KOLSKA DOKIMOLOGIJA Pripremila Kristina Gali prof 5 prosinca

ŠKOLSKA DOKIMOLOGIJA Pripremila: Kristina Galić, prof. 5. prosinca 2012.

Što je školska dokimologija? Grč. dokimos= prokušan, dokazan logos=istina, znanost Školska dokimologija bavi se pitanjima ispitivanja i procjenjivanja učeničkih odgojno-obrazovnih postignuća u školama. Nastoji identificirati i proučiti utjecaj svih onih faktora koji kvare metrijsku vrijednost školskih ocjena te pronaći načine i postupke što objektivnijega i pouzdanijeg, a time i valjanijeg ispitivanja i mjerenja učeničkih znanja i drugih odgojno-obrazovnih postignuća.

ISPREDAVATI-ISPITATIOCIJENITI

Ispitivanje i ocjenjivanje učeničkih znanja Školsko ispitivanje znanja je takav postupak u kojem se pitanjima (podražajima) upućenim subjektu (učeniku), izazivaju reakcije znanja (odgovori). U postupku ocjenjivanja prosuđuje se vrijednost učenikova odgovora i to jedinicama takve ordinalne ili redoslijedne ljestvice kakvu predstavljaju školske ocjene i tako posredno mjere njegova znanja.

LJESTVICA OCJENA U odgojno-obrazovnom sustavu Republike Hrvatske koristi se ljestvica od pet ocjena(nedovoljan, dobar, vrlo dobar, odličan). Radi se o ordinalnoj ljestvici ili ljestvici ranga kojom je jedino moguće procijeniti je li nešto od nečega veće ili manje. Razlike između stupnjeva često nisu u potpunosti jasne.

Metrijski karakter ocjenjivanja znanja Školsko ocjenjivanje = mjerenja znanja Funkcija ocjene – kontrola učeničkih znanja Svako mjerenje pretpostavlja: 1. predmet ili ono što se mjeri ZNANJE 2. instrument kojim se mjeri NASTAVNIK 3. tehnika mjerenja NAČIN ISPITIVANJA I OCJENJIVANJA Nastavnik je i mjerni instrument i mjerilac.

OCJENJIVANJE JE. . . prosudba učenikova znanja u odnosu na neke unaprijed zadane kriterije ili u odnosu na druge učenike – pri ocjenjivanju, izmjereno znanje se izražava odgovarajućom ocjenom (brojkom ili slovom) koja prenosi poruku o količini i vrijednosti izmjerenog znanja (vrednovanje).

Postoje dva načina mjerenja(ocjenjivana): Izravno – ono mjerenje u kojem su mjerne jedinice iste vrste kao i predmet mjerenja. Posredno – mjerenje u kojem predmet mjerenja i mjerne jedinice nisu iste vrste. Školsko ocjenjivanje- posredno mjerenje jer se učenička znanja (predmet) mogu mjeriti samo posredno odnosne preko reakcija učenika u određenim situacijama (npr. učenički odgovori na nastavnikova pitanja).

Zašto ocjenjujemo?

? ? ? Dobivamo podatke o tome s kakvim uspjehom učenici stječu i vladaju predmetnim sadržajima (što im omogućuje praćenje njihova edukativnog razvoja). Dobivamo povratne informacije o njihovu nastavnom radu kako bi ga mogli prikladnije i uspjelije oblikovati i realizirati.

Nedostaci ocjena Slaba dijagnostička i prognostička vrijednost. Nisu valjani pokazatelji znanja i ne omogućuju predviđanje učeničkog uspjeha.

Faktori pri oblikovanju učeničkih odgovora Nedovoljna jasnoća i neodređenost odgovora Učenikove verbalne mogućnosti Učenikove mogućnosti opažanja i vještog korištenja percipiranim podatcima Čuvstvena otpornost

Faktori koji ovise o nastavniku kao mjernom instrumentu Mjerni instrument ne smije imati bilo kakav utjecaj na rezultat mjerenja! Valjanost Objektivnost Pouzdanost Osjetljivost

USMENO PROVJERAVANJA ZNANJA PREDNOSTI Bolje se provjerava razumijevanje i uporaba znanja Učenici češće uče s razumijevanjem ako znaju da ih očekuje usmeno ispitivanje Nastavnik usmjerava učenika NEDOSTATCI Vremenski neekonomično Nužno subjektivno Obično obuhvaćeno manje gradiva nego u pismenom U jednom satu nastavnik provjeri znanje malog broja učenika

PISMENO PROVJERAVANJE ZNANJA PREDNOSTI Svim učenicima su postavljeni isti zadaci pa je njihovo znanje međusobno usporedivo Objektivnije ocjenjivanje Može se obuhvatiti više gradiva Vremenski ekonomično NEDOSTATCI Pismeni ispiti znanja koje nastavnik samostalno sastavlja Upitne metrijske karakeristike Testovi nisu standardizirani!!!

OBJEKTIVNIJI POSTUPCI MJERENJA ZNANJA Testovi znanja- provjeravaju i mjere rezultate postignuća u učenju, poučavanju i treniranju. Metrijske karakteristike testova znanja su: valjanost, objektivnost, pouzdanost, osjetljivost i normiranost. Tipovi testova znanja (tipovi zadataka) su: tip dosjećanja tip dopunjavanja alternativni tip s dva kriterija izbora tip višestrukog izbora tip ispravljanja i sređivanja tip povezivanja

OSOBINE RAZLIČITIH VRSTA ZADATAKA NA ISPITIMA ZNANJA Esejski tip zadatka- mjeri- razumijevanje, rješavanje nekih vrsta problema, kompleksne vještine, organizaciju ideja, vještinu izražavanja Zadatci objektivnog tipa –mjere- činjenično znanje, razumijevanje Zadatci rješavanja problema- mjere- razumijevanje problema, vještinu rješavanja problema

SVRHA PROVJERAVANJA ZNANJA je napredovanje učenika. Što? povratna informacija motivacija selekcija vrednovanje Za koga? učenici nastavnici roditelji prosvjetne vlasti ravnatelji srednje škole i sveučilišta

GLAVNE FUNKCIJE EVALUACIJE UTVRĐIVANJE PREDZNANJA-na početku poučavanja FORMATIVNA FUNKCIJA - nadgledanje napredovanja učenika tijekom poučavanja DIJAGNOSTIČKA FUNKCIJA - utvrđivanje teškoća u učenju SUMATIVNA FUNKCIJA - evaluacija postignuća nakon poučavanja

KRITIKE PROCESA OCJENJIVANJA Dehumanizira proces poučavanja Unosi strah Razvija nisko samopoštovanje Stvara neprijateljsku atmosferu Utječe na snižavanje zadovoljstva školom Slabe metrijske karakteristike ocjena imaju veliki utjecaj na život učenika!

JOŠ MALO. . . „Znati ne znači biti. Naučeno morate pokušati prenijeti u svakodnevni život. ” Blaise Pascal

Literatura Grgin, Tomislav: Školsko ocjenjivanje znanja, 4. izd. , Jastrebarsko: Naklada Slap, 2001. Grgin, Tomislav: Školska dokimologija: procjenjivanje i mjerenje znanja, 2. izd. , Jastrebarsko: Naklada Slap, 1994.