POLITIKE IDEJE I IDEALI SLOBODA PRAVA JEDNAKOST PRAVEDNOST

POLITIČKE IDEJE I IDEALI: SLOBODA, PRAVA, JEDNAKOST, PRAVEDNOST, MIR Četvrto predavanje, 24. 10. 2019. 1

IDEJE I IDEALI • „Nema jače snage od ideje kojoj je došlo vrijeme” (Hugo). • Edward Said „putovanje ideja” – iz jednog mjesta i vremena u drugo, 4 faze: 1. mjesto podrijetla, 2. daleko putovanje do drugog vremena i mjesta gdje stječe novu važnost, 3. uvjeti za prihvaćanje ili odbijanja, koji čine mogućim prihvaćanje ili toleriranje dotad strane ideje, 4. potpuno ili djelomično prilagođavanje ili utjelovljenje ideje koja je donekle izmijenjena novom upotrebom ili položajem • Keynes – svijetom vladaju stavovi i ideje koje su formulirala „akademska piskarala” • Neke ideje su postale privlačne brojnim ljudima, postale su ideali koji ih vode u njihovom djelovanju. 2

SLOBODA • Isaiah Berlin – negativna i pozitivna sloboda. Negativna sloboda - odsustvo vanjskih zapreka djelovanju pojedinca po vlastitoj volji; Hobbes – Levijatan – odsustva vanjskih zapreka kretanju, jer sloboda je sloboda kretanja u različitim smjerovima; sloboda od države (Locke), ali i od društvene tiranije (J. S. Mill) – tiranija većine. Pozitivna sloboda - sloboda za – autonomija, samooslonjenost – važnost uvjeta i sredstava za slobodu. Pojedinac želi biti svoj vlastiti gospodar, da njegov život ovisi samo o njemu. A za to je potrebno više od odsutnosti vanjskog upletanja. No to nosi prijetnju slobodi – da se uime stvarne slobode ugnjetava pojedince. • Klasični i novi liberalizam – Green, Keynes – puna zaposlenost, socijalna prava 3

Vrste slobode • Teoretičari republikanizma odbacuju liberalnu negativnu slobodu jer može biti spojiva s ropstvom (dobri, neprisilni gospodar); sloboda kao nepostojanje samovoljne vlasti, nedominacija, ravnopravnost građana, nema gospodara. • Sloboda i slobode. Rooseveltove četiri slobode - 6. 1. 1941. za što bi se Amerikanci borili: sloboda govora, sloboda vjeroispovijesti, sloboda od oskudice i sloboda od straha. Beveridgeov izvještaj, 1942. – sloboda od "pet gorostasa": oskudice, bolesti, neznanja, nečistoće i nezaposlenosti • 4 vrste slobode: 1. osobne slobode – sloboda kretanja, savjesti, mišljenja i govora, 2. političke slobode - udruživanja, 3. ekonomske slobode – vlasništva, poduzetništva, 4. socijalne slobode – od siromaštva, bolesti. 4

PRAVA • Prava povezana sa slobodom, bez njih ne bi bilo nje. Možemo ne koristiti slobodu govora, ali se ne možemo trajno odreći prava na nju. • Prava su moć u rukama pojedinca, ovlasti, povlastice, stvar, aduti koje imamo (Dworkin) • proizvod modernog doba – individualizma • Hobbes: prirodno i građansko stanje • Locke: vlasništvo kao imovina i šire kao život. sloboda i imovina • Burke: prirodna i stvarna prava čovjeka (u društvu) • Bentham: prirodna prava čovjeka "bombastične besmislice", društvena prava 5

Negativna i pozitivna prava • Negativna prava – prava nasuprot državi, pravo na život i pravo na slobodu, te druga s tim povezana prava – protiv proizvoljnog zatvaranja, cenzure tiska, pravo na pravično suđenje • Pozitivna prava – razna ekonomska i socijalna prava (prava blagostanja): pravo na rad, obrazovanje, zdravstvenu skrb (čl. 22 -27 Opće deklaracije UN; zahtijevaju neku vrstu djelovanja države • Protivnici tvrde da pozitivna prava i nisu prava jer se ne mogu ostvariti zbog ekonomskih uvjeta, a njihovo uvođenje znači nametanje obveze drugima, a može dovesti do narušavanja osnovnih negativnih prava (visoka prava privlače useljenike što vodi neliberalnim useljeničkim zakonima), 6

Tri generacije prava Karel Vasak - građanska i politička prava, ekonomska i socijalna prava te prava solidarnosti – svaka generacija odgovara jednom članu slogana Francuske revolucije: sloboda, jednakost i bratstvo. 1. građanska i politička prava: Deklaracija o pravima čovjeka i građanina 1789. i prvih 10 amandmana (1791) na Ustav SAD (1787); štite slobodu pojedinca. 2. ekonomska i socijalna prava: meksički Ustav 1917, ostvarena u državi blagostanja nakon 2. svj. rata; 2 vrste: a) država pruža usluge - prvo na obrazovanje i zdravlje, b) sloboda od miješanja vlasti (pravo na osnivanje sindikata, pravo na štrajk). 3. prava solidarnosti: druga pol. XX. st. , izraz a) dekolonizacije i težnji novih nacija (pravo na samoodređenje, ekonomski i socijalni razvoj), b) uvida o nemoći nacionalnih država (pravo na mir, zdrav okoliš, humanitarnu pomoć), primarno pripadaju skupinama 7

Nova prava • U trećoj generaciji posebno su važna ekološka prava; Peter Singer, prava životinja - sposobnost patnje i doživljavanja ugode. Pokusi nad životinjama, užasni uvjeti uzgoja, ubijanje uz veliku patnju. Vrstizam, pristranost protiv interesa članova drugih vrsta, slično rasizmu; otpor pravima životinja – viša inteligencija ljudi i nemogućnost životinja da preuzmu moralne dužnosti u skladu s pravima • Bentham 1789: „Francuzi već otkrili da crna boja kože nije nikakav razlog zašto bi ljudsko biće bilo bespomoćno prepušteno hiru mučitelja. Jednog bi se dana moglo uvidjeti da broj nogu, dlakavost kože ili završetak križne kosti, predstavljaju jednako nedovoljne razloge za prepuštanje osjećajnog bića istoj sudbini… Jedan odrasli konj ili pas je racionalnija, a i razgovorljivija životinja od novorođenčeta… Nije pitanje: Mogu li misliti? , niti je pitanje: Mogu li govoriti? , već je pitanje: Mogu li patiti? ” 8

JEDNAKOST • Egalitarizam – jednakost ishoda, Platon – jednakost i pravednost. Prijepornost jednakosti: kakva jednakost? , u čemu jednaki? • Republikanizam – politička jednakost, Jefferson – ideal neovisnog građanina (farmeri) • Liberalizam – jednakost mogućnosti (šansi); J. S. Mill – važnost jednakosti; politička jednakost i socijalne nejednakosti; Ronald Dworkin – koncepcija jednakosti resursa: jednakost dobara i sposobnosti kojima upravljamo a ne bogatstva koje imamo; razlika između nejednakosti koje se „odnose na nadarenost” i jednakosti koje se „odnose na ambicije”, prve određene slučajnošću a druge osobnim djelovanjem; ideja zamišljenog društva doseljenika • Neopluralizam – Dahl: politička jednakost i ekonomski resursi 9 • Umjereni i radikalni egalitarizam

PRAVEDNOST • Važnost pravednosti – od Platona, Biblije do danas (Rawls, Sen) • Dva pristupa: proceduralna i socijalna pravednost • Proceduralna pravednost – duga povijest; moderna ideja u liberalizmu - načelo formalne jednakosti, primjena istih pravila jednako na sve; pravedno je ono što je postignuto po pravilima (npr. trka za zemlju u SAD); Friedrich von Hayek, postupanje po apstraktnim pravilima; socijalna pravednost je „podmukla iluzija”; tržište ne stvara nepravednost • Socijalna pravednost – u modernom smislu oblikovana u 20. stoljeću, nije dovoljna jednakost postupanja (Frankena – primjer vladara koji želi pržiti u ulju podanike i sam skoči u njega) Savršeno apstraktna i nediskriminacijska pravila mogu biti nepravedna jer ne daju pojedincu prava koja mu pripadaju. 10

Rawls • John Rawls, Teorija pravednosti, polazi od proceduralne pravednosti, ali formulira modernu teoriju socijalne pravednosti • U „izvornom položaju” obavijeni gustim ”velom neznanja” o svojim željama, interesima i sposobnostima, pojedinci bi slijedili 2 načela: 1. osoba treba imati pravo na toliko mnogo slobode koliko je spojivo sa slobodom za sve (načelo jednakih osnovnih sloboda), 2. ekonomske i društvene nejednakosti trebaju biti postavljene tako da: a) donose najveću korist najmanje privilegiranima (načelo razlike) i b) da se odnose na položaje i službe koje su otvorene svima pod uvjetima jednakih šansi (načelo jednakih mogućnosti). Prvo načelo prethodi drugom, a kod drugog b) prethodi a). 11

MIR • Prijepornost mira, svi ga danas prihvaćaju, ali mu značenje nije jasno; apsolutna podređenost (tišina), odsutnost rata ili stanje suradnje i harmonije • Ideja mira tijekom povijesti imala je različita značenja – Rimski mir, Britanski mir, Američki mir • Johan Galtung: negativni i pozitivni mir, odsustvo nasilja te suradnja među glavnih grupama • Raymond Aron: tri formalna tipa: mir ravnoteže, hegemonijski i imperijalni mir; sociološki tipovi: „mir moći” i „mir nemoći”; „mir zadovoljstva” (postojećim statusom); u suvremeno nuklearno doba prevladava „mir zbog straha” („ratoborni mir”), a javlja se „mir osiguran razoružanjem” (smanjenje opasnosti rata); stvarna strategija mira treba voditi „miru pomoću zakona” – kantovskom miru 12

Kant – ideja vječnog mira • Ideal mira je kršćanski ideal, Kristov govor na Maslinskoj gori („Ljubite neprijatelje svoje. ”). Toma Akvinski – mir je djelo ljubavi. Ivan XXIII. enciklika Pacem in terris – „četiri stupa mira”: istina, pravda ljubav i sloboda • Hobbes – ljudski život je dragocjen, mir je prvi prirodni zakon; država • Kant, Prema vječnom miru (1795) – republika osigurava mir u državi, a svjetski republikanski poredak osigurava vječni mir. U republici građani nisu skloni ratu jer moraju snositi njegove posljedice (oskudica, razaranje, pogibije, troškovi). • Teorija demokratskog mira (Doyleov zakon) – demokratske države ne ratuju međusobno; temelji se na Kantovim argumentima i suvremenom iskustvu; demokracija razvija osobine koje pogoduju miru – sklonost kompromisu, umjerenost, povjerenje u građane 13 drugih demokratskih država kao slične sebi