VREDNOVANJE POSTIGNUA UENIKA NA SOCIOEMOCIONALNOM PODRUJU skupinski rad

  • Slides: 72
Download presentation
VREDNOVANJE POSTIGNUĆA UČENIKA NA SOCIOEMOCIONALNOM PODRUČJU skupinski rad Elvira Nimac, prof. psiholog OŠ dr.

VREDNOVANJE POSTIGNUĆA UČENIKA NA SOCIOEMOCIONALNOM PODRUČJU skupinski rad Elvira Nimac, prof. psiholog OŠ dr. Ante Starčevića, Zagreb

ocjenjivanje, vrednovanje = procjenjivanje realizacije ciljeva nastave ! obrazovna postignuća Područja: ravnopravna - kognitivno

ocjenjivanje, vrednovanje = procjenjivanje realizacije ciljeva nastave ! obrazovna postignuća Područja: ravnopravna - kognitivno (akademsko) - socio-emocionalno (stavovi, uvjerenja, sustav vrijednosti, ponašanje) - psihomotoričko

Što su socioemocionalne kompetencije? osobine potrebne za uspješno funkcioniranje učenika i osoba u njegovom

Što su socioemocionalne kompetencije? osobine potrebne za uspješno funkcioniranje učenika i osoba u njegovom okruženju (stavovi, uvjerenja, interesi, sustav vrijednosti, . . . ponašanje) • odnose se na: – način izvršavanja obaveza (odnos prema obavezama) – poštivanje pravila ponašanja i odnos prema drugima – sposobnost suradnje (ponašanje u grupi/skupini) ciljevi nastave nužno vrednovanje

Opsjednutost akademskim postignućima • zapadna kultura (i naša) i škole opsjednute akademskom inteligencijom i

Opsjednutost akademskim postignućima • zapadna kultura (i naša) i škole opsjednute akademskom inteligencijom i postignućima u nastavi se zanemaruje EI • u tradicionalnim školama dominira vrednovanje akademskog područja (kognitivno – pismeni i usmeni ispiti) • IQ djece porastao za 20 bodova u odnosu na početak 20. st. • djeca akademski sve inteligentnija, ali emocionalne i društvene sposobnosti iz generacije u generaciju su sve lošije

Važnost socioemocionalnih kompetencija neakademska postignuća - jednako vrijedni ciljevi: 1) složenost proizvodnog procesa nužan

Važnost socioemocionalnih kompetencija neakademska postignuća - jednako vrijedni ciljevi: 1) složenost proizvodnog procesa nužan rad u timu djecu treba osposobiti za suradnju 2) znanja, stavovi i uvjerenja međusobno povezani 3) za uspjeh u životu (odgovoran, ispunjen, uglavnom zadovoljan pojedinac) važnije su socioemocionalne kompetencije od kognitivnih

Kako se razvijaju socioemocionalne kompetencije? EI • najviše kroz skupinski rad na projektima •

Kako se razvijaju socioemocionalne kompetencije? EI • najviše kroz skupinski rad na projektima • i kroz “tradicionalne” oblike rada • kroz svakodnevnu komunikaciju • i rješavanje “malih” problema

Kako se vrednuju socioemocionalna postignuća? PROMATRANJE i BILJEŽENJE ČESTINE JAVLJANJA PONAŠANJA najpogodnije tijekom skupinskog

Kako se vrednuju socioemocionalna postignuća? PROMATRANJE i BILJEŽENJE ČESTINE JAVLJANJA PONAŠANJA najpogodnije tijekom skupinskog rada dobro pripremljen dovoljno vremena što prije napraviti bilješke (zaborav) – instrumenti: - tablice - ček liste - skale procjene

Važnost instrumenata • važno bilježiti - oslanjanje na „dojam“ („zdrav razum“) pri “mjerenju” neakademskih

Važnost instrumenata • važno bilježiti - oslanjanje na „dojam“ („zdrav razum“) pri “mjerenju” neakademskih postignuća utjecaj predrasuda i stereotipa selektivno pamćenje (što nam smeta) pomoćno sredstvo (olakšava posao) - vodič kroz promatranje - brzo i efikasno pravljenje upotrebljivih bilješki odnosi se na sva područja

TABLICE

TABLICE

TABLICE sadržaj instrumenta se prilagođava potrebi grupe (ono što treba razvijati)

TABLICE sadržaj instrumenta se prilagođava potrebi grupe (ono što treba razvijati)

TABLICE

TABLICE

Ček lista (popis ponašanja) instrument za jednostavno bilježenje rezultata promatranja • popis ponašanja koja

Ček lista (popis ponašanja) instrument za jednostavno bilježenje rezultata promatranja • popis ponašanja koja se promatraju • uz svako ponašanje rubrika za stavljanje oznake (križić, kvačica) je li prisutno ili ne

Skala procjene instrument za procjenu stupnja prisutnosti ponašanja • slična ček listi: popisana ponašanja

Skala procjene instrument za procjenu stupnja prisutnosti ponašanja • slična ček listi: popisana ponašanja koja se opažaju - opažljiva manifestacija kompetencije (ili dijela kompetencije) • uz ponašanje stupnjevi u kojima može biti izraženo moguće finije praćenje promjena !!!

Priprema vrednovanja

Priprema vrednovanja

1) Definiranje OPĆIH CILJEVA (očekivanih kompetencija) - učitelj mora točno znati što želi razviti

1) Definiranje OPĆIH CILJEVA (očekivanih kompetencija) - učitelj mora točno znati što želi razviti kod učenika - zašto će koristiti baš skupinski rad? Definirajte moguće OPĆE CILJEVE koji se mogu ostvariti kroz SKUPINSKI RAD komponente koje se mogu vrednovati SPOSOBNOST SURADNJE (ponašanje svakog pojedinca) SPOSOBNOST PREDSTAVLJANJA (kvaliteta predstavljanja) SPOSOBNOST IZRADE PRIKAZA (plakata, referata isl. ) (kvaliteta skupinskog uratka) AKADEMSKA ZNANJA (razina i kvaliteta znanja sadržaja)

2) Operacionaliziranje kompetencija • podijele se na što manje konkretne dijelove • navedu se

2) Operacionaliziranje kompetencija • podijele se na što manje konkretne dijelove • navedu se primjeri važnih ponašanja po kojima se učenici s razvijenom kompetencijom razlikuju od onih koji ju nemaju (dobro definiraju osobinu) Operacionalizirajte SPOSOBNOST SURADNJE Kako se ponaša osoba koja surađuje? Važno, afirmativno, jednostavno, vidljivo-mjerljivo

SPOSOBNOST SURADNJE (ponašanje svakaog pojedinca) • moguće mjerenje razvijenosti svake komponente

SPOSOBNOST SURADNJE (ponašanje svakaog pojedinca) • moguće mjerenje razvijenosti svake komponente

Vježba 1 Izrada instrumenta - operacionaliziranje • u malim skupinama • prije početka rada

Vježba 1 Izrada instrumenta - operacionaliziranje • u malim skupinama • prije početka rada pročitati “PONAŠANJE U SKUPINI” iz Tablice za vrednovanje sposobnosti za rad u skupini (u 2. vježbi ćete vrednovati vlastito i ponašanje ostalih članova skupine tijekom 1. vježbe) • 1. korak vrednovanja: UPOZNAVANJE UČENIKA S KRITERIJIMA – prije početka rada

 • operacionalizirati SPOSOBNOST PREDSTAVLJANJA: PREDSTAVLJANJA - definirati elemente kvalitetnog predstavljanja - na temelju

• operacionalizirati SPOSOBNOST PREDSTAVLJANJA: PREDSTAVLJANJA - definirati elemente kvalitetnog predstavljanja - na temelju iskustva definirati ponašanja koja ćete procjenjivati tijekom predstavljanja referata, postera ili nekog drugog uratka - zapišite kako se ponaša učenik koji kvalitetno predstavlja neki uradak – koja ponašanja očekujete od njega • afirmativno, kratko, konkretno, razumljivo (svima), pregledno 10 min.

- početi sa “osnovnim” elementima (temeljne vještine)

- početi sa “osnovnim” elementima (temeljne vještine)

- kad potpuno savladaju “osnove” – dodati nove elemente - postepeno usvajanje složenih kompetencija

- kad potpuno savladaju “osnove” – dodati nove elemente - postepeno usvajanje složenih kompetencija

- sažimanje nekoliko usvojenih kompetencija koje vjerojatno čine “cjelinu” – preglednost i pamtljivost elemenata

- sažimanje nekoliko usvojenih kompetencija koje vjerojatno čine “cjelinu” – preglednost i pamtljivost elemenata

Mogućnost skraćivanja

Mogućnost skraćivanja

Kad učenici zapamte značenje elemenata

Kad učenici zapamte značenje elemenata

3) Određivanje pokazatelja uspjeha i neuspjeha a) DEFINIRANJE ZNAČENJA OCJENE (kriterij) dobije ocjenu ovisno

3) Određivanje pokazatelja uspjeha i neuspjeha a) DEFINIRANJE ZNAČENJA OCJENE (kriterij) dobije ocjenu ovisno o zadovoljenim kriterijima b) DEFINIRANJE UČESTALOSTI PONAŠANJA (skala procjene) registrira se i bilježi koliko često se javljaju konkretna ponašanja (označi se stupanj izraženosti)

- mogući različiti pokazatelji ostvarenosti ciljeva - različit broj stupnjeva procjene

- mogući različiti pokazatelji ostvarenosti ciljeva - različit broj stupnjeva procjene

4) Izabere se postupak ili tehnika mjerenja učinka - u odnosu na unaprijed utvrđeni

4) Izabere se postupak ili tehnika mjerenja učinka - u odnosu na unaprijed utvrđeni ishod učenja (kompetenciju) Promatranje i bilježenje čestine javljanja ponašanja - 5 -15 min. promatra se funkcioniranje jednog djeteta - tijekom nast. sata: 1 - 4 učenika (ovisno o vještini učitelja) - u poznatim situacijama u kojima je dijete opušteno - diskretno – dijete ne zna da je promatrano - da ne bi omeli proces učenja - “prirodno” (uobičajeno) ponašanje cilj vrednovanja: - voditi računa o utjecaju na učenje i poučavanje POTAKNUTI NA KVALITETNIJI RAD (ako pristup negativno djeluje na motivaciju učenika, treba ga mijenjati)

Načini bilježenja - mogućnost nadoknade (učenje, navika ispravljanja grešaka, odgovornost)

Načini bilježenja - mogućnost nadoknade (učenje, navika ispravljanja grešaka, odgovornost)

R = rijetko (LOŠE) P = povremeno (DOBRO) U = uglavnom, u pravilu, često

R = rijetko (LOŠE) P = povremeno (DOBRO) U = uglavnom, u pravilu, često (UZORNO)

 niste sigurni u procjenu – polje ostavite prazno drugi put obratite pažnju na

niste sigurni u procjenu – polje ostavite prazno drugi put obratite pažnju na to ponašanje (ili nije bilo prilike za izražavanje tog ponašanja)

 brojka = čestina

brojka = čestina

- ako rezultat vrednovanja treba biti izražen brojčanom ocjenom, važno definirati dodatne kriterije

- ako rezultat vrednovanja treba biti izražen brojčanom ocjenom, važno definirati dodatne kriterije

MENTORSTVO - označiti prisutne elemente - vraćati dok nisu prisutni svi usvaja kriterije kvalitete

MENTORSTVO - označiti prisutne elemente - vraćati dok nisu prisutni svi usvaja kriterije kvalitete navikava se raditi izvrsno prisutni svi elementi = odličan – može predstavljati

“Blaža verzija” • ili uz svaku ocjenu napisati elemente koji trebaju biti prisutni

“Blaža verzija” • ili uz svaku ocjenu napisati elemente koji trebaju biti prisutni

Uključivanje učenika u proces vrednovanja • postiže se nekoliko ciljeva: – osjećaj kontrole nad

Uključivanje učenika u proces vrednovanja • postiže se nekoliko ciljeva: – osjećaj kontrole nad uspjehom motivacija za rad – usvaja kriterije i razvija vještinu ocjenjivanja realnije vrednovanje svojeg i tuđeg uspjeha postaje neovisan o vanjskoj procjeni i kontroli SAMOREGULACIJA učenja emocija motivacije ponašanja

10 min.

10 min.

Ocjenjivanje/vrednovanje postignuća u skupinskom radu

Ocjenjivanje/vrednovanje postignuća u skupinskom radu

Razlika grupe, skupine i tima • grupa: grupa • više ljudi koji čine cjelinu

Razlika grupe, skupine i tima • grupa: grupa • više ljudi koji čine cjelinu ili djeluju kao cjelina (razredni odjel) • skupina: skupina • skup osoba združenih zajedničkim ciljem (učenici koji zajedno izrađuju plakat) • tim: tim • skupina stručnjaka i specijalista okupljenih na nekom projektu ili zadatku (učenici koji zajedno izrađuju plakat, ali svatko ima svoj zadatak ovisno o kompetencijama) Vladimir Anić “RJEČNIK HRVATSKOG JEZIKA”

Ciljevi skupinskog rada • primarni cilj: cilj • razvijanje vještina i sposobnosti na socijalnom

Ciljevi skupinskog rada • primarni cilj: cilj • razvijanje vještina i sposobnosti na socijalnom i emocionalnom području razvoja ličnosti • sekundarni cilj: • razvijanje vještina i sposobnosti na akademskom području

Vrednovanje komponenti skupinskog rada Sposobnost suradnje Sposobnost predstavljanja Sposobnost izrade prikaza Akademska znanja •

Vrednovanje komponenti skupinskog rada Sposobnost suradnje Sposobnost predstavljanja Sposobnost izrade prikaza Akademska znanja • vrednovanje svih komponenti složen proces traži vrijeme i koncentraciju • ograničen kapacitet radne memorije • vještinu samovrednovanja graditi korak po korak - tijekom jednoga sata vrednovati jednu komponentu (kad postanu vješti, više)

Procjena sposobnosti predstavljanja • kvalitetu predstavljanja ocjenjuju - svi učenici ili - “žiri” (po

Procjena sposobnosti predstavljanja • kvalitetu predstavljanja ocjenjuju - svi učenici ili - “žiri” (po jedan član iz svake skupine) • osobito poticajno određivanje prezentatora na kraju grupnog rada ždrijebom (znaju da postoji mogućnost da oni budu prezentatori više se trude u pripremi prezentacije) • pripremiti kriterije kvalitetnog predstavljanja ili skale procjene (ako se ne koriste obrasci, kriteriji trebaju biti “ispred” učenika)

Vrednovanje skupinskog uratka • moguća 3 načina 1) svi članovi istu ocjenu za rezultat

Vrednovanje skupinskog uratka • moguća 3 načina 1) svi članovi istu ocjenu za rezultat zajedničkog rada - ovisi o kvaliteti rada svakog člana odgojno djelovanje: potiče sve članove na maksimalan angažman i suradnju 2) svaki član svoju ocjenu - učenici ne doprinose podjednako zajedničkom uratku 3) svaki član dobije zajedničku i svoju ocjenu - najpoticajniji način

Mogućnosti kombiniranja individualne i skupne ocjene 1) PROUČAVANJE teme u skupini IZRADA POSTERA PREZENTIRANJE

Mogućnosti kombiniranja individualne i skupne ocjene 1) PROUČAVANJE teme u skupini IZRADA POSTERA PREZENTIRANJE • zajednička ocjena za poster • individualna ocjena za prezentiranje ili aktivnost tijekom skupinskog rada ili … 2) VJEŽBANJE rješavanja zadataka u skupini KRATKA PISANA PROVJERA - individualno • individualna ocjena ovisno o bodovima / kriterijima • zajednička ocjena ovisno i sumi bodova

Samo skupina s najviše bodova dobije odličan Svaka skupina dobije “svoju” ocjenu ovisno o

Samo skupina s najviše bodova dobije odličan Svaka skupina dobije “svoju” ocjenu ovisno o broju bodova (prethodno pripremiti bodovnu ljestvicu) Skupine koje imaju bodove za odličan dobiju tu ocjenu Poticanje natjecanja među skupinama jačanje povezanosti unutar skupine

Vježba 2 – ocjenjivanje ponašanja tijekom skupinskog rada „Razmislite o tijeku proteklog skupnog rada

Vježba 2 – ocjenjivanje ponašanja tijekom skupinskog rada „Razmislite o tijeku proteklog skupnog rada (tijekom zadnja 2 tjedna) i raspravite o tome. Pri tome ćete se koristiti tablicom koju ćete ispuniti. “ • Ova tablica za vrednovanje pruža Vam mogućnost da procijenite vlastiti rad u skupini i rad ostalih članova.

 • Abecednim redom unesite imena svih članova skupine.

• Abecednim redom unesite imena svih članova skupine.

 • Najprije procijenite svoje ponašanje tijekom rada. • Dobro razmislite kako ste se

• Najprije procijenite svoje ponašanje tijekom rada. • Dobro razmislite kako ste se ponašali i procjenu izrazite ocjenom od 1 do 5 ovisno o tome koliko često ste se ponašali na opisani način. • Ocjenu upišite u praznu rubriku uz opisano ponašanje u stupcu V ispod svoga imena (V=vlastita ocjena).

 • Na isti način procijenite ponašanje ostalih članova svoje skupine. Ocjenu upišite u

• Na isti način procijenite ponašanje ostalih članova svoje skupine. Ocjenu upišite u praznu rubriku uz opisano ponašanje u stupcu Č ispod imena svakog člana (Č=članovi grupe).

 • Kada ste unijeli ocjene za svakog člana, prvi po abecedi pročitat će

• Kada ste unijeli ocjene za svakog člana, prvi po abecedi pročitat će glasno ostalim članovima svoju ocjenu za prvog slijedećeg člana. • Ako se svi slažete u ocjeni, upišite ju u praznu rubriku uz opisano ponašanje u stupcu Z (Z=zajednička ocjena).

 • Ako se ne slažete u ocjeni, raspravite o njoj (svatko treba obrazložiti

• Ako se ne slažete u ocjeni, raspravite o njoj (svatko treba obrazložiti svoju ocjenu). • Nakon rasprave dogovorite se oko zajedničke ocjene i upišite ju. • Ako se ne možete dogovoriti oko ocjene, izračunajte srednju ocjenu i upišite ju. • To činite za jedno ponašanje slijedeći redosljed u tablici. • Zatim isto učinite za slijedećeg člana (po abecedi).

 • Jedan čitljivo ispunjen primjerak tablice predajte meni (nastavniku). Potrebna mi je Vaša

• Jedan čitljivo ispunjen primjerak tablice predajte meni (nastavniku). Potrebna mi je Vaša pomoć pri procjeni Vaše sposobnosti za rad u skupini. Usporedit ću Vaše procjene sa svojima i ako se razlikuju tražit ću od Vas obrazloženje za ocjene.

Rezimiranje procedure Koraci vrednovanja ponašanja tijekom skupinskog rada? 0) Upoznavanje s kriterijima (prije skupinskog

Rezimiranje procedure Koraci vrednovanja ponašanja tijekom skupinskog rada? 0) Upoznavanje s kriterijima (prije skupinskog rada) - moraju biti ispred učenika – usmjeravanje ponašanja 1) Informiranje o tome što će se raditi i zašto (cilj aktivnosti) - naglasiti važnost iskrenosti 2) Individualno ispunjavanje upitnika 3) Uspoređivanje procjena unutar skupine 4) Raspravljanje o procjenama (argumentirano) 5) Donošenje zajedničkog vrijednosnog suda

Ciljevi ispunjavanja upitnika? Razmišljanje o onome što se događalo tijekom rada Upitnik vodi učenika

Ciljevi ispunjavanja upitnika? Razmišljanje o onome što se događalo tijekom rada Upitnik vodi učenika kroz proces vrednovanja – upućuje ga na važno Osvještavanje problema

Ciljevi razmjene informacija i rasprave? Senzibiliziranje za potrebe i prava drugih Realnije vrednovanje svojeg

Ciljevi razmjene informacija i rasprave? Senzibiliziranje za potrebe i prava drugih Realnije vrednovanje svojeg i tuđeg ponašanja Internaliziranje pravila ponašanja Razvijanje kritičnosti i samokritičnosti Povećavanje spremnost za pridržavanje pravila ponašanja SAMOREGULIRANO PONAŠANJE

“JEDNOSTAVNIJA” VERZIJA svi članovi skupine dobiju isti protokol upišu svoje ime i imena ostalih

“JEDNOSTAVNIJA” VERZIJA svi članovi skupine dobiju isti protokol upišu svoje ime i imena ostalih članova skupine

 vlasnik protokola upiše uz svako ponašanje “ocjenu” za sebe

vlasnik protokola upiše uz svako ponašanje “ocjenu” za sebe

 zatim ocjenjuje ponašanja za slijedećeg člana

zatim ocjenjuje ponašanja za slijedećeg člana

 postupak se ponavlja dok ne ocijeni ponašanje svih članova skupine

postupak se ponavlja dok ne ocijeni ponašanje svih članova skupine

 rasprava o razlikama – argumentirano obrazlaganje ocjene donošenje zajedničke ocjene

rasprava o razlikama – argumentirano obrazlaganje ocjene donošenje zajedničke ocjene

JOŠ “JEDNOSTAVNIJA” VERZIJA unaprijed odrediti 4 učenika (1 skupinu) diskretno promatrati i napraviti odmah

JOŠ “JEDNOSTAVNIJA” VERZIJA unaprijed odrediti 4 učenika (1 skupinu) diskretno promatrati i napraviti odmah zabilješku pred kraj sata pitati svakog učenika kako ocjenjuje svoje funkcioniranje komponentu po komponentu reći svoju procjenu u slučaju neslaganja tražiti obrazloženje i sam obrazložiti – pitati i ostale članove skupine (ili razred)

Važnost sustavnog korištenja i vrednovanja skupinskog rada preduvjet za uvježbavanje i prihvaćanje skupnog rada

Važnost sustavnog korištenja i vrednovanja skupinskog rada preduvjet za uvježbavanje i prihvaćanje skupnog rada • na početku korištenja vrednovati nakon svakog skupnog rada najbolje napreduju kad se prati i vrednuje njihov napredak • kasnije (naviknu na skupni rad i usvoje pravila ponašanja) dovoljna povremena vrednovanja • vrednovanje nužno kada se jave problemi u radu skupine • formalno vrednovanje tek nakon razdoblja uvježbavanja • trebaju upoznati pravila ponašanja i naviknuti na njih (daju se ocjene, ali se ne upisuju u imenik)

Zaključne ocjene za sposobnost rada u skupini mogući pristupi unutar svakog predmeta - komponenta

Zaključne ocjene za sposobnost rada u skupini mogući pristupi unutar svakog predmeta - komponenta (rubrika) SPOSOBNOST SURADNJE - sastavni dio zaključne ocjene iz predmeta zajednička za sve predmete - posebna rubrika u svjedodžbi - na temelju usporedbe i rasprave predmetnih učitelja - daju zajedničku ocjenu

Način zaključivanja ocjena u afektivnom području • na temelju protokoliranog praćenja napretka • komponentu

Način zaključivanja ocjena u afektivnom području • na temelju protokoliranog praćenja napretka • komponentu po komponentu (zaključna ocjena opisuje razvijenost različitih kompetencija) 4 5 5 3 - % napisanih DZ tijekom razdoblja (1 -2 mj. ) - ocjena za redovitost pisanja (važno provjeravati i kvalitetu)

 • na kraju ocjena za cjelokupnu kompetenciju - ne “srednja ocjena” osim u

• na kraju ocjena za cjelokupnu kompetenciju - ne “srednja ocjena” osim u slučaju neodlučnosti • ocjene nisu potpuno objektivne - češća vrednovanja (najmanje 2 u polugodištu) manja subjektivnost 4

Je li moguće dovoljno često vrednovati komponente skupinskog rada? • timski pristup: nekoliko učitelja

Je li moguće dovoljno često vrednovati komponente skupinskog rada? • timski pristup: nekoliko učitelja uskladi rad (dogovor): - razdobolje za skupinski rad - komponenta koja se vrednuje - u kojem predmetu se prati koji učenik - isti instrumenti - skupine istog sastava - usporede ocjene veća objektivnost češća sumativna vrednovanja češća informacija učeniku

 • • 30 učenika u razredu – 1 skupina = 5 učenika 6

• • 30 učenika u razredu – 1 skupina = 5 učenika 6 skupina za skupni rad potreban blok sat tijekom 2 sata moguće ocijeniti rad 2 skupine (8 -10 učenika) ako se tijekom 1 tjedna skupni rad koristi jednom

Kraj! Ispunjavanje lista za vrednovanje predavanja/radionice

Kraj! Ispunjavanje lista za vrednovanje predavanja/radionice