www singidunum ac rs ORGANIZACIONI OBLICI NASTAVE I
www. singidunum. ac. rs ORGANIZACIONI OBLICI NASTAVE I
Organizacioni oblici nastave U istoriji razvoja škole poznati su različiti organizacioni oblici (sistemi) nastave: • • • individualno-grupni (u srednjovekovnim školama), međusobno obučavanje i nastava individualno-laboratorijska nastava diferencirana nastava prema sposobnostima učenika, brigadno-proizvodna razredno-časovna (primenjuje se više od 300 godina) i drugi.
Razredno-časovni sistem • Od pomenutih organizacionih oblika nastave, razrednočasovni sistem je posebno privukao pažnju mnogih didaktičara, zbog čega je prihvaćen i široko primenjen u nizu zemalja. Razvijajući se i usavršavajući tokom nekoliko stoleća, ovaj sistem se zadržao do danas.
• • Organizacija školskog rada koja se odlikuje sledećim karakteristikama: istovremeni početak rada u godini i u svakom nastavnom danu; određena dužina rada, organizovanje nastave putem časova; odmori, između časova; podela na razrede prema uzrastu i broju dece; podele nastavnih kurseva po godinama i određivanje programa u svakoj godini.
Slabosti razredno-časovnog sistema 1. Teži se jednostavnom prenošenju znanja, usvajanju određenih sadržaja, što zapravo i nije znanje u pravom smislu već više upoznavanje. 2. Jednak prilaz svim učenicima i orijentacija ka nekom „srednjem" učeniku. 3. On se zadovoljava prenošenjem znanja, a potpuno se zapostavlja inventivnost i kreativnost dece 4. Osnovni elemenat mišljenja, prema tome, nije ono što se demonstrira učenicima, već shema aktivnosti pri čijem izvođenju subjekat ima značajnu i aktivnu ulogu.
Pedagoško-didaktičke prednosti: • obezbeđuje sistematičan karakter nastave, • organizacionu jasnost, • idejnoemocionalno delovanje nastavnika na kolektiv učenika, • raznovrsna takmičenja tokom kolektivnog sticanja znanja i dr.
Nastavni čas • Čas je celovit, logički zaokružen, vremenski ograničen deo nastavnog procesa, sa stalnim sastavom učenika približno jednakih predznanja, tokom kojeg se, zajedničkim radom nastavnika i učenika, rešavaju određeni didaktički i vaspitno-obrazovni zadaci.
Tipovi nastavnih časova Prilikom upoređivanja pripadnosti časova pojedinim tipovima, moramo voditi računa o sledeća dva kriterijuma: • tip časa treba da bude određen nekom bitnom didaktičkom funkcijom; • nema „čistih" tipova u kojima se vodi računa samo o jednoj didaktičkoj funkciji.
Najrasprostranjenijih klasifikacija nastavnih časova 1. časovi čiji je glavni zadatak uvodenje u novu oblast nastave; 2. časovi za prenošenje novog znanja; 3. časovi za utvrđivanje znanja; 4. časovi za razvijanje i usavršavanje sposobnosti i umešnosti; 5. časovi za kontrolu znanja i umenja.
Struktura nastavnog časa Strukturu časa određuju spoljni i unutrašnji elementi, makro i mikroelementi. • Za karakter makrostrukture bitni su osnovni zadaci. • Mikrostrukturu, određuju metode, oblici i sredstva nastave
Suštinski elementi i faktori koje pri planiranju i strukturiranju časa, nastavnik obavezno uzima u obzir: 1. Cilj časa 2. Sadržaj časa. 3. Nastavne metode. 4. Uzrast učenika i njihove radne sposobnosti.
Priprema nastavnika za čas sastoji se iz dva dela: – opšte – pojedinačne
Opšta priprema obuhvata sledeće: 1. prethodno upoznavanje učenika, razreda, odnosno odeljenja u kojima će nastavnik predavati 2. upoznavanje sadržaja nastavne discipline na osnovu nastavnog programa, školskih udžbenika, priručnika, radnih svezaka i sl. 3. mogućnosti materijalne i tehničke osnove za rad
Mnogo složenija od prethodne je priprema za pojedine nastavne časove: 1. analiza cilja 2. pripremanje sadržaja
3. didaktičko-metodička priprema: • • • određivanje glavnog didaktičkog zadatka; raspored i povezanost značajnijih strukturnih elemenata; karakter izlaganja (induktivni, deduktivni, analiza, sinteza); izbor najpogodnijih metoda i postupaka za pojedine delove časa; utvrđivanje posebnih mera za obezbeđivanje kreativne saradnje sa učenicima; • određivanje mesta i sadržaja za davanje školskih i domaćih zadataka; • izbor nastavnih sredstava i način njihove upotrebe; • izbor primera koji će biti najdostupniji učenicima; skiciranje ilustracija;
4. vaspitne mere i postupci 5. vremenska struktura časa
Organizacija nastavnog rada na času Kao osnovni organizacioni oblici nastavnog rada najčešće se pominju: • frontalni rad (razredna nastava) • individualni rad • grupni (kolektivni) rad Zavisno od toga da li grupe rade na istim ili na različitim zadacima, razlikuju se: » monolitne radne grupe » diferencirane grupe » grupni rad u ciklusu • Partnerski rad • Timska nastava
Drugi oblici organizacije nastavnog rada Savremena škola raspolaže različitim oblicima organizacije nastave koji dopunjavaju i produbljuju rešavanje zadataka nastavnog časa i obogaćuju nastavni proces. To su: • domaći rad učenika, • ekskurzije, • laboratorijski rad, • proizvodni rad kao i drugi oblici i mogućnosti.
Domaći rad učenika Najvažnija didaktička funkcija domaćih zadataka je razvijanje sposobnosti za samostalan rad i učenje, kao i razvijanje navika da se uči redovno, planski i usredsređeno.
Domaći zadaci se mogu podeliti u tri grupe: • usmene • pismene • praktične
Pri davanju domaćih zadataka treba voditi računa o sledećim zahtevima: • raznovrsnosti rada i zadataka po svome karakteru i načinu izrade • obimu zadataka • zadaci za domaći rad sadrže suštinske elemente pojedinih nastavnih predmeta i njihovih programskih zahteva
• zadatke za domaći rad treba unapred pripremiti i saopštiti ih učenicima u situaciji koja obezbeđuje punu pažnju učenika • domaći rad nije samo „davanje zadataka", diktiranje ili prepisivanje sa table šta učenici treba da urade • važan zahtev u pogledu domaćeg rada je njihovo proveravanje
Ekskurzije Ekskurzija je oblik vaspitno-obrazovnog i nastavnog rada koji omogućava organizovanje šireg i potpunijeg posmatranja i proučavanja različitih predmeta, pojava i procesa u karakterističnim prirodnim ili realnim uslovima ili posete muzeja, izložbi i sl.
Prema mestu u nastavnom procesu, ekskurzije mogu biti: • uvodne, • tekuće i • zaključne.
www. singidunum. ac. rs HVALA NA PAŽNJI!
- Slides: 25