektualnim sposobnostima) Čl. 10 Pravilnika (učenici s organski uvjetovanim PUP-u) -redovna škola -obrazovni predmeti u posebnom razrednom odjelu uz pomoć edukacijskog rehabilitatora -odgojni predmeti u matičnom razredu

PREPOZNAVANJE I PROCJENA RAZVOJNIH TEŠKOĆA Prilagođeni program: program prilagođen učeniku, prije svega njegovim “jakim” stranama, tj. sposobnostima dozvoljeno je redovni program “smanjiti” i tako učeniku učiniti laganijim i razumljivijim

PREPOZNAVANJE I PROCJENA RAZVOJNIH TEŠKOĆA Individualizirani postupci: primjena metoda, sredstava i didaktičkih materijala koji podupiru posebne edukacijske potrebe (npr. potrebe uvjetovane teškoćama čitanja, pisanja, oštećenja sluha, vida. . )

PREPOZNAVANJE I PROCJENA RAZVOJNIH TEŠKOĆA – POMOĆNIK U NASTAVI HNOS 2005, NOK 2012 Podrška učeniku, učitelju, roditelju, izvedbi odgojnoobrazovnih sadržaja, razrednom odjelu, školi Učenici s intelektualnim, motoričkim, emocionalnim teškoćama, AD/HD-om, autizmom Prvostupnik, srednja škola, dodatna usavršavanja Odabir, edukacija, uključivanje u odjel (6 -30 sati tjedno, u pravilu 20 sati)) Financiranje - lokalna zajednica

PREPOZNAVANJE I PROCJENA RAZVOJNIH TEŠKOĆA – POMOĆNIK U NASTAVI • Individualizirano učenje • Osobni razvoj • Socijalna participacija • Suradnja • Razmjena informacija • Podjela aktivnosti • Kreativnost i fleksibilnost u radu • Timski rad, rad u grupi • Akademske vještine • Dobra komunikacija i interakcija s djecom, učiteljima i roditeljima Učenik Pomoćnik u nastavi Učitelj Roditelj • Suradnja • Razmjena informacija

2 razred, matematika. m 2 ts

PREPOZNAVANJE I PROCJENA RAZVOJNIH TEŠKOĆA – MOBILNI STRUČNI TIM Tim stručnjaka koji pruža podršku odgojnoobrazovnim ustanovama (vrtići, osnovne i srednje škole) Stručnjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profila (rehabilitatori, logopedi), psiholozi, socijalni pedagozi, socijalni radnici, fizioterapeuti Koordinator škole/vrtića – obično stručni suradnik � Utvrđuje potrebe djece s teškoćama, određuje sastav MST-a, priprema potrebnu dokumentaciju, organizira i koordinira rad članova MST-a, učitelja/odgajatelja, pomoćnika u nastavi, roditelja Suradnja, jasna podjela zadatka i aktivnosti

PREPOZNAVANJE I PROCJENA RAZVOJNIH TEŠKOĆA – MOBILNI STRUČNI TIM MST Opservacija i procjena obrazovnih, socijalnih i emocionalnih potreba učenika Podrška u izradi IOOP -a Radionice za učitelje, odgajatelje, stručne suradnike Edukacija i supervizija pomoćnika u nastavi

KORISNI PRIMJERI – PRILAGOĐENI PROGRAM Učenik Darko polazi 3. razred. Poznaje samo velika tiskana slova i čita s razumijevanjem kraći tekst (3 -5 rečenica). Zahtjevi u radu s učenikom trebaju uvažavati ovu sposobnost ne samo u nastavi hrvatskog jezika već i u ostalim predmetima, kao što su matematika, priroda i društvo. Iz toga slijedi, u skladu s preporukom edukacijsko-rehabilitacijskog stručnjaka, da će učitelj tekst, koji učenik treba pročitati i prepisati u bilježnicu, napisati na školskoj ploči velikim tiskanim slovima. U nastavi hrvatskog jezika učitelj može uključivati učenika u svim etapama nastavnog sata, npr. , zadati zadatak učeniku da, nakon usmenog ponavljanja o pročitanom tekstu iz čitanke, učenik na školsku ploču zapiše osnovne podatke (naslov teksta, ime pisca, glavni lik).

KORISNI PRIMJERI – INDIVIDUALIZIRANI PRISTUP Dječaku Petru, koji ima cerebralnu paralizu, pojavile su se i smetnje vida. One nisu predstavljale veću teškoću za rad u školi jer su roditelji djetetu nabavili naočale. No, dijete s cerebralnom paralizom ima teškoće s djelotvornim korištenjem vida a one su uzrokovane nemogućnošću nadzora pokreta glave. To je Petru značajno otežavalo čitanje i pisanje pa se i brže umarao. Zbog navedenog, dobar učitelj treba ove osobitosti djeteta uzeti u obzir prigodom vrednovanja brzine čitanja te vremenski ograničenih pisanih zadataka (npr. , diktati).