OPISNO PRAENJE POSTIGNUA UENIKA Elvira Nimac prof psiholog

OPISNO PRAĆENJE POSTIGNUĆA UČENIKA Elvira Nimac, prof. psiholog OŠ dr. Ante Starčevića, Zagreb elvira. nimac@gmail. com

DEFINICIJA “PRAĆENJA” • PRAVILNIK o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi čl. 2 • sastavnica vrednovanja • sustavno uočavanje i bilježenje zapažanja o postignutoj razini kompetencija i postavljenim zadacima definiranim nacionalnim i predmetnim kurikulumom, nastavnim planom i programom te strukovnim i školskim kurikulumom

Što se upisuje u rubriku praćenja u imeniku? • rezultat inicijalne provjere (ne ocjenjuje se) • popratna opisna ocjena brojčane ocjene kod učenika s teškoćama - primjeren oblik provjeranja (“Uz individualno vođenje rješava zadatke zbrajanja i oduzimanja do 10”) • datum usmene provjere znanja i posljednja cjelina koja se usmeno provjeravala • datum pisane provjere i broj ostvarenih/mogućih bodova • obrazovna postignuća iz kratkih pisanih provjera • teme i rezultate samostalnih, seminarskih i drugih radova • redovitost izvršavanja zadataka • druge informacije koje su osnova za ocjenu iz predmeta

Zašto se baš to upisuje u rubriku praćenja? Kako se upisuje? Da se vidi što i u kojoj mjeri treba razvijati kod učenika? potrebno za kvalitetno funkcioniranje u životu i daljnjem školovanju CILJEVI nastave

Zašto nije dovoljna brojčana ocjena? Zašto je potrebno opisno praćenje? • ista zaključna ocjena, a potpuno drugačiji “profil ponašanja” (podudarni samo u 3 ponašanja) – iz ocjene se ne vidi na kojim ponašanjima treba raditi (zašto je dobilo baš tu ocjenu)

Zašto nije dovoljno pratiti i ocjenjivati “znanje”? (sadržaje) Zašto su neakademska postignuća jednako vrijedni ciljevi nastave? 1) složenost proizvodnog procesa nužan rad u timu djecu treba osposobiti za suradnju 2) znanja, stavovi i uvjerenja međusobno povezani = NEMA ZNANJA BEZ PRIMJERENOG ODNOSA PREMA OBAVEZAMA 3) za uspjeh u životu važnije su socioemocionalne kompetencije od kognitivnih

ZAŠTO JE VAŽNO SUSTAVNO PRAĆENJE? • mogu se na vrijeme zamijetiti promjene u funkcioniranju djeteta • dokazano je da djeca najbolje napreduju (postižu više) kad se sustavno prati i vrednuje njihov napredak u nekom području • mogućnost pravovremene ciljane intervencije – učitelj – roditelj – dijete

KAKVE TREBAJU BITI BILJEŠKE? čl. 12 • upisuju se samo zapažanja koja su učitelju uočljiva • razumljiva učeniku i roditelju • učitelju mogu pomoći u konačnome ocjenjivanju uspjeha u predmetu

ZAŠTO SU POTREBNI POMOĆNI INSTRUMENTI (protokoli)? • rubrika bilježaka u imeniku – nema mjesta za kvalitetno sustavno bilježenje važnih elemenata napretka učenika (jedino takvo praćenje ima smisla) • oslanjanje na „dojam“ („zdrav razum“) pri “mjerenju” neakademskih i akademskih postignuća èutjecaj predrasuda i stereotipa èselektivno pamćenje (što nam smeta)

VAŽNOST DOSTUPNOSTI I RAZUMLJIVOSTI BILJEŠKI • razredniku - radi pravovremenog informiranja roditelja • stručnoj službi - povremeno šalje informacije CZSS, MUP-u. , sudovima isl. – donose odluke važne za sudbinu djeteta • mijenjaju se članovi stručne službe • učitelji odlaze (mirovina, bolovanje, novo radno mjesto, …)

KAKO NAM POMAŽU PROTOKOLI? • TABLICE • ČEK LISTE • SKALE PROCJENA • podsjetnik na to što treba promatrati • upisuju se važni podaci

ŠTO ČINITI S BILJEŠKAMA IZ PROTOKOLA? • povremeno se podaci - analiziraju i - sažimaju - u obliku kratke i razumljive bilješke upisuju u imenik - najmanje 2 X tijekom obrazovnog razdoblja

PRIMJERI NEKVALITETNIH BILJEŠKI Zašto su ovo nekvalitetne i neupotrebljive bilješke? • ne govore ništa o razvoju interesa, sposobnosti, samostalnosti i odnosa prema radu – govore o trenutnim stanjima • nije rezultat sustavnog praćenja, već bilježenja incidentnih događaja (bilježe se samo podaci koji govore o onome što dijete loše čini, a nema podataka o onome što je dobro) – nepoticajno i štetno za razvoj cjelokupne osobnosti djeteta • ne mogu objektivno pomoći u ocjenjivanju uspjeha iz predmeta • “Namjerno” = interpretacija (nije uočljivo, opažljivo)

Što je dobro, a što nedostaje kod ovih bilješki? • vidimo samo koji segmenti gradiva su ispitivani i kakvu je ocjenu učenik dobio • ništa ne znamo o ostalim važnim komponentama (odnosu prema radu, interesima, razini samostalnosti, sposobnostima idr. ) • učitelj usmjeren samo na sadržaje koje djeca trebaju naučiti – to nije dovoljno za poticanje njihovog razvoja

Zašto su ovo nekvalitetne i neupotrebljive bilješke? • djelomično su nerazumljive svima osim profesoru koji ih je pravio • nije rezultat sustavnog praćenja, već bilježenja incidentnih događaja • naglasak je na onome što je loše (povećana slova, potcrtano, uskličnici – nema ni jedne pozitivne bilješke) • ne mogu objektivno pomoći u ocjenjivanju uspjeha iz predmeta

Zašto su ovo nekvalitetne i neupotrebljive bilješke? • nije sustavno praćenje • jedna bilješka, vjerojatno napisana na kraju polugodišta • odnosi se samo na jedan mali segment kognitivnog funkcioniranja (Što je sa ostalim važnim područjima i elementima? ) • ništa ne znamo o razvoju niti tog segmenta funkcioniranja

PRIMJERI KVALITETNIH BILJEŠKI 15. X. Redovito donosi pribor i izvršava obaveze. Ustrajan i temeljit u radu. Kreativan u primjeni naučenog. Poseban interes pokazuje za književnost. 5. X. Brzo shvaća i pamti. Povremeno ne donosi pribor i ne piše zadaće. Radi na poticaj. Kreativan u pisanju sastavaka. Potrebno vježbati gramatiku i pravopis. 10. II. Redovitiji u pisanju DZ. Samostalniji i ustrajniji. Napredovao u gramatici i pravopisu. Potrebna dodatna vježba.

10. X. Razvijene radne navike. Uspješan u memoriranju i reprodukciji. Naučeno primjenjuje uz individualno vođenje. Rado i uspješno sudjeluje u skupnom radu. 15. X. Brzo uočava probleme i uzročno-posljedične veze. Zbog neredovitog rada djelomično usvojio sadržaje. Često nema pribor i DZ. 15. IX. Velike oscilacije u izvršavanju obaveza i rezultatima. Uspješniji u pismenom provjeravanju. Neuspjeh ga obeshrabri, odustaje.

Kojoj skupini djece s posebnim potrebama pripada učenik? 5. X. Neredovito izvršava obaveza i donosi pribor. Povremeno nepažljiv, zadatke izvršava djelomično i površno, koristi metodu pokušaja i pogrešaka. Prihvaća poticaje. Uz individualno vođenje uspješan. ADHD 25. X. Sve izraženiji interes za glumu. 25. IX. Redovito izvršava obaveze. Brzo shvaća, uočava probleme i uzročno-posljedične veze. Nerado sudjeluje u skupnom radu, pasivna. Dobivene zadatke obavlja kvalitetno i samostalno. Znanje pokazuje samo na poticaj. Lako se obeshrabri. ANKSIOZNOST

Što se konkretno prati? ELEMENTI CILJEVI nastave Što ćemo promatrati kad procjenjujemo: SPOSOBNOST = ? ODNOS PREMA RADU = ? OSTALO = ?

OPERACIONALIZIRANJE GLOBALNH CILJEVA definiranje u terminima opažljivog ponašanja Što znači “OSTALO”? SPOSOBNOST SURADNJE tijekom skupnog / timskog rada ODNOS PREMA DRUGIMA = PRIMJERENO PONAŠANJE VJEŠTINA PREZENTACIJE nekog sadržaja

OPERACIONALIZIRANJE GLOBALNH CILJEVA definiranje u terminima opažljivog ponašanja Što znači “ODNOS PREMA RADU”? REDOVITOST DONOŠENJA PRIBORA REDOVITOST IZVRŠAVANJA DOMAĆIH ZADAĆA AKTIVNOST NA SATU izvršavanje zadataka praćenje nastave USTRAJNOST

Kako operacionalizirati “SPOSOBNOST”? • “Skup individualnih osobina. . . koje. . . omogućuju uspjeh u izvjesnoj aktivnosti. ” (B. Petz, “PSIHOLOGIJSKI RIJEČNIK”) • psihičke sposobnosti (važne za učenje i funkcioniranje u životu) ne mogu se “mjeriti” direktno – o njima se zaključuje na temelju ponašanja pojedinca u različitim situacijama • mjerenjem sposobnosti bave se psiholozi na temelju TESTOVA (standardiziranih mjernih instrumenata) • učitelji (i druge struke) ne mogu mjeriti i opisivati sposobnosti jer nemaju instrumente za to – mogu opisivati različite razine ponašanja koja bi mogla ukazivati na razvijenost sposobnosti ali i na utjecaj drugih faktora (emocionalno stanje, osobine ličnosti, podrška u obitelji, stav prema učitelju, . . . )

- učenik pokazuje: izrazit ili slab interes za predmet - razlog: izrazito velike, prosječne ili slabije sposobnosti Primjer upute/primjera za pravljenje bilješki (INTERES) • Kako zna da je slabija sposobnost uzrok slabom interesu? • Što sve može biti uzrok slabom interesu? • nedostatak predznanja • razmaženost – teža prilagodljivost na suhoparne sadržaje i neprirodne načine poučavanja u školi • nisko samopouzdanje zbog ponavljanih neuspjeha • emocionalni problemi (depresija) • namećuće misli (okupiranost stresnim i traumatskim doživljajima, tjeskobnost) • nedovoljno razvijene sposobnosti • nezanimljiv predavač i drugo

- izrazito sposobno, vrlo razvijenih sposobnosti, prosječno razvijene sposobnosti, slabe sposobnosti, primjetan nedostatak sposobnosti (dodati na što se odnosi – samostalno izražavanje. . . ) Primjer upute/primjera za pravljenje bilješki (SPOSOBNOST) • Kako zna da je uzrok postignuću sposobnost, a ne nešto drugo? • možemo napisati: “Izražava se samostalno, tečno i razumljivo. ” - može biti posljedica različitih kombinacija faktora: - prosječnih sposobnosti i iznadprosječne i primjerene pedagoške stimulacije u obitelji - iznadprosječne verbalne sposobnosti i poticajne diferencirane nastave hrvatskog jezika - itd.

Koje komponente “sposobnosti” učenja možete pratiti? • KONCENTRACIJA • PAŽNJA • SLIJEĐENJE UPUTA • NAČIN RJEŠAVANJA PROBLEMA • PRIMJENA NAUČENOG • MIŠLJENJE • KREATIVNOST • PAMĆENJE • STIL UČENJA • IZRAŽAVANJE • TEMELJITOST • BRZINA itd. • opisuje se kvaliteta izvedbe (ponašanje djeteta) • ne daje dijagnoza razvijenosti sposobnosti

Primjeri pokazatelja kvalitete funkcioniranja • KONCENTRACIJA - prati izlaganje, usredotočen na sadržaje - povremeno psihički odsutan, rastresen - kratko se može usredotočiti • PAŽNJA – stabilna – raspršena • SLIJEĐENJE UPUTA – pridržava se uputa – uputu ponekad treba ponoviti – uputu slijedi nakon nekoliko ponavljanja

• NAČIN RJEŠAVANJA PROBLEMA – metoda pokušaja i pogrešaka – sustavno traženje rješenja • PRIMJENA NAUČENOG – mehaničko učenje – razumijevanje – povezivanje sa drugim područjima i sadržajima (kreativna primjena) • PAMĆENJE – brzo pamti – pamti nakon više ponavljanja – brzo zaboravlja – pamti manje količine informacija • STIL UČENJA – auditorni – vizualni – haptički

• IZRAŽAVANJE – bogat riječnik – siromašan riječnik – tečno - zastajkuje – razumljivo - nepovezano – složenim rečenicama - kratkim i jednostavnim rečenicama – gramatički ispravno – gramatičke pogreške • TEMELJITOST – temeljit – površan • BRZINA – brzo izvršava zadatke – spor u radu

NE uzimati GOTOVE FORMULACIJE (kombinacije rečenica) i “prilijepiti” ih konkretnom djetetu (opisne ocjene se temelje na analizi sustavno pravljenih bilješki za konkretno dijete) - pri promatranju i bilježenju koristiti kao podsjetnik (vodič) na pokazatelje kvalitete funkcioniranja

KAKO SE PROCJENJUJE POSTIGNUĆE U AFEKTIVNOM PODRUČJU? - DISKRETNO PROMATRANJE ponašanja učenika - pravovremeno pravljenje bilješki o čestini poželjnog ponašanja - unaprijed pripremljeni protokoli - tijekom jednog sata: 1 - 4 učenik

Kako praviti bilješke? Tablica

Kako se još mogu praviti bilješke? Tablica 11. X. P U Č P

Kako se još mogu praviti bilješke? Tablica 11. X. P U Č P 15. X. Unatoč opomenama psuje. 20. X. Pomaže drugima. 25. X. Nije naučio.

Kako se još mogu praviti bilješke? Tablica

Kako se još mogu praviti bilješke? Ček lista

Kako se još mogu praviti bilješke? Skala procjene • i na druge načine

Kako bilješke iz tablice zažeti u imenik? mogućnost nadoknade (učenje, navika ispravljanja grešaka, odgovornost) 4 5 - tijekom 2 mj. učenik je napisao 3, 5 od 5 DZ = 88% napisanih DZ = 4 za redovitost pisanja DZ - 4 znači: ovaj učenik često piše domaće zadaće (ali ne uvijek) - učenik je uvijek imao pribor i to je 5

5 3 učenik povremeno ustraje u radu (povremeno odustaje) • nužne najmanje dvije bilješke da bi se mogao donijeti zaključak o funkcioniranju djeteta (ocjena za neku komponentu)

- može se upisati u rubriku ocjena - nije srednja ocjena IX, X. mj. Redovito izvršava obaveze i donosi pribor. Povremeno ga treba poticati da ustraje.

Aktivnost • na temelju dobivenih bilješki napišite opisnu bilješku za rubriku praćenja u imeniku • izaberite 2 učenika PISATI NA A 4 PAPIR - NE NA DOBIVENU TABLICU 15 min nakon rada predstavnik svake skupine će pročitati napisano

Učenik 1 IX. X. Uglavnom aktivan. Lako odustaje. Ne traži pomoć. Uspijeva uz podršku. Zadaće piše povremeno. Uzornog ponašanja.

Učenik 2 IX. X. Primjeren odnos prema radu. Pozorno prati nastavu. Impulzivan. Sklon negativno komentirati kolege. Nerado pomaže. Potrebno razvijati vještine rješavanja konflikata.

Učenik 3 IX. X. Aktivan i ustrajan. Ponekad nema DZ. Uglavnom pozorno prati nastavu i poštuje pravila. Iznimno strpljiv i rado pomaže.

Učenik 4 IX. X. Radi na poticaj i uz vođenje. Povremeno piše DZ. Impulzivan i raspršene pažnje. Često ometa nastavu pričanjem. Poštuje druge. Vještine rješavanja sukoba sve bolje, ali ih još treba razvijati.

Učenik 5 IX. X. Uzoran odnos prema obavezama i pravilima ponašanja. Rado pomaže.

Učenik 6 IX. X. Uglavnom aktivan i ustrajan. Rijetko piše DZ, pribor povremeno donosi. Rastresen. Primjerenog ponašanja. Ističe se u skupinskom radu. Rado pomaže.

Kako uz pomoć skale procjene zapisati bilješku (opisno pratiti) 28. X. Ustrajava u radu, surađuje i primjereno komunicira. Na aktivnost ga povremeno treba poticati. Prihvaća samo neke članove skupine. Pomaže i daje prijedloge samo na poticaj. 27. XI. Češće samoinicijativno radi, rijetko ga treba poticati.

Kraj!