Poglavlje 10 Ekonomska integracija carinske unije i zone
- Slides: 39
Poglavlje 10 Ekonomska integracija: carinske unije i zone slobodne trgovine
Teorija ekonomske integracije n n To su diskriminatorna ograničenja ili ukidanje trgovinskih barijera između zemalja koje su potpisale sporazum
n Preferencijalni trgovinski aranžmani– Ovo je najlabaviji oblik – Komonvelt n Zona slobodne trgovine – EFTA, NAFTA , Mercosur n n n Carinska unija EU ne dozvoljava postojanje carinskih ili drugih barijera vrši (harmonizaciju) trgovinskih politika
n Zajedničko tržište – EU, dozvoljava slobodno kretanje rada i kapitala n Ekonomska unija – ujednačava FISKALNU i monetarnu politiku Primer potpune ekonomske unije predstavljaju Sjedinjene Države. n Nepotpuna - Beneluks n
bescarinske zone ili slobodne ekonomske zone n osnovane sa ciljem privlačenja stranih investicija n tako što dozvoljavaju upotrebu sirovinskih materijala i intermedijarnih proizvoda bez carinskih dažbina.
Prednosti i šteta n n Dolaze investitori Povećava se zaposlenost u tim sektorima n n Ne plaćaju se porezi Ne razvija se obrazovanje Da Srbija postane bescarinska zona Crna Gora, takodje
Statički efekti formiranja carinske unije n mere se preko – stvaranja trgovine – preusmeravanja trgovine.
Stvaranje trgovine kada se domaća proizvodnja zamenjuje uvozom iz zemlje -članice. n to dovodi do porasta blagostanja SVIH zemalja članica n
Gubitak potrošačevog viška – ABHG =60 RENTA - AGJC = 15 Transfer od proizvodjaca – potrosacima Gubitak blagostanja od carine - CJM = 5 +BHN = 10 postaje NETO DOBITAK OD CARINSKE UNIJE Carina – nestaje
preusmeravanje trgovine n dolazi kada je uvoz jeftinije robe – izvan carinske unije n zamenjen skupljim uvozom – iz zemlje članice carinske unije
Transferisano potrošačima u vidu niže cene NETO DOBITAK SUMA TROUGLOVA – POVRSINA PRAVOUGAONIKA
preusmeravanje trgovine smanjuje blagostanje jer pomera proizvodnju od efikasnijih proizvođača koji se nalaze izvan carinske unije ka manje efikasnim proizvođačima unutar unije.
Ako su linije položenije tj. Tako je verovatnija situacija da čak n i carinska unija koja preusmerava trgovinu dovodi do dobitaka na blagostanju zemalja n koje uniju formiraju!!! n
n što su ravnije (elastičnije) DX i SX i što su bliže S 3 i S 1, to je veća suma osenčenih površina trouglova n I manja je površina osenčenog pravougaonika
POSTO I STVARA I PREUSMERAVA TRGOVINU, ovaj proces može povećati ili smanjiti blagostanje zemalja članica i dovodi do smanjenja blagostanja ostatka sveta
Merenje pokazalo • statički uticajina blagostanje • usled formiranja Evropske Unije • • dali su iznenađujuće male neto statičke dobitke blagostanja • (u rasponu od 1 do 2 procenta BDP).
Teorija drugog najboljeg rešenja opšti princip - poznat kao teorija drugog najboljeg rešenja n Ima specijalni slučaj - teoriju carinskih unija n pre Vinerovog rada iz 1950 vladalo uverenje da će svaki pomak ka slobodnijoj trgovini takođe povećati i blagostanje. n
n Onda bi carinska unija povećavala – blagostanje članica unije – i zemalja koje nisu njene članice n Ali carinska unija će povećati ili smanjiti blagostanje članica i ostatka sveta - zavisno od okolnosti
Kada dovodi do boljitka? 1. Što su bile veće barijere unutar unije 2. Što su niže barijere sa ostalim zemljama 3. Što je veći broj zemalja i što je njihova veličina veća. 4. Što su privrede zemalja članica više konkurentne, 5. Što su članice carinske unije geografski bliže. 6. Što je veća razmena pre stvaranja carinske unije između potencijalnih članica unije. n n EU imala je više uspeha nego EFTA- razlozi 3, 4, 5, 6 GB, Austrija, Danska, Norveška, Portugalija, Švedska i Švajcarska
Dinamičke koristi od carinskih unija 1. 2. 3. 4. Povećana konkurencija ekonomija obima podsticaji za investicije Bolje korišćenje resursa dinamički dobici pet do šest puta veći n od statičkih dobitaka. n
To bi bilo drugo najbolje rešenje. A prvo? n da jednostrano eliminiše sve barijere n To je uradila Estonija trgovini.
Dakle, n pristupanje carinskoj uniji zbog statičkih i dinamičkih koristi koje ona pruža samo je drugo najbolje rešenje n Možda bi za jednu zemlju najbolja politika bila da jednostrano eliminiše sve barijere trgovini. n Zašto - možda?
Velika zemlja ima problem Sigurna korist od povećanja efikasnosti n Mora biti odmerena nasuprot gubitaka blagostanja n Od pogoršavanja njihovih odnosa razmene. n Plus n – politički teško zbog interesnih grupa
S ovim je povezano i pitanje da li regionalni sporazumi unapređuju ili unazađuju slobodnu međunarodnu trgovinu.
Koristi Meksika od NAFTA – očekivanja i ishodi
Ekonomska integracija u Centralnoj i Istočnoj Evropi i bivšim sovjetskim republikama n n n n n SEV Bugarska, Čehoslovačka, Istočna Nemačka, Mađarska, Poljska, Rumunija Plus Mongolija, Kuba, Severna Koreja i Vijetnam priključile se kasnije.
zadaci n *u autarkiji se roba X proizvodi – Zemlja A 10$, – Zemlja B 8$ – Zemlja C 6$. n Ukoliko Zemlja A uvede nediskriminatornu ad valorem carinu od 100 procenata na svoj uvoz proizvoda X iz Zemlje B i Zemlje C, kako se menja razmena?
Ukoliko Zemlja A zatim formira carinsku uniju sa Zemljom B n da li će Zemlja A – Sama proizvoditi proizvod X – ili će ga uvoziti iz Zemlje B (8$) – ili Zemlje C (6$)? Ako proizvodi sama – 10$ n Ako uvozi iz B – 8$ n Ako uvozi iz C – 12$ n n
Da li je carinska unija zemalja A i B unija koja stvara trgovinu n unija koja preusmerava trgovinu n ili nešto treće? n n Ovo je unija koja stvara trgovinu jer zamenjuje domaću proizvodnju sa uvozom iz B
Ukoliko Zemlja A u početku uvodi carinu od 50 % (umesto 100%) n da li će Zemlja A sama proizvoditi robu X ili će je uvoziti iz Zemlje B ili Zemlje C? n Uvoziće iz C, jer će cena biti 9$ – Zemlja A 10$, – Zemlja B 8$+4$ carina=12$ – Zemlja C 6$+3$ carina=9$.
Ako zemlja A zatim formira carinsku uniju sa Zemljom B da li Zemlja A sama proizvodi proizvod X n ili će ga uvoziti iz Zemlje B n Ili iz Zemlje C? n n “uvoziće” iz B, jer je košta 8$, a uvoz iz C je 9$
(b) Da li ova carinska unija n stvara trgovinu, n preusmerava trgovinu n ili nešto treće? n n Preusmerava sa C na B
Nacrtajte sliku koja ilustruje efekte carinske unije koja stvara trgovinu.
Izmerite dobitke na blagostanju zemlje koja se pridružila ovoj carinskoj uniji.
efekti carinske unije koja smanjuje blagostanje n Razmena sa zemljom 1 zamenjena razmenom sa zemljom 3
Izmerite neto gubitke na blagostanju koje je pretrpela zemlja koja se pridružila carinskoj uniji. n by C'JJ'+B'HH'- MNH'J'=$11. 25 -C'JJ‘-B'HH‘+ MNH'J'=$11. 25
Nacrtajte sliku koja ilustruje efekte carinske unije koja preusmerava trgovinu koja povećava blagostanje
zašto je Sporazum o slobodnoj trgovini između SAD i Kanade izazvao daleko manje kontroverzi nego NAFTA n Uključije i Meksiko. Zato što je nastao strah da će doći do gubitka radnih mesta n Da li se to desilo? n
Carinska unija koja preusmerava trgovinu 1. 2. 3. 4. Povećava razmenu među svim zemljama Smanjuje razmenu unutar unije Povećava ramenu sa članicama ali smanjuje razmenu sa ne-članicama unije Smanjuje razmenu među članicama, ali povećava razmenu sa nečlanicama
- Organi eu
- Neritic zone climate
- Source zone transition zone and floodplain zone
- Temperate zone countries
- Vertikalna integracija
- Tarpdalykinė integracija
- Vertikalna integracija
- Integracija značenje
- Horizontalna integracija
- Ekonomska propaganda primjer
- Tehno ekonomska analiza
- Sastavljanje bilansa stanja zadaci
- Ekonomska statistika
- Infogim.weebly
- Procentni poeni
- Ekonomska analiza privrednih subjekata
- Ekof ekonomska statistika
- Ekonomska statistika
- Ekof ekonomska statistika
- Ekonomska statistika ekof
- Ekonomska struktura stanovništva
- Ekonomska šola kamnik
- Photic zone and aphotic zone venn diagram
- Commuter zone burgess model
- Water table chart
- Minute ventilation normal
- Stretched nostrils
- Underground water table
- Respiratory zone
- Littoral zone vs limnetic zone
- Zone 1 and zone 2
- Zone chaude zone froide magasin
- Cdos career plan
- Intertidal zone temperature
- Keystone innovation zone
- Agro climatic zone of chhattisgarh
- Phallic stage of development
- Manchester clean air zone
- Zone of proximal development example
- Weichertpro