VEGETATIVNI AUTONOMNI IVANI SUSTAV Vegetativni ivani sustav n

VEGETATIVNI (AUTONOMNI) ŽIVČANI SUSTAV

Vegetativni živčani sustav n n n regulira odnose unutar organizma, a samo indirektno između organizma i okoline funkcionira neovisno (autonomno) i bez svjesne kontrole čine ga sve centralne i periferne strukture koje su u vezi s i djeluju na: n n glatke mišiće u probavnim, dišnim, urogenitalnim organima u krvnim žilama srčani mišić endokrine žlijezde

Podjela autonomnog živčanog sustava n n simpatički sustav (sympaticus) i parasimpatički sustav (parasympaticus) u velikoj mjeri djeluju antagonistički: n n n simpatikus djeluje ekscitatorno parasimpatikus djeluje inhibirajuće Iako antagonističko, njihovo je djelovanje vrlo koordinirano → održavanje relativno stabilne unutrašnje ravnoteže u vrlo promjenljivim vanjskim prilikama u kojima se organizam nalazi

Glavni učinci pojačanog rada simpatikusa: 1) širenje zjenica 2) ubrzani rad srca 3) ubrzano i produbljeno disanje 4) suženje krvnih žila u probavnim organima → krv može bolje snabdijevati mišiće i mozak 5) inhibicija gastrointestinalnih funkcija 6) povećano izlučivanje adrenalina → ubrzavanje metabolizma stanica

Parasimpatikus n glavni učinci povećanog rada parasimpatikusa: 1. suženje zjenica 2. usporen rad srca 3. širenje krvnih žila (pad krvnog tlaka) 4. pospješuje se probava

Učinci simpatičke i parasimpatičke aktivacije

Hipotalamus n n mala moždana struktura čini jedva 1% od ukupnog volumena mozga nadzire niz životno važnih funkcija struktura vrlo složena sadrži brojne jezgre i živčana vlakna čini ga niz jezgara smještenih na dnu i sa strane 3. moždane komore

Glavne funkcije hipotalamusa 1. kardiovaskularna regulacija – regulacija srčanog rada i krvnog tlaka 2. regulacija tjelesne temperature 3. regulacija količine vode u organizmu 4. regulacija gastrointestinalnog trakta i uzimanja hrane 5. kontrola nekih endokrinih funkcija 6. sudjeluje u emocionalnom ponašanju 7. sudjeluje u regulaciji budnosti i spavanja