ivani sustav systema nervosum 1 usklauje rad svih

  • Slides: 33
Download presentation
Živčani sustav (systema nervosum) 1. usklađuje rad svih organa i organskih sustava u funkcionalnu

Živčani sustav (systema nervosum) 1. usklađuje rad svih organa i organskih sustava u funkcionalnu cjelinu u organizmu 2. usklađuje odnos organizma s okolinom.

Neurologija (grč. neuron=tetiva; lat. nervus, -i=tetiva, živac; logos) ¢ Podjela živčanog sustava a) središnji

Neurologija (grč. neuron=tetiva; lat. nervus, -i=tetiva, živac; logos) ¢ Podjela živčanog sustava a) središnji ž. s. (systema nervosum centrale) b) periferni ž. s. (systema nervosum periphericum) ¢

a) središnji živčani sustav (SŽS; CNS) -mozak s. encephalon (grč. enkephalosmozak) -kralježnična moždina (medulla

a) središnji živčani sustav (SŽS; CNS) -mozak s. encephalon (grč. enkephalosmozak) -kralježnična moždina (medulla spinalis)

b) periferni živčani sustav -moždani živci (nervi craniales) -moždinski živci (nn. spinales) -autonomni živčani

b) periferni živčani sustav -moždani živci (nervi craniales) -moždinski živci (nn. spinales) -autonomni živčani sustav (s. n. autonomicum)

Mozak i kralježničnu moždinu zaštićuju: -lubanjske kosti i kralješci -ovojnice mozga (meninges) od grč.

Mozak i kralježničnu moždinu zaštićuju: -lubanjske kosti i kralješci -ovojnice mozga (meninges) od grč. meninks-opna) -tekućina ¢

Ovojnice mozga (meninges) a) čvrsta opna s. dura mater -vanjska ovojnica -sastoji se od

Ovojnice mozga (meninges) a) čvrsta opna s. dura mater -vanjska ovojnica -sastoji se od dva lista vanjski unutarnji ¢

b)paučnica s. arachnoidea (grč. arachne-pauk) -ispod dure mater -središnja opna -meka, nježna -subarahnoidni prostor

b)paučnica s. arachnoidea (grč. arachne-pauk) -ispod dure mater -središnja opna -meka, nježna -subarahnoidni prostor cerebrospinalna tekućina (liquor cerebrospinalis)

c) pia mater (lat. pius-nježan) -priljubljena uz mozak i kralježničnu moždinu -uvlači se u

c) pia mater (lat. pius-nježan) -priljubljena uz mozak i kralježničnu moždinu -uvlači se u sve brazde i pukotine mozga -u području k. moždine zubaste vezove

Ponovimo meninge:

Ponovimo meninge:

SREDIŠNJI ŽIVČANI SUSTAV (SŽS/CNS) a) mozak (encephalon) ¢ Kranijalni, prošireni dio živčanog sustava ¢

SREDIŠNJI ŽIVČANI SUSTAV (SŽS/CNS) a) mozak (encephalon) ¢ Kranijalni, prošireni dio živčanog sustava ¢ Smjestio se u lubanjskoj šupljini ¢ Dijeli se na: -veliki mozak (cerebrum) -mali mozak (cerebellum) -međumozak (diencephalon) -srednji mozak (mesencephalon) -produžena moždina (medulla oblongata)

Veliki mozak (cerebrum) Sastoji se od: -plašt moždane vijuge-m. brazde -dvije polutke (hemispherium cerebri)

Veliki mozak (cerebrum) Sastoji se od: -plašt moždane vijuge-m. brazde -dvije polutke (hemispherium cerebri) -uzdužna moždana pukotina (fissura longitudinalis cerebri) -podužna pukotina (fissura transversalis cerebri) ¢

Bazalni dio velikog mozga ¢ mirisni (njušni) dio čine: -njušne-mirisne lukovice (bulbus olfactorius) -njušne-mirisne

Bazalni dio velikog mozga ¢ mirisni (njušni) dio čine: -njušne-mirisne lukovice (bulbus olfactorius) -njušne-mirisne pruge (tractus o. ) lat. med. -njušni trokut (trigonum olfactorium) s kruškolikim režnjem (lobus piriformis) ¢ sisasto tijelo (corpus mamillare) ¢

Baza mozga

Baza mozga

¢ Lateralne kljetke -Amonovi rogovi

¢ Lateralne kljetke -Amonovi rogovi

Mali mozak (cerebellum) Smješten iza velikog mozga ¢ Površina izbrazdana ¢ 2 polutke (hemispherium

Mali mozak (cerebellum) Smješten iza velikog mozga ¢ Površina izbrazdana ¢ 2 polutke (hemispherium cerebelli) ¢ Crvoliki režanj (vermis cerebelli) ¢ Arboris vitae ¢

uočimo

uočimo

Međumozak (diencephalon) Smjestio se ispod velikog mozga ¢ Glavni dijelovi: -epifiza -talamus i hipotalamus

Međumozak (diencephalon) Smjestio se ispod velikog mozga ¢ Glavni dijelovi: -epifiza -talamus i hipotalamus -hipofiza -križanje vidnih živaca -treća moždana kljetka ¢

Srednji mozak (mesencephalon) Smjestio se izmeđumozga i malog mozga ¢ Sastoji se od moždanog

Srednji mozak (mesencephalon) Smjestio se izmeđumozga i malog mozga ¢ Sastoji se od moždanog kraka (crus cerebri) most srednjeg m. (pons) ¢ Iznad je kanal srednjeg mozga (aqueductus m. )-spaja 3 i 4 moždanu kljetku ¢ Iznad je krov srednjeg m. (tectum m. ) ¢

uočimo

uočimo

Produžena moždina (medulla oblongata) Smjestila se bazalnom dijelu mozga ¢ Iza mosta (pons) ¢

Produžena moždina (medulla oblongata) Smjestila se bazalnom dijelu mozga ¢ Iza mosta (pons) ¢ Između produžene moždine i malog mozga četvrta moždana kljetka središnji kanal kralježične moždine ¢

b) kralježnična moždina (medulla spinalis) Nastavlja se na produženu moždinu ¢ Smještena u kralježničnom

b) kralježnična moždina (medulla spinalis) Nastavlja se na produženu moždinu ¢ Smještena u kralježničnom kanalu ¢ Na prijelazu vratnog u prsni dio i u slabinskom dijelu odebljala ¢ U području križa niti u obliku konjskog repa ¢

Građa kralježnične moždine

Građa kralježnične moždine

Uočimo histol. građu

Uočimo histol. građu

Ponovimo: ¢ Koja je uloga živčanog sustava? ¢ Podjela živčanog sustava. . . ¢

Ponovimo: ¢ Koja je uloga živčanog sustava? ¢ Podjela živčanog sustava. . . ¢ Što spada u SŽS? ¢ Što su meninge? ¢ Navedimo dijelove mozga ¢ Opišimo dijelove mozga ¢ Građa kralježnične moždine, objasnimo hvala!

Periferni živčani sustav (systema nervosum periphericum) a) moždani živci-mozgovni ž. (nn. craniales) -izlaze iz

Periferni živčani sustav (systema nervosum periphericum) a) moždani živci-mozgovni ž. (nn. craniales) -izlaze iz baze mozga -prolaze kroz otvore na lubanjskim kostima -ima ih dvanaest pari -označeni rimskim brojevima (I-XII)

b) moždinski živci (nn. spinales) -izlaze iz dorzalnih (senzibilna vlakna) i ventralnih (motorička vlakna)

b) moždinski živci (nn. spinales) -izlaze iz dorzalnih (senzibilna vlakna) i ventralnih (motorička vlakna) rogova kralježnične moždine -mješoviti su živci! -rameni splet (plexus brachialis) -slabinsko-križni splet (plexus lumbosacralis)

c) autonomni živčani sustav -rad ovog sustava je stalan, neprekidan -odvija se bez utjecaja

c) autonomni živčani sustav -rad ovog sustava je stalan, neprekidan -odvija se bez utjecaja volje -podjela: simpatički i parasimpatički -antagonisti su -inerviraju: -glatko mišićno tkivo -poprečnoprugasti srčani mišić -žljezdano tkivo

Ponovimo: ¢ Kako dijelimo periferni živčan sustav? ¢ Što su moždani živci? ¢ Nabrojimo

Ponovimo: ¢ Kako dijelimo periferni živčan sustav? ¢ Što su moždani živci? ¢ Nabrojimo ih. . . ¢ Što su moždinski živci? ¢ Što su pleksusi živaca? ¢ Što inervira autonomni živčan sustav? hvala na pažnji!