Elementi oblici i kriteriji vrednovanja i ocjenjivanja u

Elementi, oblici i kriteriji vrednovanja i ocjenjivanja u nastavi PRAVILNIK O PRAĆENJU I OCJENJIVANJU ODGOJNO – OBRAZOVNIH POSTIGNUĆA U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Ibrahim Velić Tanja Dumbović

Na temelju članka 72. , stavka 9. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi l Pravilnik o praćenju i ocjenjivanju odgojno – obrazovnih postignuća učenika u osnovnoj i srednjoj školi. Sadržaj prezentacije: üDEFINICIJE POJMOVA üNAČELA üPRAVA I OBVEZE RODITELJA üOBVEZE RAZREDNIKA I RAVNATELJA üELEMENTI OCJENJIVANJA üNAČIN PROVOĐENJA üVREMENIK PISANIH PROVJERA

Ključni pojmovi Ø Vrednovanje (vrjednovanje) - proces praćenja, provjeravanja i ocjenjivanja učenika. Praćenje – sustavno uočavanje, bilježenje zapažanja o učenikovu radu i napredovanju u ostvarivanju očekivanih odgojno – obrazovnih postignuća. Provjeravanje – mjerenje postignute razine znanja, vještina, sposobnosti i stavova u određenome nastavnom predmetu te školskom i izvanškolskom radu. Ocjenjivanje – pridavanje brojčane i/ili opisne vrijednosti rezultatima praćenja i provjeravanja učenikovog rada i napredovanja.

JAVNOSTI Načela ocjenjnivanja: l l OBJEKTIVNOSTI POŠTIVANJA OSOBNOSTI UČENIKA U vrednovanju učenikovog postignuća nastavnik poštuje osobnost učenika i različitost među njima. Dužnost nastavnika je osigurati javnost vrednovanja i ocjenjivanja: – – na početku školske godine upoznati učenike s načinima, elementima i vremenikom vrednovanja. ocjenu priopćiti učeniku javno pred svim učenicima, popratiti usmenim objašnjenjem te upisati u pedagošku dokumentaciju.

Prava i obveze roditelja l Roditelj ima pravo; – na usmenu i pismenu obavijest o redovitosti pohađanja nastave, radu, zalaganju i uspjehu svog djeteta. – na stručnu potporu u rješavanju odgojno – obrazovnih problema djeteta. – uvida u radove i ocjene u školskoj dokumentaciji djeteta Obveza roditelja je tijekom polugodišta najmanje jednom informirati se kod razrednika o radu, napredovanju i pohađanju nastave svog djeteta.

Obveze razrednika: l l l četiri puta u nastavnoj godini obavještavati roditelja na roditeljskom sastanku o učenikovoj motivaciji, radu, zalaganju i postignuću te izostancima i vladanju. jednom tjedno organizirati individualan informativni razgovor. na zahtjev roditelja dužan je dati obavijesti o postignućima i uspjehu njegovog djeteta u nastavnom predmetu. Ukoliko učenik ima negativne ocjene iz više od dva nastavna predmeta mjesec dana prije završetka škole / polugodišta razrednik je dužan o tome pisanim putem obavijestiti roditelja i stručnu službu škole.

Obveze ravnatelja l ako većina roditelja razrednih odjela na roditeljskom sastanku ima primjedbe na način vrednovanja određenog nastavnika, razrednik ima obvezu o tomu izvijestiti stručnu službu i ravnatelja koji je dužan postupiti u skladu sa svojim ovlastima i propisima.

Ravnatelj (prema članku 125. , Narodne novine br. 126. , pogl. 13. ) (1)Ravnatelj je poslovodni i stručni voditelj školske ustanove. (2) Ravnatelj je odgovoran za zakonitost rada i stručni rad školske ustanove. (3) Uz poslove utvrđene Zakonom o ustanovama, ravnatelj kao stručni voditelj obavlja osobito i sljedeće poslove: – predlaže školskom odboru godišnji plan i program rada, – predlaže školskom odboru statut i druge opće akte, – predlaže školskom odboru financijski plan te polugodišnji i godišnji obračun, – odlučuje o zasnivanju i prestanku radnog odnosa sukladno članku 114. ovog Zakona, – provodi odluke stručnih tijela i školskog odbora, – posjećuje nastavu i druge oblike odgojno-obrazovnog rada, analizira rad učitelja, nastavnika i stručnih suradnika te osigurava njihovo stručno osposobljavanje i usavršavanje,

Ravnatelj (prema članku 125. , Narodne novine br. 126. , pogl. 13. ) – planira rad, saziva i vodi sjednice učiteljskog, odnosno nastavničkog, odnosno odgajateljskog vijeća, – u suradnji s učiteljskim, odnosno nastavničkim, odnosno odgajateljskim vijećem, predlaže školski kurikulum, – poduzima mjere propisane zakonom zbog neizvršavanja poslova ili zbog neispunjavanja drugih obveza iz radnog odnosa, – brine se o sigurnosti te o pravima i interesima učenika i radnika školske ustanove, – odgovara za sigurnost učenika, učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ostalih radnika, – surađuje s učenicima i roditeljima, – surađuje s osnivačem, tijelima državne uprave, ustanovama i drugim tijelima, – nadzire pravodobno i točno unošenje podataka u elektronsku maticu.

ZADACI NASTAVE OBRAZOVNI – FUNKCIONALNI - ODGOJNI Stjecanje znanja l l Razvijanje brojnih raznovrsnih ljudskih sposobnosti Usvajanje odgojnih vrijednosti Pomažu nastavniku da se usmjeri na svoje stvarne namjere – ciljeve rada Pružaju jasan naputak o tome što valja poučavati

ZADACI NASTAVE l KONKRETNI ZADACI PRAĆENJE/ OCJENJIVANJE/ PROVJERAVANJE STUPANJ OSTVARENJA / USVOJENOSTI ZADATKA ELEMENTI VREDNOVANJE OCJENA Elementi ocjenjivanja znanja učenika nisu isto što i načini provjere znanja!

Elementi ocjenjivanja l Elemente ocjenjivanja određenoga nastavnog predmeta te načine i postupke vrednovanja izrađuje učitelj/nastavnik određenoga nastavnog predmeta s učiteljima/nastavnicima istoga nastavnog predmeta, odnosno odgojno obrazovnog područja na lokalnoj, regionalnoj, odnosno nacionalnoj razini. Problem – nerazlikovanje onog što se promatra i mjeri (elementi ocjenjivanja) od postupaka kojima se to postiže (pisani rad, usmeno provjeravan isl. )!!

Elementi ocjenjivanja l POVIJEST Činjenično znanje, Konceptualno znanje, Proceduralno znanje l l MATEMATIKA Usvojenost, razumijevanje i primjena programskih sadržaja ETIKA Napredak u učenju, Motiviranost, Interakcija s drugima zalaganje usmeno pismeno domaći uradak

Elementi ocjenjivanja - primjeri l Osnovni elementi Praktičan rad Primjena znanja u praksi/misaona aktivnost Dnevnik praktične nastave l Dopunski elementi Interes, zalaganje, subjektivne i objektivne mogućnosti učenika Stručni predmeti – znanje, vještine, zalaganje (JMO-u, matematika u struci) Praktična nastava – točnost i kvaliteta izrade/rada, odnos prema radu, mapa, vladanje

Elementi ocjenjivanja – primjer l HRVATSKI JEZIK književnost lektira usmeno jezično izražavanje pismeno medijska kultura Hrvatski jezik (trogodišnji programi): književnost ( + lektira), jezik, izražavanje l STRANI JEZIK razumijevanje govorne sposobnosti pismeno izražavanje jezičke zakonitosti gramatika Strani jezici – usmeno izražavanje, razumijevanje, pismeno izražavanje, usvojenost nastavnih sadržaja (poznavanje gramatike, jezičnih zakonitosti. . . )

Elementi ocjenjivanja Osnovni elementi ocjenjivanja učenika u postupcima provjeravanja jesu: l Poznavanje, razumijevanje, primjena sadržaja (kroz usmeno i pismeno izražavanje) l Praktična i kreativna primjena usvojenih znanja, stupnja razvijenih vještina/sposobnosti (provodi se kroz različite oblike rješavanja problemskih zadataka, situacija, praktičnih vježbi, izrade različitih projekata, inovacija, seminara isl. ) l Elementi specifični za nastavni predmet – suradnja u nastavnom procesu (aktivnost, izvršavanje obaveza i odnos prema radu)

OCJENJIVANJE – što ocjenjujemo? (Bloomova taksonomija) Dimenzije kognitivnih procesa Dimenzije znanja 1. Pamćenje 2. Razumijeva nje 3. Primjena 4. Analiza 5. Evaluacija 6. Kreacija nabrojati navesti prepoznati sažeti razlikovati razvrstati odrediti analizirati raščlaniti poredati evaluirati povezati B. Konceptu -alno znanje opisati označiti objasniti tumačiti upotrijebiti pokazati pojasniti povezati ocijeniti procijeniti planirati postaviti C. Proceduralno znanje sastaviti tabelirati iznijeti provjeriti zaključiti riješiti prosuditi sastaviti razlikovati povezati prosuditi slagati razviti stvoriti D. Metakognitivno znanje primjerena upotreba termina riješiti provesti konstruirati reorganizirat i provesti ostvariti djelovati primijeniti ostvariti aktualizir ati A. Činjenično znanje temeljni elementi

PAMĆENJE/ ZNANJE Sposobnost da se prisjeti prethodno naučenog gradiva, zna specifične činjenice, metode, procedure, zna osnovne koncepte i principe, pozna terminologiju, datume, osobe, mjesta, ključne ideje, tko, što, kada (imenuj, nabroji, definiraj, odaberi… Što je merkantilizam? Nabroji sovjetske satelitske države? ) RAZUMIJEVANJE Sposobnost da se razumije značenje materijala, da se pruži primjer, interpretiraju grafikoni i tablice, da se predvide buduće posljedice implicirane podacima, razumiju povijesne procese i objašnjavaju ih, izražavaju se vlastitim riječima, znaju tijek povijesnih događaja, uzroke i posljedice (poredaj, protumači, razlikuj, grupiraj…Zašto je Staljin zapovjedio blokadu Berlina, pojasni kako je gospodarska kriza u Italiji utjecala na pojavu fašizma? ) PRIMJENJIVANJE Sposobnost da se koristi naučenim informacijama u novonastalim situacijama, rješavanju problema, rješenjima koja ukazuju na pravilnu upotrebu procedura, primjenjuju zakone, koriste pojmove u novim situacijama, objašnjava ih na primjerima - Revolucija 1848. godine, Hladni rat; Kako bi mogao…primijeniti na…? Poredaj po važnosti…? (primjena, klasifikacija, modifikacija, demonstriranje…) ANALIZIRANJE Sposobnost da se identificiraju komponente znanja, da se razumije struktura i kompozicija, razumiju logičke postavke u zaključivanju, razlikuje između činjenica i zaključaka, otkriva glavne ideje, autorovo stajalište i pristranost (urediti, zaključiti, analizirati, klasificirati, rastaviti na dijelove…Usporedi Hitlerovu i Mussolinijevu vladavinu? Kako bi drugačije objasnio? ) EVALUIRANJE Sposobnost da se procijeni vrijednost materijala, da se donese odluka na temelju kriterija i standarda, donosi svoje mišljenje i stajalište o materijalima, uspoređuje tekst udžbenika s izvorima (npr. vrednuju Atlantsku povelju ili New Deal) (ocijeni, obrazloži, argumentiraj, zaključi…) KREIRANJE Sposobnost da se nepovezani elementi povežu u koherentne i funkcionalne cjeline, da se reorganiziraju u nove oblike i strukture (strukturiraj, generaliziraj, kombiniraj… ) učenici pišu esej (npr. Što bi se dogodilo u Europi da nije bilo revolucije iz 1948. g. ? )

ELEMENTI, OBLICI I KRITERIJI VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA U NASTAVI elementi ocjenjivanja Jezično izražavanje opis (što provjeravate i ocjenjujete) Razumijevanje, primjena, analiza. . . oblik provjeravanja i ocjenjivanja Usmena provjera indikatori ocjenjivanja Jasnoća izražavanja Sigurnost u govoru Upotreba znanja Argumentacija 1. IZDVOJITE ELEMENTE VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA U NASTAVI POVIJESTI I UPIŠITE IH U PRVI STUPAC TABLICE. 2. U DRUGI STUPAC UZ SVAKI ELEMENT UPIŠITE ŠTO PROVJERAVATE I OCJENJUJETE POJEDINIM ELEMENTOM. 3. U TREĆI STUPAC UPIŠITE OBLIKE PROVJERAVANJA I OCJENJIVANJA KOJE PRIMIJENJUJETE ZA POJEDINI ELEMENT OCJENJIVANJA. 4. U ČETVRTI STUPAC UPIŠITE INDIKATORE PREMA KOJIMA OCJENJUJETE

…. PRAVILNIK…. l Članak 17. - učenik se može provjeravati i ocjenjivati – – – u jednom danu može biti pisano provjeravan samo iz jednog nastavnog predmeta te usmeno iz još jednog jednom tjednu u pismenom obliku najviše dva puta Pisanu provjeru treba ponoviti ako više od 30% učenika dobije negativnu ocjenu (Članak 19. )

Članak 18. l l l Na početku školske godine razredno vijeće izrađuje vremenik pisanih provjera znanja koji postaje sastavni dio rasporeda sati tog razreda i javno objavljen. Uz pravovremeno obavještavanje učenika i roditelja moguće je na Sjednicama razrednog vijeća promijeniti vremenik provjera Ravnatelj škole odgovoran je za izradu, javnost i poštivanje vremenika pisanih provjera

HVALA NA PAŽNJI!!