KOLSKA DOKIMOLOGIJA Ocjenjivanje u osnovnoj koli kolska dokimologija

  • Slides: 32
Download presentation
ŠKOLSKA DOKIMOLOGIJA Ocjenjivanje u osnovnoj školi

ŠKOLSKA DOKIMOLOGIJA Ocjenjivanje u osnovnoj školi

Školska dokimologija * je znanstvena disciplina koja nastoji identificirati i proučiti utjecaj svih onih

Školska dokimologija * je znanstvena disciplina koja nastoji identificirati i proučiti utjecaj svih onih faktora koji kvare dijagnostičku i prognostičku vrijednost školskih ocjena. *Školsko ispitivanje učeničkih znanja u psihologijskom smislu je postupak u kojem se pitanjima (podražajima), upućenim subjektu (učeniku), izazivaju reakcije znanja (odgovori). Pri ocjenjivanju prosuđuje se vrijednost učenikova odgovora jedinicama ljestvice školskih ocjena (od 1 - nedovoljan do 5 -odličan) i tako posredno mjere njegova znanja

Glavna pretpostavka posrednog mjerenja jest postojanje povezanosti između: veličine koja se mjeri (posredne veličine

Glavna pretpostavka posrednog mjerenja jest postojanje povezanosti između: veličine koja se mjeri (posredne veličine tj. učenikovog odgovora) i one koja se želi mjeriti (prave veličine tj. učenikovog znanja). Postojanje potpunog slaganja između ove dvije varijable uvjetuje točnost mjerenja. U slučaju mjerenja učeničkih znanja takva povezanost nije potpuna jer na odgovore učenika utječe niz faktora koji su izvan njegova znanja.

Vrednovanje učeničkih postignuća Važno je često provjeravati mogu li i je li učenici postižu

Vrednovanje učeničkih postignuća Važno je često provjeravati mogu li i je li učenici postižu očekivano ◦ naša očekivanja i ideje ponekad nisu u skladu s mogućnostima (učenika) ◦ motivacija za učenje ako se ispravno koristi, ocjenjivanje može biti snažan poticaj za učenje

w Vrednovanje postignuća ima smisla ako ima jasno određen cilj do 7. razreda –

w Vrednovanje postignuća ima smisla ako ima jasno određen cilj do 7. razreda – najvažniji ciljevi vrednovanja postignuća: podizanje kvalitete učenja razvijanje motivacije za učenje u 7. i 8. razredi – dodatni cilj: selekcija (upisi u srednju školu) w Preduvjeti za kvalitetnije učenje w ovisnost rezultata o znanju (trudu) w odgovor na pitanja: “Što se od mene očekuje? ” sam naučio kvalitetno? ” trebam naučiti kvalitetnije? ” trebam činiti da bih to postigao? ”

METRIJSKA VRIJEDNOST ŠKOLSKOG OCJENJIVANJA (Dvojaka funkcija kontrole obrazovnih postignuća 1) omogućuje dobivanje podataka o

METRIJSKA VRIJEDNOST ŠKOLSKOG OCJENJIVANJA (Dvojaka funkcija kontrole obrazovnih postignuća 1) omogućuje dobivanje podataka o tome s kakvim uspjehom učenici stječu i vladaju predmetnim sadržajima (što im omogućuje praćenje njihova edukativnog razvoja) 2) osigurava im dobivanje povratne informacije o njihovom nastavnom radu kako bi ga mogli prikladnije i uspjelije oblikovati i realizirati

Sumativno ili formativno vrednovanje?

Sumativno ili formativno vrednovanje?

TRADICIONALNO VREDNOVANJE Prevladava SUMATIVNO VREDNOVANJE FORMATIVNO VREDNOVANJE procjena kvalitete procesa učenja/poučavanja procjenjivanje govori procjenjivanje

TRADICIONALNO VREDNOVANJE Prevladava SUMATIVNO VREDNOVANJE FORMATIVNO VREDNOVANJE procjena kvalitete procesa učenja/poučavanja procjenjivanje govori procjenjivanje rezultat znanja na temelju usmenih i pismenih provjera ishoda učenja/poučavanja (provjera nakon obrade nastavne cjeline ili nakon dužeg vremenskog razdoblja) o predznanju (inicijalne provjere) ili znanju tijekom dijela poduke = polazna osnova za INDIVIDUALIZIRANO poučavanje

Problem sumativnog ocjenjivanja n odgovara dijelu učenika ( nemogućnost pokazivanja stvarnog znanja) n provjere

Problem sumativnog ocjenjivanja n odgovara dijelu učenika ( nemogućnost pokazivanja stvarnog znanja) n provjere znanja su nedovoljno česte n pogreška ocjenjivanja (djelovanje faktora koji nemaju veze sa znanjem) n ocjena govori kojoj široj kategoriji pripada učenika (s obzirom na uspjeh) – ne govori što konkretno zna ili ne zna n učenici često ne znaju kako treba učiti n najčešće se provjeravaju najniže razine znanja

Prednosti formativnih vrednovanja češća i kvalitetnija formativna vrednovanja kvalitetnija nastava veća motivacija za učenje

Prednosti formativnih vrednovanja češća i kvalitetnija formativna vrednovanja kvalitetnija nastava veća motivacija za učenje veća postignuća učenika u osnovnoj i srednjoj školi učenici točno znaju što rade dobro, a što loše mogu ispraviti loše učitelji znaju koliko je djelotvoran konkretni način poučavanja mogu ga unapr

Tehnike za prikupljanje podataka - standardne provjere znanja testovi (standardizirani) TRADICIONALNO pisanje eseja praktični

Tehnike za prikupljanje podataka - standardne provjere znanja testovi (standardizirani) TRADICIONALNO pisanje eseja praktični zadaci promatranje i bilježenje dijagnostički upitnici (ček liste i skale procjene) razgovor učenika i nastavnika postavljanje pitanja otvorenog tipa portfolije (zbirke učeničkih radova)

Pogreške pri procjenjivanju i mjerenju znanja Za točno mjerenje potreban je objektivan, pouzdan, valjan

Pogreške pri procjenjivanju i mjerenju znanja Za točno mjerenje potreban je objektivan, pouzdan, valjan mjerni instrument. U situaciji mjerenja učeničkih znanja nastavnik se javlja u ulozi mjerioca i mjernog instrumenta. Nastavnik kao mjerni instrument ne bi smio utjecati na rezultat mjerenja (vrijednost ocjene), ali to često nije tako. Rezultati niza istraživanja pokazali su da školske ocjene najčešće nisu realni prikaz znanja. Za točno mjerenje potreban je objektivan, pouzdan, valjan mjerni instrument. U situaciji mjerenja učeničkih znanja nastavnik se javlja u ulozi; mjerioca i mjernog instrumenta.

 Svaki nastavnik ima «svoje mjerilo» prema kojem procjenjuje vrijednost učeničkih odgovora. Kriteriji ocjenjivanja

Svaki nastavnik ima «svoje mjerilo» prema kojem procjenjuje vrijednost učeničkih odgovora. Kriteriji ocjenjivanja nisu jasno definirani, odnosno, ne zna se koliko velikom dijelu nastavnog programa treba udovoljiti učenik da bi dobio određenu ocjenu. Zato među nastavnicima postoji neujednačenost – istoj količini gradiva pridaju se različite ocjene.

RELATIVNI KRITERIJ Rezultati učenika na ispitu se dijele prema normalnoj distribuciji u kategorije kojima

RELATIVNI KRITERIJ Rezultati učenika na ispitu se dijele prema normalnoj distribuciji u kategorije kojima se pridaju odgovarajuće ocjene: 10% najlošijih – nedovoljan Sljedećih 20% - dovoljan Sljedećih 40% dobar Sljedećih 20% - vrlo dobar Posljednjih 10% - izvrstan Gaussova krivulja

Apsolutni kriterij Unaprijed se odredi koja količina pokazanog znanja odgovara kojoj ocjeni: • •

Apsolutni kriterij Unaprijed se odredi koja količina pokazanog znanja odgovara kojoj ocjeni: • • Za dovoljan – 61 – 70% zadataka Za dobar – 71 do 80% zadataka Za vrlo dobar - 81 -90% zadataka Za izvrstan – 91 -100% Može se odrediti minimalni broj bodova na ispitu koji donosi pozitivnu ocjenu. Nakon toga od minimalnog potrebnog za prolaz do najviše postignutog 10% dovoljan Sljedećih 40% dobar Sljedećih 40% vrlo dobar Posljednjih 10% izvrstan

Nedostaci subjektivnog načina ocjenjivanja: a) faktori koji sudjeluju pri oblikovanju odgovora učenika na ispitu

Nedostaci subjektivnog načina ocjenjivanja: a) faktori koji sudjeluju pri oblikovanju odgovora učenika na ispitu b) faktori koji ovise o nastavniku kao mjernom instrumentu c) faktori koji ovise o tehnici ispitivanja i ocjenjivanja

a) faktori koji sudjeluju pri oblikovanju odgovora učenika na ispitu nedovoljna jasnoća odgovora učenika

a) faktori koji sudjeluju pri oblikovanju odgovora učenika na ispitu nedovoljna jasnoća odgovora učenika verbalne i neodređenost mogućnosti učenika mogućnost opažanja i vještog korištenja percipiranim podacima emocionalna otpornost

b) faktori koji ovise o nastavniku kao mjernom instrumentu osobna jednadžba nastavnika – tendencija

b) faktori koji ovise o nastavniku kao mjernom instrumentu osobna jednadžba nastavnika – tendencija neopravdanog podizanja ili spuštanja kriterija procjenjivanja (“strogi” i “blagi” nastavnici); halo-efekt – tendencija nastavnika da znanja učenika procjenjuje ili suglasno svom općem stavu i mišljenju koje je prije toga oblikovao o učeniku ili se pri donošenju ocjene povodi za mišljenjima koje su o znanjima tog učenika dali drugi nastavnici; logička pogreška – kada nastavnik misli da su neke značajke koje procjenjuje logički povezane, pa ih i jednako procjenjuje

 pogreška sredine – značajno različita znanja nastavnik procjenjuje pretežno srednjim ocjenama pogreška diferencijacije

pogreška sredine – značajno različita znanja nastavnik procjenjuje pretežno srednjim ocjenama pogreška diferencijacije – nastojanja nastavnika da znanja učenika razlikuje pretjerano i neopravdano (više od 5 ocjena) pogreška kontrasta – kada nastavnik kriterij ocjenjivanja oblikuje prema prethodno ispitanim učenicima tendencija prilagođavanja kriterija ocjenjivanja kvaliteti skupine – kada nastavnik npr. podiže kriterij u “boljim” razredima

C )faktori koji ovise o tehnici ispitivanja i ocjenjivanja na usmenim ispitima – može

C )faktori koji ovise o tehnici ispitivanja i ocjenjivanja na usmenim ispitima – može biti sve što je navedeno, a također će ocjena ovisiti i o tome : * da li je nastavnik pasivan ili aktivan tip, * da li postavlja sugestivna pitanja ili ne, * o trajanju ispita, itd. na pismenim ispitima – moguće pogreške kao i kod usmenog ispitivanja, ali se izbjegava dio faktora koji ovise o učeniku, a moguće je i sve učenike staviti pred jednake zadatke.

Prednosti subjektivnog ocjenjivanja * lakše uočiti kvalitativne razlike u znanjima * nastavnik je fleksibilan

Prednosti subjektivnog ocjenjivanja * lakše uočiti kvalitativne razlike u znanjima * nastavnik je fleksibilan – ispitne zahtjeve može upravljati prema mogućnostima reagiranja učenika • odgojni rad SVRHA OCJENJIVANJA SELEKCIJA POVRATNA INFORMACIJA VREDNOVANJ E MOTIVACIJA

OBJEKTIVNO VREDNOVANJE ZNANJA

OBJEKTIVNO VREDNOVANJE ZNANJA

 TESTOVI ZNANJA - standardizirani postupci kojim se kod ispitanika (učenika) izazivaju reakcije znanja.

TESTOVI ZNANJA - standardizirani postupci kojim se kod ispitanika (učenika) izazivaju reakcije znanja. Isključuju sve nedostatke nastavnika kao ocjenjivača. svi ocjenjivači primjenjuju, ispravljaju i ocjenjuju na isti način (isti kriterij procjenjivanja), učenici stavljeni pred jednake zadatke, jednako raspoloživo vrijeme za rad i isti režim rada, mogućnost da se svi relevantni sadržaji uključe u test, točno određene razine znanja potrebne za određenu ocjenu. Ono što su prednosti subjektivnog načina ocjenjivanja su nedostaci objektivnog.

- Na osnovi testova moguće je uspoređivati postignuće jednog učenika na dva testa iz

- Na osnovi testova moguće je uspoređivati postignuće jednog učenika na dva testa iz različitih predmeta - Pismeni ispiti koji se najčešće primjenjuju u praksi jesu NIZOVI ZADATAKA OBJEKTIVNOG TIPA TIP DOSJEĆANJA TIP DOPUNJAVANJA ALTERNATIVNI TIP VIŠESTRUKOG IZBORA TIP POVEZIVANJA. . .

Ispitivanje znanja Podjele zadataka u ispitima znanja brojne su i raznolike Obično se dijele

Ispitivanje znanja Podjele zadataka u ispitima znanja brojne su i raznolike Obično se dijele na zadatke esejskog tipa, objektivnog tipa i zadatke koji zahtijevaju rješavanje problema Različiti zadaci su pogodni za ispitivanje različitih obrazovnih ciljeva i njihovo brižljivo kombiniranje dat će učitelju najbolju sliku o znanju učenika

ZADACI ESEJSKOG TIPA OBJEKTIVNOG TIPA RJEŠAVANJE PROBLEMA ŠTO MJERE razumijevanje, činjenično znanje, rješavanje nekih

ZADACI ESEJSKOG TIPA OBJEKTIVNOG TIPA RJEŠAVANJE PROBLEMA ŠTO MJERE razumijevanje, činjenično znanje, rješavanje nekih vrsta razumijevanje problema, kompleksne vještine, organizacija ideja, vještini izražavanja vještinu rješavanja problema, razumijevanje problema OBUHVAT GRADIVA ograničen obuhvat velik obuhvat UTJECAJ NA UČENJE potiče učenje većih potiče učenje jedinica, organizaciju specifičnih činjenica, i integraciju ideja može poticati razumijevanje SASTAVLJANJE PITANJA potrebno malo pitanja, priprema relativno laka velik broj pitanja čije osrednji broj pitanja, je sastavljanje teško i vremenski zahtjevno KONTROLA ODGOVORA onemogućava varanje, pogađanje svedeno na minimum moguće prepisivanje i pogađanje svedeno pogađanje na minimum ISPRAVLJANJE I OCJENJIVANJE subjektivno, sporo, teško i nekonzistentno objektivno i brzo velik obuhvat potiče učenje specifičnih činjenica, može poticati razumijevanje objektivno, brzina ovisi o kriteriju

Školsko ocijenjivanje Ukoliko mu povratna informacija potvrdi da je njegov cilj postignut učenik će

Školsko ocijenjivanje Ukoliko mu povratna informacija potvrdi da je njegov cilj postignut učenik će se osjećati zadovoljno, ponosno i kompetentno da postavi nove, još više, ciljeve u učenju. Cilj ovakve povratne informacije je da motivira učenika a ne samo da ga obavijesti o (ne)točnosti njegovih odgovora. Treba kad god je to moguće negativnu povratnu informaciju dati u kombinaciji s pozitivnom povratnom informacijom. Na taj način navodi se učenika na pripisivanje učinka (ocjene) trudu (na koji može sam utjecati), a ne sposobnostima ili sreći.

Važnost procjenivanja i vrednovanja znanja Provjeravanje znanja učenika daje važne povratne informacije i samom

Važnost procjenivanja i vrednovanja znanja Provjeravanje znanja učenika daje važne povratne informacije i samom nastavniku. Formativna provjera važna je za planiranje i za provjeru uspješnosti poučavanja planirane nastavne jedinice. Sumativna provjera daje podatke o učinkovitosti procesa poučavanja (koji dio gradiva većini učenika nije jasan, planiranje dopunske nastave). Za dobivanje valjanih podataka provjerama znanja važna je njihova što češća primjena

Ocjena je. . POVRATNA INFORMACIJA O NAPREDOVANJU ZA UČENIKA , POVRATNA INFORMACIJA O NAPREDOVANJU

Ocjena je. . POVRATNA INFORMACIJA O NAPREDOVANJU ZA UČENIKA , POVRATNA INFORMACIJA O NAPREDOVANJU ZA RODITELJA POVRATNA INFORMACIJA O NAPREDOVANJU ZA NASTAVNIKA SELEKCIJSKO SREDSTVO ZA UPIS U DALJNJE ŠKOLOVANJE

 * rezultat vrednovanja postignuća može se izraziti: brojčanom ocjenom kvantitativnim opisom znanja (Točno

* rezultat vrednovanja postignuća može se izraziti: brojčanom ocjenom kvantitativnim opisom znanja (Točno je riješio 15 od 20 zadataka. ) stupnjem usvojenosti znanja (Ana je uspješno riješila 70% zadataka. ) kvalitativnim opisom znanja (Ana zna………. . ) dihotomnim izrazom „usvojio“ ili „nije usvojio“ - odredi se kriterij uspješnosti - znanje je usvojio svatko zadovolji taj kriterij - npr. Znanje iz književnosti je uspješno savladano ako učenik riješi 90% zadataka.

 svi načini provjere znanja imaju prednosti i nedostatke kombiniranje različitih načina dobivanje cjelovite

svi načini provjere znanja imaju prednosti i nedostatke kombiniranje različitih načina dobivanje cjelovite slike stvarnih mogućnosti učenika i kvalitete znanja za motiviranje učenika osobito je korisno praćenje napredovanja i slabije učenike treba naučiti da realistično gledaju na svoje sposobnosti i kompetencije procjena uspješnosti ne može se temeljiti samo na praćenju napretka

Preduvjet za pozitivni učinak vrednovanja provođenje na način da ga učenici smatraju korisnim za

Preduvjet za pozitivni učinak vrednovanja provođenje na način da ga učenici smatraju korisnim za njih same, a ne oružjem protiv njih ◦ važno učenicima objasniti svrhu vrednovanja ◦ naglasiti da im ono pomaže u učenju (na vrijeme dobiju informaciju o kvaliteti svoga rada) ocjena ne smije biti sredstvo discipliniranja, već isključivo povratna informacija o kvaliteti učenja