Praenje vrednovanje i ocjenjivanje postignua uenika s tekoama

Praćenje, vrednovanje i ocjenjivanje postignuća učenika s teškoćama u osnovnoj školi prof. dr. cs. Zrinjka Stančić Tina Tortić, prof. defektolog

UVOD �Praćenje, vrednovanje i ocjenjivanje postignuća učenika s teškoćama u osnovnoj školi složen je proces. �Da bi učitelj pravilno pristupio radu s učenikom s teškoćama, važno je da se upozna sa zakonima i pravilnicima �Suvremeni pristupi u radu s učenicima s teškoćama sve veći naglasak pridaju unapređivanju kompetencija učenika u nastavi matematike i osiguravanju primjerene potpore u školi (individualizirani programi, izvori u nastavi, pomoćnici u nastavi i dr. ), a koji su namijenjeni toj populaciji.

ZAKONI I PRAVILNICI VAŽNI ZA ŠKOLOVANJE UČENIKA S TEŠKOĆAMA NAZIV ČLANAK ZAKONA OBJAVLJEN: Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi Državni pedagoški standard osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja Članci 62. i 65. odnose se na učenike s posebnim obrazovnim potrebama Članak 2. , članak 3. stavak 6. , članak 8. stavak 4. i 5. , odnose se na učenike s posebnim obrazovnim potrebama Pravilnik o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju Temeljem članka 60. stavak 2. Narodne novine, broj 23/1991. i članka 61. stavak 2. Zakona o osnovnom školstvu (Narodne novine, broj 59/1990. ) Pravilnik o upisu djece u osnovnu školu Temeljem članka 44. stavak 5. Zakona o osnovnom školstvu (Narodne novine, broj 59/1990. ) Nastavni planovi i programi odgoja i školovanja učenika s teškoćama u razvoju Narodne novine, broj 87/2008. Narodne novine, broj 63/2008. Narodne novine, broj 13/1991. Glasnik MZOŠ-a, posebno izdanje, broj 4, Zagreb, rujan 1996.

ZAKON O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI (NARODNE NOVINE, BROJ 87/2008. ) �učenici s posebnim odgojno–obrazovnim potrebama jesu daroviti učenici s teškoćama (članak 63. ) � Učenici s teškoćama jesu: 1. učenici s teškoćama u razvoju, 2. učenici s teškoćama u učenju, problemima u ponašanju i emocionalnim problemima, 3. učenici s teškoćama uvjetovanim odgojnim, socijalnim, ekonomskim, kulturalnim i jezičnim čimbenicima (članak 65. )

INDIVIDUALIZIRANI ODGOJNO-OBRAZOVNI PROGRAM �U radu s učenicima s teškoćama primjenjuje se individualizirani pristup. Individualizirani pristup ostvaruje se kroz Individualizirani odgojno-obrazovni program (IOOP). �Individualizirani odgojno-obrazovni program izrađuje se za sve učenike s teškoćama, bez obzira radi li se učeniku koji se školuje po tzv. prilagođenom programu ili se radi o učeniku koji se školuje po redovitom programu uz individualizaciju postupaka.

�Izrada IOOP-a provodi se u tri koraka (Stančić, Z. , Ivančić, Đ. , 2004. ): INICIJALNA PROCJENA 2. PLAN/PROGRAM PODRŠKE 3. VREDNOVANJE I OCJENJIVANJE Individualizirani odgojno-obrazovni program izrađuje učitelj u suradnji sa stručnim suradnikom škole za svaki mjesec pojedinačno i za svakog učenika s Rješenjem ureda državne uprave. IOOP se može, ali i ne mora, izraditi za sve nastavne predmete. 1.

VREDNOVANJE I OCJENJIVANJE POSTIGNUĆA UČENIKA S TEŠKOĆAMA �U radu s učenicima s teškoćama učitelji često podliježu zabludi da učenika s teškoćama treba ocjenjivati u odnosu na druge učenike u razredu. �Ocjena učenicima pokazuje njihovu uspješnost. �Učenici s teškoćama koji iz mjeseca u mjesec dobivaju negativne ili niske ocjene što im govori da su manje vrijedni od drugih. DUGOTRAJNA FRUSTRACIJA = NISKO SAMOPOŠTOVANJE

DOSTIŽNI OBRAZOVNI CILJEVI + PRIMJERENI OCJENJIVAČKI POSTUPCI = ZADOVOLJAN I USPJEŠAN UČENIK Kako bi vrednovanje i ocjenjivanje omogućilo uspješnost učenika i time na njega poticajno djelovalo, potrebno je učenikova postignuća vrednovati u odnosu na njemu dostižne obrazovne ciljeve i sadržaje.

PRIKAZ POSTUPAKA VREDNOVENJA I OCJENJIVANJA ZNAČAJNIH ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA Odabir zadataka Vrijeme ispitivanja -voditi računa o broju i vrsti zadataka produljeno vrijeme za rješavanje zadataka, čitanje umjesto učenika i pismene provjere -odabir zadataka različite težine -raščlanjivanje složenih zadataka na jednostavnije - manji broj zadataka za samostalni rad - kod usmenog ispitivanja postavljati kratka i jednostavna pitanja jednostavnim govornim izrazom - ispitivati one sadržaje koje je učenik imao prilike više puta ponavljati, uvježbavati - korištenje orijentira pri čitanju (prst, olovka i sl. ) - učeniku dati više vremena prilikom usmenih, odnosno pismenih provjera znanja - učenika s teškoćama ispitivati češće u kraćem vremenskom razdoblju i s manjim brojem zadataka i pitanja (tako će učitelj osigurati dovoljan broj ocjena na kraju obrazovnog razdoblja, odnosno na kraju školske godine) Oblici ispitivanja - češće pismeno ispitivanje - češće usmeno ispitivanje - učitelj treba procijeniti koji oblik ispitivanja je primjereniji u odnosu na učenikove potrebe i nastavne sadržaje i na koji će način učenik bolje pokazati stečena znanja (npr. učenika s poremećajem pažnje i hiperaktivnosti će češće usmeno ispitivati ili ispitivati kroz primjenu praktičnog rada) Ocjenjivačke aktivnosti Ispitivanje prema određenom opisu očekivanog postignuća - interno ocjenjivanje - koristiti za učenike koji rade po prilagođenom programu - zadaci koje je sastavio učitelj primjereniji su za učenika s teškoćama od standardiziranih testova koji predviđaju jednake zadatke po broju, sadržaju i vremenu ispitivanja za sve učenike u razredu - uspjeh ispitivanja ne treba mjeriti u usporedbi s drugim učenicima jer takav način usporedbe ne daje učeniku s teškoćama šansu za bolju uspješnost

Vrste ocjenjivanja Način ocjenjivanja - formativno ocjenjivanje - opisno analitičko ocjenjivanje - usmjereno na pronalaženje grešaka u učeničkom radu i pruža savjete kako bi se rad u budućnosti poboljšao - omogućava uvid u napredovanje pojedinog učenika -češće provjere znanja daju bolju sliku o realnim postignućima učenika -omogućava preglednost i jasnoću ukupnih aktivnosti

HVALA NA PAŽNJI!