VRJEDNOVANJE POSTIGNUA UENIKA NA SOCIOEMOCIONALNOM PODRUJU skupni rad

  • Slides: 34
Download presentation
VRJEDNOVANJE POSTIGNUĆA UČENIKA NA SOCIOEMOCIONALNOM PODRUČJU skupni rad

VRJEDNOVANJE POSTIGNUĆA UČENIKA NA SOCIOEMOCIONALNOM PODRUČJU skupni rad

ocjenjivanje, vrjednovanje = procjenjivanje realizacije ciljeva nastave ! obrazovna postignuća Područja: ravnopravna - kognitivno

ocjenjivanje, vrjednovanje = procjenjivanje realizacije ciljeva nastave ! obrazovna postignuća Područja: ravnopravna - kognitivno (akademsko) - socio-emocionalno (stavovi, uvjerenja, sustav vrijednosti, ponašanje) - psihomotoričko

Što su socioemocionalne kompetencije? osobine potrebne za uspješno funkcioniranje učenika i osoba u njegovom

Što su socioemocionalne kompetencije? osobine potrebne za uspješno funkcioniranje učenika i osoba u njegovom okruženju (stavovi, uvjerenja, interesi, sustav vrijednosti, . . . ponašanje) • odnose se na: – način izvršavanja obaveza (odnos prema obavezama) – poštivanje pravila ponašanja i odnos prema drugima – sposobnost suradnje (ponašanje u grupi/skupini) ciljevi nastave nužno vrjednovanje

Opsjednutost akademskim postignućima • zapadna kultura (i naša) i škole opsjednute akademskom inteligencijom i

Opsjednutost akademskim postignućima • zapadna kultura (i naša) i škole opsjednute akademskom inteligencijom i postignućima u nastavi se zanemaruje emocionalna inteligencija • u tradicionalnim školama dominira vrjednovanje akademskog područja (kognitivno – pismeni i usmeni ispiti) • IQ djece porastao za 20 bodova u odnosu na početak 20. st. • djeca akademski sve inteligentnija, ali emocionalne i društvene sposobnosti iz generacije u generaciju su sve lošije

Važnost socioemocionalnih kompetencija neakademska postignuća - jednako vrijedni ciljevi: 1) složenost proizvodnog procesa nužan

Važnost socioemocionalnih kompetencija neakademska postignuća - jednako vrijedni ciljevi: 1) složenost proizvodnog procesa nužan rad u timu djecu treba osposobiti za suradnju 2) znanja, stavovi i uvjerenja međusobno povezani 3) za uspjeh u životu (odgovoran, ispunjen, uglavnom zadovoljan pojedinac) važnije su socioemocionalne kompetencije od kognitivnih

Kako se razvijaju socioemocionalne kompetencije? EI • najviše kroz skupinski rad na projektima •

Kako se razvijaju socioemocionalne kompetencije? EI • najviše kroz skupinski rad na projektima • i kroz “tradicionalne” oblike rada • kroz svakodnevnu komunikaciju • i rješavanje “malih” problema

Kako se vrjednuju socioemocionalna postignuća? PROMATRANJE i BILJEŽENJE PONAŠANJA najpogodnije tijekom rada u skupini

Kako se vrjednuju socioemocionalna postignuća? PROMATRANJE i BILJEŽENJE PONAŠANJA najpogodnije tijekom rada u skupini dobro pripremljen dovoljno vremena što prije napraviti bilješke (zaborav) – instrumenti: - tablice - liste provjere - skale procjene pomoćno sredstvo (olakšava posao) - vodič kroz promatranje - brzo i efikasno pravljenje upotrebljivih bilješki

TABLICE

TABLICE

TABLICE sadržaj instrumenta se prilagođava potrebi grupe (ono što treba razvijati)

TABLICE sadržaj instrumenta se prilagođava potrebi grupe (ono što treba razvijati)

Lista (popis ponašanja) instrument za jednostavno bilježenje rezultata promatranja • popis ponašanja koja se

Lista (popis ponašanja) instrument za jednostavno bilježenje rezultata promatranja • popis ponašanja koja se promatraju • uz svako ponašanje rubrika za stavljanje oznake (križić, kvačica) je li prisutno ili ne

Skala procjene instrument za procjenu stupnja prisutnosti ponašanja • slična prethodnoj listi: popisana ponašanja

Skala procjene instrument za procjenu stupnja prisutnosti ponašanja • slična prethodnoj listi: popisana ponašanja koja se opažaju kompetencije • uz ponašanje stupnjevi u kojima može biti izraženo moguće finije praćenje promjena !!!

Vježba 1 Izrada instrumenta - operacionaliziranje • u malim skupinama • prije početka rada

Vježba 1 Izrada instrumenta - operacionaliziranje • u malim skupinama • prije početka rada pročitati “PONAŠANJE U SKUPINI” iz Tablice za vrjednovanje sposobnosti za rad u skupini • 1. korak vrjednovanja: UPOZNAVANJE UČENIKA S KRITERIJIMA – prije početka rada

- početi sa “osnovnim” elementima (temeljne vještine)

- početi sa “osnovnim” elementima (temeljne vještine)

- kad potpuno savladaju “osnove” – dodati nove elemente - postepeno usvajanje složenih kompetencija

- kad potpuno savladaju “osnove” – dodati nove elemente - postepeno usvajanje složenih kompetencija

- sažimanje nekoliko usvojenih kompetencija koje vjerojatno čine “cjelinu” – preglednost i pamtljivost elemenata

- sažimanje nekoliko usvojenih kompetencija koje vjerojatno čine “cjelinu” – preglednost i pamtljivost elemenata

4) Izabere se postupak ili tehnika mjerenja učinka - u odnosu na unaprijed utvrđeni

4) Izabere se postupak ili tehnika mjerenja učinka - u odnosu na unaprijed utvrđeni ishod učenja (kompetenciju) Promatranje i bilježenje učestalosti ponašanja - 5 -15 min. promatra se funkcioniranje jednog djeteta - tijekom nast. sata: 1 - 4 učenika (ovisno o vještini učitelja) - u poznatim situacijama u kojima je dijete opušteno - diskretno – dijete ne zna da je promatrano - da ne bi omeli proces učenja - “prirodno” (uobičajeno) ponašanje cilj vrjednovanja: - voditi računa o utjecaju na učenje i poučavanje POTAKNUTI NA KVALITETNIJI RAD (ako pristup negativno djeluje na motivaciju učenika, treba ga mijenjati)

Načini bilježenja - mogućnost nadoknade (učenje, navika ispravljanja grešaka, odgovornost)

Načini bilježenja - mogućnost nadoknade (učenje, navika ispravljanja grešaka, odgovornost)

 brojka =

brojka =

“Blaža verzija”

“Blaža verzija”

Ocjenjivanje/vrjednovanje postignuća – rad u skupini

Ocjenjivanje/vrjednovanje postignuća – rad u skupini

Razlika grupe, skupine i tima • grupa: grupa • više ljudi koji čine cjelinu

Razlika grupe, skupine i tima • grupa: grupa • više ljudi koji čine cjelinu ili djeluju kao cjelina (razredni odjel) • skupina: skupina • skup osoba združenih zajedničkim ciljem (učenici koji zajedno izrađuju plakat) • tim: tim • skupina stručnjaka i specijalista okupljenih na nekom projektu ili zadatku (učenici koji zajedno izrađuju plakat, ali svatko ima svoj zadatak ovisno o kompetencijama) Vladimir Anić “RJEČNIK HRVATSKOG JEZIKA”

Komponente za vrjednovanje rada u skupini ono što se može vrjednovati (prema Klippert, 2001.

Komponente za vrjednovanje rada u skupini ono što se može vrjednovati (prema Klippert, 2001. ) 1) skupni procesi 2) ponašanje svakog pojedinca tijekom rada (doprinos grupnom uratku, upornost, suradnja, poštivanje pravila ponašanja) 3) način predstavljanja 4) kvaliteta skupnog uratka 5) akademska postignuća • vrjednovanje svih komponenti složen proces traži vrijeme i koncentraciju • ograničen kapacitet radne memorije • vještinu samovrjednovanja graditi korak po korak - tijekom jednoga sata vrjednovati jednu komponentu (kad postanu vješti, više)

Koraci pri vrjednovanju 0) upoznavanje s kriterijima - prije skupinskog rada - moraju biti

Koraci pri vrjednovanju 0) upoznavanje s kriterijima - prije skupinskog rada - moraju biti ispred učenika – usmjeravanje ponašanja 1) individualno ispunjavanje tablica/liste - vodi učenika kroz proces vrjednovanja - u uputi naglasiti važnost iskrenosti – informirati o cilju (bolji rad skupine) 2) uspoređivanje procjena unutar skupine - svi svoja zapažanja pročitaju ostalim članovima 3) rasprava o procjenama - sličnosti i razlike - obrazložiti svoju procjenu 4) donošenje zajedničkog vrijednosnog suda 5) plan za poboljšanje rada u skupini

Procjena sposobnosti predstavljanja • osobito poticajno određivanje prezentatora na kraju grupnog rada ždrijebom (znaju

Procjena sposobnosti predstavljanja • osobito poticajno određivanje prezentatora na kraju grupnog rada ždrijebom (znaju da postoji mogućnost da oni budu prezentatori više se trude u pripremi prezentacije) • pripremiti kriterije kvalitetnog predstavljanja ili skale procjene (ako se ne koriste obrasci, kriteriji trebaju biti “ispred” učenika)

Vrjednovanje skupnog uratka • moguća 3 načina 1) svi članovi istu ocjenu za rezultat

Vrjednovanje skupnog uratka • moguća 3 načina 1) svi članovi istu ocjenu za rezultat zajedničkog rada - ovisi o kvaliteti rada svakog člana odgojno djelovanje: potiče sve članove na maksimalan angažman i suradnju 2) svaki član svoju ocjenu - učenici ne doprinose podjednako zajedničkom uratku 3) svaki član dobije zajedničku i svoju ocjenu - najpoticajniji način

 • Abecednim redom unesite imena svih članova skupine.

• Abecednim redom unesite imena svih članova skupine.

 • Najprije procijenite svoje ponašanje tijekom rada. • Dobro razmislite kako ste se

• Najprije procijenite svoje ponašanje tijekom rada. • Dobro razmislite kako ste se ponašali i procjenu izrazite ocjenom od 1 do 5 ovisno o tome koliko često ste se ponašali na opisani način. • Ocjenu upišite u praznu rubriku uz opisano ponašanje u stupcu V ispod svoga imena (V=vlastita ocjena).

 • Na isti način procijenite ponašanje ostalih članova svoje skupine. Ocjenu upišite u

• Na isti način procijenite ponašanje ostalih članova svoje skupine. Ocjenu upišite u praznu rubriku uz opisano ponašanje u stupcu Č ispod imena svakog člana (Č=članovi grupe).

“JEDNOSTAVNIJA” VERZIJA svi članovi skupine dobiju isti protokol upišu svoje ime i imena ostalih

“JEDNOSTAVNIJA” VERZIJA svi članovi skupine dobiju isti protokol upišu svoje ime i imena ostalih članova skupine

 vlasnik protokola upiše uz svako ponašanje “ocjenu” za sebe

vlasnik protokola upiše uz svako ponašanje “ocjenu” za sebe

JOŠ “JEDNOSTAVNIJA” VERZIJA unaprijed odrediti 4 učenika (1 skupinu) diskretno promatrati i napraviti odmah

JOŠ “JEDNOSTAVNIJA” VERZIJA unaprijed odrediti 4 učenika (1 skupinu) diskretno promatrati i napraviti odmah zabilješku pred kraj sata pitati svakog učenika kako ocjenjuje svoje funkcioniranje komponentu po komponentu reći svoju procjenu u slučaju neslaganja tražiti obrazloženje i sam obrazložiti – pitati i ostale članove skupine (ili razred)

Zaključne ocjene za sposobnost rada u skupini mogući pristupi unutar svakog predmeta - komponenta

Zaključne ocjene za sposobnost rada u skupini mogući pristupi unutar svakog predmeta - komponenta (rubrika) SPOSOBNOST SURADNJE - sastavni dio zaključne ocjene iz predmeta - 20% utječe na zaključnu ocjenu iz predmeta zajednička za sve predmete - posebna rubrika u svjedodžbi - na temelju usporedbe i rasprave predmetnih učitelja daju zajedničku ocjenu

 • na kraju ocjena za cjelokupnu kompetenciju - ne “srednja ocjena” osim u

• na kraju ocjena za cjelokupnu kompetenciju - ne “srednja ocjena” osim u slučaju neodlučnosti • ocjene nisu potpuno objektivne - češća vrjednovanja (najmanje 2 u polugodištu) manja subjektivnost 4