PRAVNI POLOAJ NASLEDNIKA Doc dr Tamara uriMiloevi Pozitivna

  • Slides: 17
Download presentation
PRAVNI POLOŽAJ NASLEDNIKA Doc. dr Tamara Đurđić-Milošević

PRAVNI POLOŽAJ NASLEDNIKA Doc. dr Tamara Đurđić-Milošević

Pozitivna nasledna izjava � � Pozitivna nasledna izjava provizornog nasledika pretvara u konačnog; Pravno

Pozitivna nasledna izjava � � Pozitivna nasledna izjava provizornog nasledika pretvara u konačnog; Pravno dejstvo- naslednik gubi pravo na odricanje od nasleđa; Izjava biti data- izričito, prećutno, ćutanjem; Nasledna izjava se ne može opozvati (bilo pozitivna, bilo negativna); može se pobijati paulijanskom tužbom ili poništiti prema opštim pravilima građanskog prava);

Negativna nasledna izjava � � � � Pravo na odricanje od nasleđa je strogo

Negativna nasledna izjava � � � � Pravo na odricanje od nasleđa je strogo lično pravo, neprenosivo pravnim poslovima za života, ali je nasledivo; ovo pravo naslednik stiče u trenutku ostaviočeve smrti; Pravo na odricanje od nasleđa ima svaki testamentarni i zakonski naslednik; izuzetak-država Pravo na odricanje od nasleđa može se vršiti sve do okončanja prvostepenog postupka za raspravljanje zaostavštine; Ukoliko lice pozvano na nasleđe ne da negativnu naslednu izjavu do tog momenta, uzima se da je ćutanjem dalo pozitivnu naslednu izjavu; Nasledna izjava je neopozova; donošenjem prvostepenog ostavinskog rešenja gasi se pravo na odricanje od nasleđa; Pravno dejstvo- naslednik gubi pravo na odricanje od nasleđa; Izjava biti data- izričito, prećutno, ćutanjem;

Naslednopravna transmisija � � � Naslednopravna transmisija predstavlja nasleđivanje prava na naslednu izjavu; Tri

Naslednopravna transmisija � � � Naslednopravna transmisija predstavlja nasleđivanje prava na naslednu izjavu; Tri lica: ostavilac; transmitent (ostaviočev naslednik koji je umro posle ostavioca, a nije se izjasnio da li se prihvata ili odriče nasledstva); transmisar (transmitentov naslednik); Uslovi – 1) transmitent mora da prema ostaviocu ispunjava sve opšte uslove koji se zahtevaju za bilo kog naslednika; 2) ako je transmitent umro dok je postojala neizvesnost da li se prihvatio ili odrekao nasledstva; 3) transmisar prema transmitentu mora da ispuni sve opšte uslove za sticanje nasledničkog svojstva;

Confusio bonorum � � Confusio bonorum je pravno sjedinjavanje prava i obaveza iz zaostavštine

Confusio bonorum � � Confusio bonorum je pravno sjedinjavanje prava i obaveza iz zaostavštine s posebnom imovinom naslednika; Pravne posledice: Naslednik lično odgovara za dugove ostavioca; ostaviočevi poverioci mogu svoja potraživanja naplatiti i iz zaostavštine i iz posebne imovine naslednika; Gašenje nekih pravnih odnosa koji su postojali za životakonfuzija, konsolidacija, konvalidacija;

Odgovornost naslednika za dugove ostavioca � o o o � � � Tri sistema

Odgovornost naslednika za dugove ostavioca � o o o � � � Tri sistema odgovornosti za dugove: ultra vires hereditatis cum viribus hereditatis pro viribus hereditatis (u srpskom pravu)- naslednik odgovara za ostaviočeve dugove do visine nasleđene imovine; Odgovornost naslednika za dugove ostavioca je predmetno neograničena, a vrednosno ograničena; Izuzeci (primenjuje se režim cum viribus hereditatis)- kada ostaviočevi poverioci podnesu zahtev za odvajanje zaostavštine od imovine naslednika; kada sud postavi staraoca zaostavštine; Naslednici između sebe dele ostaviočeve dugove srazmerno veličini svoje nasledne kvote (ako drugačije ne u zaveštanju predviđeno); prema ostaviočevom poveriocu sanaslednici odgovaraju solidarno;

Separatio bonorum � � � Izdvajanje zaostavštine od imovine naslednika – kada iza ostaviočeve

Separatio bonorum � � � Izdvajanje zaostavštine od imovine naslednika – kada iza ostaviočeve smrti zaostavština postaje zasebna imovinskopravna celina u okviru naslednikove imovine; Nasleđena prava se stavljaju u poseban građanskopravni režim kako bi se omogućilo ostaviočevim poveriocima da naplate svoje potraživanje; Do odvajanja dolazi na zahtev ostaviočevih poverilaca; zahtev se može staviti u roku od tri meseca od ostaviočeve smrti; Poverilac koji podnosi zahtev mora učiniti verovatnim postojanje potraživanja i opasnost da će naplata potraživanja biti osujećena ili znatno otežana; Pravne posledice odvajanja- naslednik ne može raspolagati stvarima i pravima iz zaostavštine; prelazi se na režim odovornosti cum viribus hereditatis; poverioci koji su zahtevali izdvajanje imaju pravo prvenstva u namirenju svojih potraživanja; Sprečava se nastupanje: konfuzije, konsolidacije i konvalidacije;

Naslednopravni zahtev Uslovi za dozvoljenost naslednopravnog zahteva- podizanje naslednopravnog zahteva dozvoljeno je tek nakon

Naslednopravni zahtev Uslovi za dozvoljenost naslednopravnog zahteva- podizanje naslednopravnog zahteva dozvoljeno je tek nakon pravnosnažnog okončanja ostavinskog postupka; Dve situacije: 1) kada je neko lice de facto stupilo u položaj naslednika; 2) kada ostavinsko rešenje još nije pravnosnažno; Pravo na podizanje naslednopravnog zahteva ne zastareva (time se ne dira u pravila o održaju, sticanju od nevlasnika i zastarelost potraživanja) Odnos između pravog i prividnog naslednika-shodno se primenjuju pravila kojima je uređen odnos između sopstevnika stvari i tužioca koji je izgubio vindikacioni spor;

Pravni položaj sanaslednika � � � Kada iza ostavioca ostane više naslednika, oni obrazuju

Pravni položaj sanaslednika � � � Kada iza ostavioca ostane više naslednika, oni obrazuju nasledičku zajednicu; Ona nastaje u momentu ostaviočeve smrti, i traje sve do deobe zaostavštine; Pravo sanaslednika na udeo- sanaslednik ima alikvotni udeo na zaostavštini; njegovo pravo da raspolaže udelom je ograničeno (on može pre deobe preneti svoj nasledni deo na drugog sanaslednika; može u korist sanaslednika konstituisati neko pravo i sl. ) Udeo naslednika je naslediv (kada umre na njegovo mesto stupaju njegovi naslednici);

Pravni položaj sanaslednika � � � Položaj sanaslednika u odnosu na celokupnu zaostavštinu –

Pravni položaj sanaslednika � � � Položaj sanaslednika u odnosu na celokupnu zaostavštinu – naslednici zajedničkki upravljaju i raspolažu zaostavštinom dok traje naslednička zajednica; za preduzimanje akata upravljanja i raspolaganja zaostavštinom neophodna je saglasnost svih sanaslednika; Ukoliko se naslednici ne slože oko upravljanja zaostavštinom sud može na njihov zahtev svakom od naslednika odrediti deo zaostavštine kojim će upravljati svaki od naslednika ili postaviti upravitelja nasledstva; Nepodeljena zaostavština predstavlja posebnu imovinskopravnu celinu koja je pravno odvojena od posebnih imovina svakog naslednika; posledica neprimenjivanje instituta confusio bonorum; primena pravila o relanoj subrogaciji;

Deoba � � � � Naslednička zajednica prestaje deobom. Deobu može tražiti svaki sanaslednika,

Deoba � � � � Naslednička zajednica prestaje deobom. Deobu može tražiti svaki sanaslednika, u svako doba, sem u nevreme; Pravo na deobu ne podleže zastarelosti; Odredba u testamentu kojom zaveštalac brani ili ograničava deobu nasledstva je apsolutno ništava; Načini deobe- sporazumna i sudska; Posebna pravila za deobu zaostavštine- kada je neko od sanaslednika živeo i privređivao sa ostaviocem i za predmete domaćinstva; Među sanaslednicima postoji obaveza zaštite posle deobe (svakom nasledniku ostali sanaslednici jemče da stvari ostavljene u nasledni deo nemaju pravnih i fizičkih nedostataka; da potraživanje ostavioca postoji i da je naplativo)

Colatio bonorum � � � o o � � Uračunavanje poklona i legata u

Colatio bonorum � � � o o � � Uračunavanje poklona i legata u nasledni deo znači da se prilikom deobe zaostavštine uzimaju u obzir pokloni i legati koje je ostavilac ostavio nekom nasledniku; Svrha ustanove uračinavanja je da se ostvari pravična raspodela ostaviočevih dobara između zakonskih naslednika; Ustanova uračunavanja poklona i legata u nasledni deo primenjuje se kod zakonskog nasleđivanja, ukoliko ostavilac nije predvideo drugačije; do uračunavanja poklona i legata u nasledni deo testamentanih naslednika dolazi samo onda kada je to predvideo zaveštalac; Dva načina uračunavanja: realna kolacija- naslednik vraća u ostavinsku masu poklon koji je dobio od ostavioca idealna kolacija-sanaslednicima koji nisu dobili poklon, isplaćuje se iz zaostavštine određena srazmerna vednost, pa se ostatak zaostavštine deli prema veličini njihovih naslednih kvota; Srpsko pravo prihvata idelanu kolaciju; predmet uračunavanja su pokloni i legati; pod poklonom se podrazumeva svako dobročino raspolaganje; postoje i dobročina raspolaganja koja su izuzeta iz uračunavanja (uobičajeni manji pokloni, plodovi i druge koristi od stvari; troškovi obaveznog školovanja; ) Obaveza jemstva među sanaslednicima

Primeri: (Praktikum za nasledno pravo, N. Stojanović, str. 119 -146 � � � Primer

Primeri: (Praktikum za nasledno pravo, N. Stojanović, str. 119 -146 � � � Primer 1: Zorana Mitrović nasledila je od svoje majke vredan zlatni nakit. Zlatninu je majci, dok je trajala bračna zajednica, poklonio njen suprug Janko, inače Zoranin otac. Posle otvaranja Jankovog nasleđa, brat zahteva u postupku za raspravljanje zaostavštine da se sestri uračuna zlatni nakit u nasledni deo. Pitanje: Da li biste, da ste u položaju sudije, odlučili u prilog osnovanosti istaknutog zahteva?

� � � Primer 2: Aleksandar Samardžić je, za života, svome unuku, od sina

� � � Primer 2: Aleksandar Samardžić je, za života, svome unuku, od sina Pavla, za uspešno završene studije medicine i zaposlenje na klinici za estetsku hirurgiju, poklonio automobil marke „fiat tempra”. Nekoliko godina posle toga, Aleksandar je umro, ostavivši iza sebe, kao naslednike, osim pomenutog sina Pavla i dve kćeri, Tijanu i Tamaru. Budući da njihovu decu ostavilac nije darivao vrednim poklonima, sestre su odlučile da traže od suda uračunavanje poklonjenog automobila u nasledni deo brata. Pitanje: Da li je, u konkretnom slučaju, moguća primena collatio bonorum?

� � � Primer 3. Mira Nikolić je svojim kćerima bliznakinjama, na ime uspešno

� � � Primer 3. Mira Nikolić je svojim kćerima bliznakinjama, na ime uspešno završenih studija veterine, poklonila po 5. 000 evra, rekavši pri tome, na prigodnoj svečanosti, prisutnima, da ostatak njene imovine deca treba da podele kako znaju i umeju. Stariji sin, posle smrti svoje majke, traži da se u nasledni deo sestrama uračunaju pokloni, koje im je ona učinila povodom diplomiranja na fakultetu. Pitanje: Da li će ovi pokloni biti predmet uračunavanja u nasledni deo?

� � � Primer 4: Zaostavštinu, neto vrednosti od 1. 500. 000 dinara, nasleđuju

� � � Primer 4: Zaostavštinu, neto vrednosti od 1. 500. 000 dinara, nasleđuju četiri prvostepena potomka ostavioca. Umrli je za svoju kćer mezimicu utrošio, na ime miraza, iznos od 1. 000 dinara, a jednom od svojih sinova poklonio 300. 000 dinara. S obzirom na to da druga dva naslednika nisu od ostavioca, za njegovog života, darivana, oni zahtevaju uračunavanje miraza i poklona u nasledni deo sanaslednika. Pitanja: Da li miraz može biti predmet uračunavanja u nasledni deo? Da li je moguće da sanaslednici ne budu, prilikom uračunavanja poklona u nasledni deo, u potpunosti izjednačeni u dobročinim davanjima? Izvršiti uračunavanje poklonjenih dobara u nasledni deo.

Sudska praksa � � � „Zakonskom nasledniku se uračunavaju u nasledni deo pokloni koje

Sudska praksa � � � „Zakonskom nasledniku se uračunavaju u nasledni deo pokloni koje je dobio od ostavioca, osim ako je ostavilac izjavio da se pokloni neće uračunavati u nasledni deo ili ako se iz okolnosti slučaja može zaključiti da je to bila volja ostavioca“ (Presuda Vrhovnog suda Srbije rev 119/88, , od t. Juna, 1988. god. ) „Ako se zahtev za uračunavanje poklona ne istakne u ostavinskom postupku onda naslednik ne može u posebnoj parnici, po pravnosnažnom okončanom ostavinskom postupku, tražiti da se utvrdi da je neko od naslednika izmiren u ovom naslednom delu“ (Presuda. Vrhovonog suda Srbije Rev. 3407/95, od 14. novembra 1995) „Vrednost koju je ostavilac za života dao kćeri za spremu, udomljenje i kao miraz, uračunava se kao poklon u nasledni deo“ (Odluka Vrhovnog suda Hrvatske, Gž. 360/77, od 07. 12. 1978. )