Potencijalno Daroviti uenici Ivana Dela prof psih O

(Potencijalno) Daroviti učenici Ivana Delač, prof. psih. OŠ Josipa Zorića šk. god. 2011/2012.

Što je darovitost? • • Darovitost je više od samog kvocijenta inteligencije Sastoji se kognitivnih i nekognitivnih činitelja Okolina je ključna za realizaciju darovitosti Javlja se u različitim domenama kao jedinstvena sposobnost ili kombinacija sposobnosti • Može biti potencijalna ili manifestna

Tko su darovita djeca? • Darovita (ili nadarena) djeca su ona kod kojih se zbog njihovih izuzetnih sposobnosti mogu očekivati visoka postignuća, a identificirana su od strane stručnjaka • Ona zahtijevaju obrazovne programe različite od onih koje škole nude, kako bi realizirali svoje potencijale za vlastitu dobrobit i dobrobit zajednice • Darovita djeca pokazuju potencijal ili ostvaruju visoko postignuće u određenim područjima • Takve kriterije zadovoljava 3 do 5 % školske populacije

Kriteriji za darovitost • IZVRSNOST – dijete je izuzetno dobro u nekoj vještini ako ga uspoređujemo s njegovim vršnjacima • RIJETKOST – to je postignuće rijetko, malo ga djece postiže • POKAZLJIVOST – to se izuzetno postignuće može mjeriti i pokazati • PRODUKTIVNOST – taj potencijal mora voditi ka produktivnoj manifestaciji • VRIJEDNOST – to se postignuće smatra vrijednim

• DAROVITOST = sklop osobina (sposobnosti, motivacija, stvaralaštvo) koji omogućuje pojedincu da ima potencijale za dosljedno postizanje izrazito nadprosječnog uratka u nekom društveno cijenjenom području, a može se prepoznati kao novi i izvoran doprinos • TALENT = izvrsnost u jednom užem području aktivnosti (matematički, glazbeni, likovni), učinak u sustavno razvijanom području koji svrstava dijete u 15 -20% najuspješnijih

Inteligencija • = sposobnost snalaženja u novim i nepoznatim situacijama • IQ je omjer mentalne i kronološke dobi pomnožen sa 100 Vrste inteligencije Logičko matematička Prosječan IQ iznosi 100 Verbalna IQ 90 – 110 50 % Vizualno spacijalna IQ manji od 90 25% Tjelesno kinestetička IQ veći od 110 25% Glazbena IQ ispod 70 3% Prirodnjačka IQ iznad 130 3% Intrapersonalna

Kreativnost • Kreativnost je mentalni proces kojim se stvaraju nove ideje ili produkti, ili se postojeće ideje i produkti kombiniraju na nov način • • FLUENTNOST: broj i bogatstvo različitih rješenja FLEKSIBLNOST: lakoća promjene gledišta, prilagodljivost ORIGINALNOST: neobičnost, novost i jedinstvenost rješenja ELABORACIJA: lakoća proširenja razrade zamisli MAŠTA (imaginacija) ZNATIŽELJA (interes) SAMOPOUZDANJE NEKONFORMNOST

Zablude o darovitosti • Sva su djeca darovita / Svako je dijete darovito u nečemu • Darovita djeca uspjet će u životu bez obzira pružamo li im potporu ili ne • Darovita djeca vole školu i dobivaju dobre ocjene • Izdvojimo li darovitu djecu u posebnu skupinu postat će snobovi • Darovita djeca dolaze uglavnom iz obrazovanijih i situiranijih obitelji • Darovita djeca nisu svjesna da su "drukčija" dok im to netko ne kaže • Darovitu djecu treba zaposliti, inače će postati lijena • Učitelji vole imati darovitu djecu u razredu • Darovita su djeca dobra u svemu što rade • Darovita djeca imaju sjajne socijalne vještine i vještine suradnje • Posebni programi za darovite su "elitni"

Iz zakona • Učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama su daroviti učenici s teškoćama (Zakon o odgoju i obrazovanju, čl. 62) • Škola provodi uočavanje, praćenje i poticanje darovitih učenika te im organizira dodatni rad prema njihovim sklonostima, sposobnostima i interesima (ZOO, Čl. 63)

• Pravilnik o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju darovitih učenika: Područja darovitosti su: • opće intelektualne sposobnosti • stvaralačke (kreativne) sposobnosti • sposobnosti za pojedina nastavna i znanstvena područja • socijalne i rukovodne sposobnosti • sposobnosti za pojedina umjetnička područja • psihomotorne sposobnosti

U cilju razvoja darovitih učenika osnovna će škola omogućiti: • rad po programima različite težine i složenosti za sve učenike • izborne programe • grupni i individualni rad • rad s mentorom • raniji upis • akceleraciju ili završavanje osnovnog obrazovanja u kraćem vremenu od propisanog • izvannastavne i izvanškolske aktivnosti • kontakte sa stručnjacima iz područja interesa • pristup izvorima specifičnog znanja

Postupak identifikacije potencijalno darovitih učenika u OŠ Josipa Zorića • Učenici 4. r. • PROFNAD – upitnik koji o učenicima ispunjavaju njihove učiteljice (dobiva se PROFIL POTENCIJALA) • Testiranje testom SPM – test inteligencije koji primjenjuje psiholog • Učenici koji na SPM testu postignu rezultat iznad 95. centila (5% najboljih) – POTENCIJALNO DAROVITI • Povratna informacija zainteresiranim roditeljima i učenicima, te savjetovanje u smjeru daljnjeg razvijanja djetetovih potencijala • Informiranje Razrednog vijeća

Projekt “Igram, dakle rastem” • Igra je temelj za razvijanje mašte, kreativnosti, učenje • Kroz igru djeca razvijaju vještine rješavanja problema, rodne uloge, uče o prihvatljivim obrascima ponašanja, razvijaju sposobnosti suradnje, empatiju i znanje o svijetu i ljudima • Dijete se kroz igru afirmira, vlastitom aktivnošću stječe nove spoznaje o sebi i ljudima općenito, prerađujući, predstav ljajući ili zamišljanjem svog iskustva • Doprinos igre leži i u tome što ona ispunjava privatne funkcije igrača, odnosno oslobađa od napetosti, olakšava frustracijske situacije, rješava konflikte i zadovoljava dječje želje i potrebu da se osjeća odraslim

Vrste igre • Stvaralačke igre – djeca ih sama izmišljaju – a) Igre uloga (imitativne igre) – u ranijoj fazi radi se o imitaciji zvukova pojedinih predmeta, zatim osoba. Kasnije igre postaju sve bogatije, a dijete određuje način i sadržaj ostvarivanja svojih ideja – b) Igre dramatizacije – razvijaju izražajnost govora, a iziskuju pribor i materijale (npr. kostimi) – c) Konstruktivne igre – stvaralačke igre djeteta koje razvijaju percepciju, finu motoriku, utječu na razvoj mašte i kreativnosti

Vrste igre • Igre s pravilima – zadatak se rješava pomoću ranije utvrđenih pravila – a) Narodne – prenose se predajom, npr. puštanje zmaja, zagonetke, kolo… – b) Pokretne igre – često su praćene riječima ili pjesmom, sadrže određeni zadatak, a za cilj obično imaju razvijanje određene tjelesne sposobnosti – c) Didaktičke igre – imaju osobit utjecaj na djetetov spoznajni razvoj, sadrže zadatke, pravila i cilj

Zašto je dobro igrati se? • Uspostavljanje emocionalnih veza - u prvim mjesecima života majka je djetetu najdraža igračka, što doprinosi razvoju čvrste emocionalne vezanosti. Što je dijete starije, kroz igru će steći sigurnost i kroz sve emocionalno obojane situacije u igri učiti o sebi i svojoj socijalnoj sredini • Velika otkrića - dijete uči kroz igru, od ranog djetinjstva uživa u otkrivanju i istraživanju onog što ga okružuje. Što je dijete veće, njegove radnje postaju osmišljenije, a igra složenija. Njegova znatiželja i interesi postaju sve širi što utječe i na složenost igre • Tjelesna aktivnost - aktivnost od neusmjerenih neodređenih pokreta ka organiziranim preciznim mišićnim pokretima i reakcijama. Dijete konstantno iskušava svoje mogućnosti kroz igru • Učenje govora - dijete uči mnogo brže ako se pritom zabavlja. Čitanje slikovnica, pjevanje pjesmica ili brojalica potiču djetetov govorni razvoj i proširuju rječnik. U igri dijete stječe iskustvo komunikacije što je preduvjet za stjecanje socijalnih i drugih vještina

Zašto je dobro igrati se? • Socijalizacija - dijete traži sve više kontakata i interakcija sa svojim vršnjacima, a druženje s djecom pomaže pri učenju važnih socijalnih vještina kao što su dijeljenje, čekanje na red, suradnja ili razrješavanje sukoba • Smisao za humor - kroz igru dijete vidi svjetliju stranu svijeta oko sebe. Djeca uživaju u praktičnim šalama, govornim šalama. . . Igra je izvor radosti • Razvoj kreativnosti - igra je savršen način za istraživanje i razvijanje mašte i kreativnosti, kroz aktivnosti koje djetetu pružaju mogućnost stvaralačkog izražavanja (crtanje, plastelin…), te kroz traženje rješenja zagonetki ili drugih problema • Razvoj intelektualnih vještina - igra razvija pamćenje, zadržavanje koncentracije te usmjeravanje pažnje. Svaka igra zahtijeva od djeteta određeni intelektualni napor • Samopouzdanje – kroz razvijanje kreativnih i intelektualnih sposobnosti te socijalnih vještina i zabavu, razvija se samopouzdanje i učvršćuje slika o sebi

Projekt “Igram, dakle rastem” • Voditelj: školska psihologinja • Cilj: razvoj interesa, samospoznaje i vještina kod darovitih učenika • Namjena: potaknuti učenike koji su identificirani kao daroviti na učenje o sebi i drugima kroz osmišljavanje i igru uloga, te potaknuti razvoj njihove kreativnosti

Projekt “Igram, dakle rastem” • Način realizacije: – rad u grupi – tijekom uskršnjih praznika (tri dana po tri sata) • ponedjeljak 25. 03. , utorak 26. 03. , srijeda 27. 03. • sva tri dana od 9: 00 do 12: 00 – kasnije jednom tjedno/jednom u dva tjedna, van redovne nastave (termin po dogovoru s učenicima), po sat vremena

Projekt “Igram, dakle rastem” • Sadržaj radionica: – mozgalice, zadatci za razvijanje kognitivnih kapaciteta, labirinti – socijalizacijske radionice (timski rad!) – dramatizacijske radionice (vizualizacija, igre uloga, igre improvizacije…) – kreativne aktivnosti (osmišljavanje likova i priče) – igranje dogovorene priče i dogovorenih likova

Primjeri aktivnosti • Darko je ljubitelj atletike. Nažalost, ne može pogledati na televiziji važnu utrku. Zato je zamolio baku da je pogleda umjesto njega i da sve dobro zapamti. • U utrci na 500 metara startalo je 5 trkača iz pet različitih zemalja. Budući da Darkova baka uz televizijski program rado plete, ne prati baš pažljivo što se događa. Zbog toga je njezin izvještaj nepotpun. „Znam točno da je Južnoafrikanac bio brži od Brazilca. Kenijac je trčao sporije od Španjolca. Španjolac je pak bio sporiji od Brazilca, a brži od Japanca. Da, srebrnu medalju u svakom slučaju dobio je onaj…“ • Na koga misli baka? • Brazilac je osvojio srebrnu medalju, zlatnu Južnoafrikanac a broncu Španjolac. Je li bio brži Kenijac ili Japanac, Darko mora pročitati u sutrašnjim novinama – iz bakinog se izvještaja to ne može zaključiti.

Primjeri aktivnosti • Bračni par pažljivo zatvori sva vrata i prozore svoje kuće prije nego se uputi na trotjedno putovanje. Nakon povratka žena očajno ustanovi da je, zbog nestanka struje, izgubila sav svoj skupocjeni nakit. Kako to? • Žena je svoj najvredniji nakit sakrila među namirnice u škrinju za zamrzavanje. Zbog nestanka struje škrinja nije radila. Ljubazni susjed, kojem je povjerila ključ od kuće kako bi se brinuo o cvijeću, htio se pokazati vrijednim pa je pokvarene namirnice iz škrinje bacio u smeće, zajedno s njenim nakitom.

Primjeri aktivnosti • Pantomima – sudionici jedni drugima neverbalno prenose određene poruke ili opisuju situacije (npr. reakcija na lijepu telefonsku vijest, tješenje nekoga, kuhanje…) dok netko ne pogodi o čemu se radi • Igra zrcala - sudionici su u parovima, prvo jedna osoba izvodi različite kretnje, a partner predstavlja njen odraz u zrcalu i tako prati njene kretnje, zamijene uloge; zatim opet jedna osoba izvodi kretnje, a partner radi upravo suprotno od nje, zamijene uloge • Knjiga prijateljstva - voditelj svim sudionicima na leđa zalijepi papir A 4. , podijeli flomastere i svi pišu jedni drugima poruke na leđa (nešto cijene, nešto im se sviđa…); tome se dodaju crteži, poruke koje jedni drugima žele reći, njihovi dojmovi o radionicama… • Zamjena uloga – sudionici dobivaju uloge koje odigravaju (npr. prijatelji koji su se posvađali, dijete i roditelj…), pa na dani znak zamjenjuju uloge, nakon aktivnosti slijedi introspektivni razgovor

Primjeri aktivnosti

Primjeri aktivnosti • Osmišljavanje edukativne priče i likova i njihovo odigravanje (planirano za kraj ove ili sljedeću školsku godinu): – U dogovoru sa sudionicima i sukladno njihovim interesima – Edukativna priča koja se bavi uobičajenim problemima tinejdžera (školski problemi, neslaganje s roditeljima ili vršnjacima, bullying…) – sudionici osmišljavaju priču i likove! – Cilj: potaknuti na prosocijalno ponašanje, pomaganje drugima, ekološku osviještenost, razvoj tolerancije i drugih pozitivnih vrijednosti – Slično improvizacijskoj glumi, ali bez publike (=prihodramski aspekt) • PSIHODRAMA=jedan od najrasprostranjenijih psihoterapijskih pravaca u kojem se kroz korištenje akcijskih dramskih metoda istražuju interpersonalni odnosi i unutarnji svijet pojedinca s ciljem buđenja spontanosti i kreativnosti)

“Život je zabavniji ako se igraš. ” (R. Dahl) “Nesretnost je najbolje definirati kao razliku između naše darovitosti i naših očekivanja. ” (Edward de Bono)