Primjena otvorenog modela nastave glazbe u osnovnoj koli

Primjena otvorenog modela nastave glazbe u osnovnoj školi Jasna Šulentić Begić

1. Uvod Ø Rad prikazuje akcijsko istraživanje koje je provedeno u OŠ Franje Krežme u Osijeku tijekom školske godine 2004. /05. s učenicima od 4. do 8. razreda.

Ø Svrha je istraživanja primjena otvorenog modela i usporedba s integativnim modelom nastave glazbe, s obzirom na jedan sat tjedne nastave glazbene kulture u osnovnoj školi. Jedan sat tjedno Integrativni model Otvoreni model

Ø Ø Ø Nastava glazbene kulture u Hrvatskoj se do školske godine 2005. /06. provodila prema integrativnom modelu. Primjenom HNOS-a (Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda) od školske godine 2006. /07. ta se nastava provodi prema otvorenom modelu. Otvoreni model se u OŠ Franje Krežme počeo primjenjivati u školskoj godini 2004. /05. u vrijeme kad još nije bio aktualan HNOS.

Školske godine 2005. /06. HNOS je eksperimentalno primijenjen u 49 osnovnih škola, među kojima je bila i OŠ Franje Krežme. Ø Od 2006. /07. godine na snazi je novi Nastavni plan i program za osnovne škole, koji je izrastao iz Eksperimentalnog plana i programa. Ø

Integrativni model nastave glazbe Ø Nastavnim planom iz 1972. godine uveden integrativni koncepcijski model nastave glazbe. Inegrativni model Pjevanje pjesme po sluhu Glazbeno opismenjivanje Stvaralaštvo Slušanje i upoznavanje glazbe Sviranje Usvajanje muzikoloških sadržaja

Otvoreni model nastave glazbe Ø Idejni začetnik otvorenog modela je prof. dr. sc. Pavel Rojko. Otvoreni model Zadanu aktivnost: slušanje glazbe i usvajanje muzikoloških sadržaja Izabranu aktivnost: pjevanje, sviranje, stvaralaštvo, rad na mjuziklu. . .

Otvoreni model zasniva se na tzv. recepcijskom modelu nastave glazbe s emancipacijskim pristupom. Ø Nastava glazbe prema recepcijskom modelu ima u središtu slušanje umjetničke glazbe. Ø Emancipacijski pristup recepcijskom modelu podrazumijeva slušanje ne samo umjetničke glazbe, već proširenje slušanja na sve vrste glazbe. Ø

Ø U istraživanju smo se opredijelili za pjevanje kao izabranu aktivnost, jer je uz slušanje glazbe, pjevanje ona aktivnost koju učenici najviše vole.

Slušanje glazbe kao zadana aktivnost Slušanje glazbe je aktivnost koja treba imati središnje mjesto u nastavi glazbe. Ø Slušanjem lijepih klasičnih dijela privlačimo djecu klasičnoj glazbi, a razvijanjem interesa za takvu glazbu potičemo i razvijanje glazbenog ukusa. Ø

ØU razredu treba njegovati aktivno slušanje glazbe. Zadaci za slušanje glazbe Glazbeni oblik Izvođači Tempo Dinamika Glazbeni slog Glazbena vrsta Naziv skladbe i ime skladatelja

Za upamćivanje određene skladbe i njezino upoznavanje potrebno je višekratno slušanje. Ø Aktivno i vođeno slušanje glazbe zahtijeva od učitelja metodičku pripremu prije sata, a ne improvizaciju tijekom sata. Ø

Pjevanje kao izabrana aktivnost Pjevanje je aktivnost koja je omiljena među učenicima. Ø To govorimo iz višegodišnjeg učiteljskog iskustva, a isto je pokazala i anketa provedena među učenicima. Ø

Omiljenost opada s dobi učenika, no manje sviđanje posljedica je promjena koje dolaze kod učenika zbog njihovog razvoja. Ø Zato u sedmom i osmom razredu treba smanjiti aktivnost pjevanja, no ne i sasvim odbaciti. Ø

U razredu treba težiti lijepom pjevanju, a ono podrazumjeva točnu intonaciju i razgovijetan tekst. Ø Ako težimo lijepom pjevanju u razredu, to će se odraziti i na pjevanje školskog pjevačkog zbora. Ø

Sloboda učitelja Ø Osim izabrane aktivnosti učitelj u otvorenom modelu može birati sljedeće: v v pjesme za pjevanje ili sviranje skladbe za slušanje u temama narodna glazba, glazbala, pjevački glasovi, oblikovanje glazbenog djela i glazbene vrste redoslijed tema iz nastavne cjeline folklorna glazba dubinu obrade područja glazbene pismenosti.

Opis tijeka istraživanja Ø Istraživanje se odvijalo tijekom školske godine 2004. /05. u OŠ Franje Krežme u Osijeku u kojoj je autorica bila zaposlena kao učiteljica glazbene kulture od 1992. do 2008. godine. Ø Školska godina 2007. /08. bila je četvrta godina rada po tom modelu. Ø Istraživanje je obuhvatilo 185 učenika od 4. do 8. razreda.

Tijekom te četiri godine izvršene su manje izmjene. Ø Najveće promjene dogodile su se u 4. i 5. razredu zbog sljedećeg: Ø promjena udžbenika glazbeno opismenjivanje odabir novih pjesama, a manje novih skladbi svedeno je na minimum

Tema istraživanja i istraživačka pitanja Tema je ovog istraživanja primjena otvorenog modela nastave glazbe. Ø Istraživanje polazi od sljedećih istraživačkih pitanja: Ø v v v Kako osmisliti nastavne jedinice u okviru otvorenog modela glazbe? Hoće li nastava prema otvorenom modelu učenicima biti draža od nastave prema integrativnom modelu? Razvija li otvoreni model nastave glazbe interes za klasičnu glazbu? Može li otvoreni model nastave glazbe doprinijeti razvijanju glazbenog ukusa učenika? Omogućava li otvoreni model razlikovanje kvalitetne popularne glazbe od nekvalitetne?

Postupci i instrumenti za prikupljanje podataka Ø Služili smo se deskriptivnom metodom, tj. opisali smo primjenu otvorenog modela nastave glazbe. Postupci sustavno promatranje Instrumenti vođenje istraživačkog dnevnika anketiranje anketni upitnici rad na pedagoškoj dokumentaciji pisani radovi učenika – zadaci objektivnog tipa

Ø Ovo istraživanje je: operativno – razvojno: služi stvaranju i provjeravanju novih proizvoda i sustava kao i uvođenju ili poboljšanju novih postupaka v akcijsko: služi unaprjeđenju školske prakse primjenom novog modela poučavanja v empirijsko: zasniva se na prikupljanju podataka o svakodnevnoj praksi v

Izvedbeni planovi i programi i istraživački dnevnik Ø Prije početka istraživanja osmislili smo godišnje programe od 4. do 8. razreda. Ø Iz godišnjih izrasli su izvedbeni planovi i programi i istraživački dnevnik s opisima nastavnih jedinica. Ø Istraživački dnevnik obuhvaća opise 35 sati po razredu, ukupno 175 sati.

Ø U nastavi glazbene kulture težili smo ostvarivanju sljedećih zadaća: slušanjem umjetničke glazbe poticati kod učenika razvijanje glazbenog ukusa putem slušanja upoznati učenike s različitim skladbama Zadaće nastave glazbene kulture naučiti učenike pjevati različite pjesme postići kod učenika lijepo i izražajno pjevanje upoznati učenike s osnovama glazbene pismenosti

Analiza podataka Pri analizi dobivenih podataka služili smo se kvalitativnom i kvantitativnom analizom. Ø Ovo je istraživanje ipak prvenstveno akcijsko i stoga u njemu prevladava kvalitativan pristup. Ø Kvalitativni pristup usmjeren je na: v opis pojave i objašnjenje postojećih odnosa među njenim elementima v istraživanje i proučavanje pojave u njenoj dinamičnosti v otvorenost prema promjenama do kojih dolazi tijekom samog istraživanja v proučavanje postupaka kojim smo došli do određenog efekta. Ø

Analiza istraživačkog dnevnika Ø Istraživački dnevnik obuhvaća opis nastavnih jedinica tijekom jedne školske godine, tj. 35 sati za svaki pojedini razred – ukupno 175 sati. Razred 4. 5. 6. 7. 8. Ukupno Broj sati godišnje 35 35 35 175

• Npr. : opis tijeka sata u 6. razredu Redni broj sata: 22. Nastavna jedinica: Maestro musica Dan i sat nastave: 28. veljače 2005. , 3. sat (9. 50 -10. 35) Zadaci sata: - naučiti pjevati pjesmu Maestro musica - slušno upoznati sljedeća glazbala: violina, kontrabas, trombon, klarinet. Sat smo započeli pjevanjem pjesme pod nazivom Himna zadrugara A. Dedića, koja je učenicima poznata od ranije. Naučili smo pjevati pjesmu istoga autora pod nazivom Maestro musica. Pjesma se učenicima vrlo svidjela. Analizirajući tekst pjesme uočili smo nazive nekih učenicima nepoznatih glazbala (trombon, klarinet) i podsjetili se onih koja su im poznata od ranije (violina, kontrabas). Također smo objasnili pojmove kao što su maestro i barok. Nakon što smo naučili pjevati navedenu pjesmu, poslušali smo primjere glazbala koja se spominju u pjesmi, te svrstali glazbala u skupinu kojoj pripadaju. Skladbe su bile sljedeće: N. Paganini: Capriccio br. 24 u amolu (violina), I. Kuljerić: Riki Levy (kontrabas), ulomak iz Concertina op. 26, (3. st. ) C. M. von Webera (klarinet), Ricercar A. Gabrielia (trombon).

Grafikon 1 Odnos zastupljenosti sati na kojima se samo pjevalo (postotak je izražen u odnosu na 35 sati godišnje po razredu nastave glazbene kulture)

Grafikon 1 a Odnos zastupljenosti sati na kojima se pjevalo i slušalo glazbu (postotak je izražen u odnosu na 35 sati godišnje po razredu nastave glazbene kulture)

Grafikon 1 b Odnos zastupljenosti sati na kojima se samo slušalo glazbu (postotak je izražen u odnosu na 35 sati godišnje po razredu nastave glazbene kulture)

Grafikon 2 Obrađene pjesme po razredima

Grafikon 3 a Ukupan broj obrađenih pjesama

Grafikon 5 a Ukupan broj skladba prema stilskim razdobljima

Grafikon 6 Broj sati glazbenog opismenjivanja u školskim godinama 2003. /04. i 2004. /05.

Rezultati i analiza prvog anketnog upitnika Na prvom satu školske godine 2004. /05. učenici OŠ Franje Krežme ispunili su prvi anketni upitnik. Ø Upitnik se odnosio na dotadašnja iskustva učenika koji su pohađali nastavu glazbene kulture prema integrativnom koncepcijskom modelu. Ø U anketi je sudjelovao sljedeći broj učenika: Ø Razredni odjel 4. a 4. b 5. a 5. b 6. a 6. b 7. a 7. b 8. a 8. b Ukupno Broj učenika 16 18 18 20 13 17 22 23 17 19 183

1. Voliš li nastavu glazbe? (postotak je izražen u odnosu na sve učenike škole)

2. Što ti se sviđa na nastavi glazbe? (učenici su imali mogućnost zaokružiti jedan ili više odgovora ) (postotak je izražen u odnosu na sve učenike škole)

3. Što NE voliš na nastavi glazbe? (učenici su imali mogućnost zaokružiti jedan ili više odgovora ) (postotak je izražen u odnosu na sve učenike škole)

4. Što bi najviše volio raditi na nastavi glazbe? (učenici su samostalno navodili odgovore ) (postotak je izražen u odnosu na sve učenike škole)

5. Slušaš li glazbu kod kuće? (postotak je izražen u odnosu na sve učenike škole)

6. Ako slušaš, putem kojeg uređaja slušaš glazbu? (postotak je izražen u odnosu na sve učenike škole)

7. Slušaš li CD koji prati udžbenik glazbene kulture (4. b, 5. a i 5. b razredni odjeli nisu imali prateći CD) (postotak je izražen u odnosu na sve učenike škole)

8. Cijeniš li klasičnu (umjetničku) glazbu? (postotak je izražen u odnosu na sve učenike škole)

9. Slušaju li tvoji roditelji klasičnu glazbu? (postotak je izražen u odnosu na sve učenike škole)

Rezultati i analiza drugog anketnog upitnika Na posljednjem satu školske godine 2004. /05. učenici su popunili drugi anketni upitnik. Ø Upitnik se odnosio na nastavu glazbe što se tijekom godine provodila prema otvorenom modelu nastave glazbe. Ø U anketi je sudjelovao sljedeći broj učenika: Ø Razredni odjel 4. a 4. b 5. a 5. b 6. a 6. b 7. a 7. b 8. a 8. b Ukupno Broj učenika 16 18 18 20 13 16 22 22 185

1. Je li ti se nastava glazbe više svidjela u ovoj školskoj godine nego u prošloj školskoj godini? (postotak je izražen u odnosu na sve učenike škole)

2. Ako si odgovorio s DA objasni zbog čega ti se više svidjela (učenici su samostalno napisali odgovor) Ø Glazbeni razlozi su: v v v v slušali smo mnogo skladbi i učili mnogo pjesama; učili smo manje nota; zato što nije bilo durova i molova; zato što smo slušali skladbe poznatih skladatelja; zbog ljepših pjesama; naučili smo više o instrumentima; zato što smo učili o rock i jazz glazbi. Ø Neglazbeni razlozi su: v v v bilo mi je zabavno; sviđala mi se razredna atmosfera i način na koji radimo; zanimljivije u odnosu na prošlu godinu; zato što smo učili kroz igru; zbog opuštene nastave; program mi je zanimljiviji i glazbeni je jedini predmet na kojem je opuštena atmosfera.

3. Što ti se nije sviđalo na nastavi glazbe tijekom ove školske godine? Odgovori učenika (učenici su samostalno napisali odgovor) Razredni odjel 4. a - učenici nisu ništa naveli; 4. b - neke su skladbe bile dosadne; 5. a - slušanje narodne glazbe; 5. b - učenici nisu ništa naveli; 6. a - folklor; slušanje umjetničke glazbe; 6. b - folklor; 7. a - što nismo više pjevali; što nismo više učili o suvremenoj glazbi; 7. b - ne sviđa mi se što glazbeni imamo samo jednom tjedno; malo smo pjevali; što nismo svirali na glazbalima; 8. a - opere i operete; 8. b - rock, balet i jazz;

4. U odnosu na prošlu školsku godinu, jesi li više slušao prateći CD? (postotak je izražen u odnosu na sve učenike škole)

5. Ako jesi je li ti se zbog toga umjetnička glazba počela više sviđati? (postotak je izražen u odnosu na sve učenike škole)

6. Možeš li izdvojiti neke skladbe koje su ti se posebno svidjele? Na pitanje „Možeš li izdvojiti neke skladbe koje su ti se posebno svidjele? “ učenici su samostalno navodili skladbe koje im se posebno sviđaju. Ø Izdvojili su sljedeće: Ø v v v v W. A. Mozart: Mala noćna muzika, W. A. Mozart: 40. simfonija, E. Grieg: Koncert za klavir i orkestar, L. van Beethoven: Patetična sonata, L. van Beethoven: Za Elizu, C. Orff: O Fortuna, N. Paganini: Capriccio, P. I. Čajkovski: Ples šećerne vile, V. Lisinski: Ribar, . .

7. Kako se najčešće osjećaš na nastavi glazbe? Zaokruži sve odgovore koji se odnose na tebe! (postotak je izražen u odnosu na sve učenike škole)

8. Navedi svoje prijedloge koji se odnose na poboljšanje nastave (učenici su samostalno napisali prijedloge) Ø Prijedlozi koje su dali učenici ponavljaju se u razredima različite dobi te bismo mogli reći da oni izražavaju najčešće želje učenika. v v Glazbeni prijedlozi su npr. : naučiti plesati, slušati modernu glazbu, više pjevati. . . , Neglazbeni prijedlozi su npr. : više puta tjedno nastave glazbenog, bolji uređaj za slušanje glazbe. . .

Interpretacija Ø Polazište ovog istraživanja su istraživačka pitanja te interpretacija utemeljena na odgovorima koji su prozašli iz postavljenih pitanja.

Kako osmisliti nastavne jedinice u okviru otvorenog modela glazbe? Ø Glazbeno opismenjivanje smo sveli na minimum i pristupili smo mu na drukčiji metodički način, tj. sveli smo ga na razinu prepoznavanja grafičkih znakova.

Slušanje glazbe najomiljenija je aktivnost učenika, nakon njega slijedi pjevanje, a velika većina učenika ne voli glazbeno opismenjivanje. Ø Stoga smo primjenom otvorenog modela velik broj sati posvetili slušanju glazbe, odnosno pjevanju, a smanjili sate glazbenog opismenjivanja. Ø

Aktivnost pjevanja trebala bi biti najzastupljenija u 4. razredu te se smanjivati prema višim razredima. Ø Proces odrastanja, tj. mutiranje, uzrokuje nesigurnu intonaciju te je to razlog zbog kojeg učenici starije dobi više nisu toliko naklonjeni pjevanju. Ø

Suprotno je kod slušanja glazbe. Ø Učenici viših razreda otvoreniji su prema slušanju glazbe te ćemo tu aktivnost povećavati s obzorom na dob učenika. Ø

Hoće li nastava prema otvorenom modelu učenicima biti draža od nastave prema integrativnom modelu? Učenicima se više svidjela nastava prema otvorenom modelu, jer im je on omogućio: 1. da rade ono što najviše vole: pjevanje i slušanje glazbe 2. zbog smanjenog opsega glazbenog opismenjivanje koje je svedeno na razinu prepoznavanja grafičkih znakova i kao takvo ih nije opterećivalo. Ø

GLAZBENI RAZLOZI koji se odnose na slušanje: slušali smo mnogo skladbi i učili mnogo pjesama više mi se sviđa jer smo slušali skladbe, a u trećem razredu smo samo pjevali zato što smo slušali skladbe poznatih skladatelja bolja glazba slušali smo lijepe skladbe slušali smo zanimljivu glazbu. koji se odnose na pjevanje: naučili smo više pjesmica pjevali smo više zbog više pjevanja i zabavljanja zbog ljepših pjesama. koji se odnose na glazbeno opismenjivanje: učili smo manje nota nismo učili ljestvice nismo učili molove i durove. ostalo: svidjelo mi se učenje o folkloru zbog referata o popularnoj glazbi naučili smo više o instrumentima zato što smo učili o rock i jazz glazbi zanimljivo gradivo, zanimljiviji program NEGLAZBENI RAZLOZI bilo mi je zabavno sviđala mi se razredna atmosfera i način na koji radimo zato što smo mnogo naučili i bilo je zabavno bilo je zanimljivije je u odnosu na prošlu godinu bilo je zabavnije bilo je zanimljivo i sada mi se više sviđa klasična glazba proširili smo svoje znanje zato što smo učili kroz igru zbog opuštene nastave zanimljivija nastava zabavljali smo se na satu.

Razvija li otvoreni model nastave glazbe interes za klasičnu glazbu? U okviru otvorenog modela više smo vremena posvetili aktivnosti slušanja glazbe, a višekratno slušanje klasičnih skladbi doprinosi njezinu sviđanju. Ø Zato je velika većina učenika nakon nastave koja se provodila prema otvorenom modelu izjavila da im se klasična glazba počela više sviđati. Ø Zbog toga je preko polovice ukupnog broja učenika počelo kod kuće češće slušati CD koji prati udžbenik glazbene kulture. Ø

Može li otvoreni model nastave glazbe doprinijeti razvijanju glazbenog ukusa učenika? Ø Kako otvoreni model u središtu nastave ima slušanje glazbe, on će kao takav, slušanjem lijepe klasične glazbe, doprinijeti razvijanju glazbenog ukusa učenika, odnosno estetskom odgoju.

Omogućava li otvoreni model razlikovanje kvalitetne popularne glazbe od nekvalitetne? Ø Kako smatramo da će slušanje kvalitetne glazbe utjecati na razvoj glazbenog ukusa, nadamo se da će on kao takav utjecati na razvoj glazbenog ukusa pomoću kojeg će učenici, kasnije kao odrasle osobe, znati razlikovati kvalitetnu popularnu glazbu od one koja to nije.

Zaključak Ovaj je rad pokušao dokazati da je primjena otvorenog modela nastave glazbe u skladu s potrebama koje postavlja današnje društvo. Ø Smatramo da će slušanje kvalitetne glazbe utjecati na razvoj glazbenog ukusa. Ø Aktivnost slušanja glazbe je u središtu otvorenog modela nastave glazbe te se nadamo da će on utjecati na razvoj glazbenog ukusa učenika, koji bi kao odrasle osobe prepoznali kvalitetnu glazbu. Ø

Hvala na pozornosti!