VREDNOVANJE POSTIGNUA UENIKA NA SOCIOEMOCINALNOM PODRUJU skupni rad

  • Slides: 66
Download presentation
VREDNOVANJE POSTIGNUĆA UČENIKA NA SOCIOEMOCINALNOM PODRUČJU skupni rad Elvira Nimac, prof. psiholog OŠ dr.

VREDNOVANJE POSTIGNUĆA UČENIKA NA SOCIOEMOCINALNOM PODRUČJU skupni rad Elvira Nimac, prof. psiholog OŠ dr. Ante Starčevića, Zagreb

ocjenjivanje, vrednovanje = procjenjivanje realizacije ciljeva nastave ! obrazovna postignuća Područja: ravnopravna - kognitivno

ocjenjivanje, vrednovanje = procjenjivanje realizacije ciljeva nastave ! obrazovna postignuća Područja: ravnopravna - kognitivno (akademsko) - socio-emocionalno (stavovi, uvjerenja, sustav vrijednosti, ponašanje) - psihomotoričko

Što su socioemocionalne kompetencije? osobine potrebne za uspješno funkcioniranje učenika i osoba u njegovom

Što su socioemocionalne kompetencije? osobine potrebne za uspješno funkcioniranje učenika i osoba u njegovom okruženju (stavovi, uvjerenja, interesi, sustav vrijednosti, . . . ponašanje) • odnose se na: – način izvršavanja obaveza (odnos prema obavezama) – poštivanje pravila ponašanja i odnos prema drugima – sposobnost suradnje (ponašanje u grupi/skupini) ciljevi nastave nužno vrednovanje

Opsjednutost akademskim postignućima • zapadna kultura (i naša) i škole opsjednute akademskom inteligencijom i

Opsjednutost akademskim postignućima • zapadna kultura (i naša) i škole opsjednute akademskom inteligencijom i postignućima u nastavi se zanemaruje EI • u tradicionalnim školama dominira vrednovanje akademskog područja (kognitivno – pismeni i usmeni ispiti) • IQ djece porastao za 20 bodova u odnosu na početak 20. st. • djeca akademski sve inteligentnija, ali emocionalne i društvene sposobnosti iz generacije u generaciju su sve lošije

Važnost socioemocionalnih kompetencija neakademska postignuća - jednako vrijedni ciljevi: 1) složenost proizvodnog procesa nužan

Važnost socioemocionalnih kompetencija neakademska postignuća - jednako vrijedni ciljevi: 1) složenost proizvodnog procesa nužan rad u timu djecu treba osposobiti za suradnju 2) znanja, stavovi i uvjerenja međusobno povezani 3) za uspjeh u životu (odgovoran, ispunjen, uglavnom zadovoljan pojedinac) važnije su socioemocionalne kompetencije od kognitivnih

Kako se razvijaju socioemocionalne kompetencije? EI • najviše kroz skupinski rad na projektima •

Kako se razvijaju socioemocionalne kompetencije? EI • najviše kroz skupinski rad na projektima • i kroz “tradicionalne” oblike rada • kroz svakodnevnu komunikaciju • i rješavanje “malih” problema

Kako se vrednuju socioemocionalna postignuća? PROMATRANJE i BILJEŽENJE ČESTINE JAVLJANJA PONAŠANJA najpogodnije tijekom skupinskog

Kako se vrednuju socioemocionalna postignuća? PROMATRANJE i BILJEŽENJE ČESTINE JAVLJANJA PONAŠANJA najpogodnije tijekom skupinskog rada dobro pripremljen dovoljno vremena što prije napraviti bilješke (zaborav) – instrumenti: - tablice - ček liste - skale procjene pomoćno sredstvo (olakšava posao) - vodič kroz promatranje - brzo i efikasno pravljenje upotrebljivih bilješki

TABLICE

TABLICE

TABLICE sadržaj instrumenta se prilagođava potrebi grupe (ono što treba razvijati)

TABLICE sadržaj instrumenta se prilagođava potrebi grupe (ono što treba razvijati)

TABLICE

TABLICE

Ček lista (popis ponašanja) instrument za jednostavno bilježenje rezultata promatranja • popis ponašanja koja

Ček lista (popis ponašanja) instrument za jednostavno bilježenje rezultata promatranja • popis ponašanja koja se promatraju • uz svako ponašanje rubrika za stavljanje oznake (križić, kvačica) je li prisutno ili ne

Skala procjene instrument za procjenu stupnja prisutnosti ponašanja • slična ček listi: popisana ponašanja

Skala procjene instrument za procjenu stupnja prisutnosti ponašanja • slična ček listi: popisana ponašanja koja se opažaju - opažljiva manifestacija kompetencije (ili dijela kompetencije) • uz ponašanje stupnjevi u kojima može biti izraženo moguće finije praćenje promjena !!!

Važnost pripreme vrednovanja • oslanjanje na „dojam“ („zdrav razum“) pri “mjerenju” neakademskih postignuća utjecaj

Važnost pripreme vrednovanja • oslanjanje na „dojam“ („zdrav razum“) pri “mjerenju” neakademskih postignuća utjecaj predrasuda i stereotipa selektivno pamćenje (što nam smeta) važnost temeljite pripreme i planiranja vrednovanja odnosi se na sva područja

1) Definiranje očekivanih kompetencija - učitelj mora točno znati što želi razviti kod učenika

1) Definiranje očekivanih kompetencija - učitelj mora točno znati što želi razviti kod učenika PRIMJERENO VLADANJE Poštivanje pravila ponašanja

2) Operacionaliziranje kompetencija – podijele se na što manje konkretne dijelove – navedu se

2) Operacionaliziranje kompetencija – podijele se na što manje konkretne dijelove – navedu se primjeri važnih ponašanja po kojima se učenici sa razvijenom kompetencijom razlikuju od onih koji ju nemaju (dobro definiraju osobinu) PRIMJERENO VLADANJE – moguće mjerenje razvijenosti svake komponente

Vježba 1 Izrada instrumenta - operacionaliziranje • u malim skupinama • prije početka rada

Vježba 1 Izrada instrumenta - operacionaliziranje • u malim skupinama • prije početka rada pročitati “PONAŠANJE U SKUPINI” iz Tablice za vrednovanje sposobnosti za rad u skupini (u 2. vježbi ćete vrednovati vlastito i ponašanje ostalih članova skupine tijekom 1. vježbe) • 1. korak vrednovanja: UPOZNAVANJE UČENIKA S KRITERIJIMA – prije početka rada

 • operacionalizirati SPOSOBNOST PREDSTAVLJANJA: PREDSTAVLJANJA - definirati elemente kvalitetnog predstavljanja - na temelju

• operacionalizirati SPOSOBNOST PREDSTAVLJANJA: PREDSTAVLJANJA - definirati elemente kvalitetnog predstavljanja - na temelju iskustva definirati ponašanja koja ćete procjenjivati tijekom predstavljanja referata, postera ili nekog drugog uratka - zapišite kako se ponaša učenik koji kvalitetno predstavlja neki uradak – koja ponašanja očekujete od njega • afirmativno, kratko, konkretno, razumljivo (svima), pregledno 10 min.

- početi sa “osnovnim” elementima (temeljne vještine)

- početi sa “osnovnim” elementima (temeljne vještine)

- kad potpuno savladaju “osnove” – dodati nove elemente - postepeno usvajanje složenih kompetencija

- kad potpuno savladaju “osnove” – dodati nove elemente - postepeno usvajanje složenih kompetencija

- sažimanje nekoliko usvojenih kompetencija koje vjerojatno čine “cjelinu” – preglednost i pamtljivost elemenata

- sažimanje nekoliko usvojenih kompetencija koje vjerojatno čine “cjelinu” – preglednost i pamtljivost elemenata

3) Određivanje pokazatelja uspjeha i neuspjeha a) DEFINIRANJE ZNAČENJA OCJENE (kriterij) dobije ocjenu ovisno

3) Određivanje pokazatelja uspjeha i neuspjeha a) DEFINIRANJE ZNAČENJA OCJENE (kriterij) dobije ocjenu ovisno o zadovoljenim kriterijima b) DEFINIRANJE UČESTALOSTI PONAŠANJA (skala procjene) registrira se i bilježi koliko često se javljaju konkretna ponašanja (označi se stupanj izraženosti)

- mogući različiti pokazatelji ostvarenosti ciljeva - različit broj stupnjeva procjene

- mogući različiti pokazatelji ostvarenosti ciljeva - različit broj stupnjeva procjene

4) Izabere se postupak ili tehnika mjerenja učinka - u odnosu na unaprijed utvrđeni

4) Izabere se postupak ili tehnika mjerenja učinka - u odnosu na unaprijed utvrđeni ishod učenja (kompetenciju) Promatranje i bilježenje čestine javljanja ponašanja - 5 -15 min. promatra se funkcioniranje jednog djeteta - tijekom nast. sata: 1 - 4 učenika (ovisno o vještini učitelja) - u poznatim situacijama u kojima je dijete opušteno - diskretno – dijete ne zna da je promatrano - da ne bi omeli proces učenja - “prirodno” (uobičajeno) ponašanje cilj vrednovanja: - voditi računa o utjecaju na učenje i poučavanje POTAKNUTI NA KVALITETNIJI RAD (ako pristup negativno djeluje na motivaciju učenika, treba ga mijenjati)

Načini bilježenja - mogućnost nadoknade (učenje, navika ispravljanja grešaka, odgovornost)

Načini bilježenja - mogućnost nadoknade (učenje, navika ispravljanja grešaka, odgovornost)

R = rijetko (LOŠE) P = povremeno (DOBRO) U = uglavnom, u pravilu, često

R = rijetko (LOŠE) P = povremeno (DOBRO) U = uglavnom, u pravilu, često (UZORNO)

 niste sigurni u procjenu – polje ostavite prazno drugi put obratite pažnju na

niste sigurni u procjenu – polje ostavite prazno drugi put obratite pažnju na to ponašanje (ili nije bilo prilike za izražavanje tog ponašanja)

 brojka = čestina

brojka = čestina

- ako rezultat vrednovanja treba biti izražen brojčanom ocjenom, važno definirati dodatne kriterije

- ako rezultat vrednovanja treba biti izražen brojčanom ocjenom, važno definirati dodatne kriterije

MENTORSTVO - označiti prisutne elemente - vraćati dok nisu prisutni svi usvaja kriterije kvalitete

MENTORSTVO - označiti prisutne elemente - vraćati dok nisu prisutni svi usvaja kriterije kvalitete navikava se raditi izvrsno prisutni svi elementi = odličan – može predstavljati

“Blaža verzija”

“Blaža verzija”

Uključivanje učenika u proces vrednovanja • postiže se nekoliko ciljeva: – osjećaj kontrole nad

Uključivanje učenika u proces vrednovanja • postiže se nekoliko ciljeva: – osjećaj kontrole nad uspjehom motivacija za rad – usvaja kriterije i razvija vještinu ocjenjivanja realnije vrednovanje svojeg i tuđeg uspjeha prihvaćanje ocjene postaje neovisan o vanjskoj procjeni i kontroli podiže razinu postignuća

10 min.

10 min.

Ocjenjivanje/vrednovanje postignuća u skupinskom radu

Ocjenjivanje/vrednovanje postignuća u skupinskom radu

Razlika grupe, skupine i tima • grupa: grupa • više ljudi koji čine cjelinu

Razlika grupe, skupine i tima • grupa: grupa • više ljudi koji čine cjelinu ili djeluju kao cjelina (razredni odjel) • skupina: skupina • skup osoba združenih zajedničkim ciljem (učenici koji zajedno izrađuju plakat) • tim: tim • skupina stručnjaka i specijalista okupljenih na nekom projektu ili zadatku (učenici koji zajedno izrađuju plakat, ali svatko ima svoj zadatak ovisno o kompetencijama) Vladimir Anić “RJEČNIK HRVATSKOG JEZIKA”

Ciljevi skupinskog rada • primarni cilj: cilj • razvijanje vještina i sposobnosti na socijalnom

Ciljevi skupinskog rada • primarni cilj: cilj • razvijanje vještina i sposobnosti na socijalnom i emocionalnom području razvoja ličnosti • sekundarni cilj: • razvijanje vještina i sposobnosti na akademskom području

Komponente za vrednovanje skupinskog rada ono što se može vrednovati (prema Klippert, 2001. )

Komponente za vrednovanje skupinskog rada ono što se može vrednovati (prema Klippert, 2001. ) 1) skupni procesi 2) ponašanje svakog pojedinca tijekom rada (doprinos grupnom uratku, upornost, suradnja, poštivanje pravila ponašanja) 3) način predstavljanja 4) kvaliteta skupnog uratka 5) akademska postignuća • vrednovanje svih komponenti složen proces traži vrijeme i koncentraciju • ograničen kapacitet radne memorije • vještinu samovrednovanja graditi korak po korak - tijekom jednoga sata vrednovati jednu komponentu (kad postanu vješti, više)

Koraci pri vrednovanju 0) upoznavanje s kriterijima - prije skupinskog rada - moraju biti

Koraci pri vrednovanju 0) upoznavanje s kriterijima - prije skupinskog rada - moraju biti ispred učenika – usmjeravanje ponašanja 1) individualno ispunjavanje upitnika - vodi učenika kroz proces vrednovanja - u uputi naglasiti važnost iskrenosti – informirati o cilju (bolji rad skupine) 2) uspoređivanje procjena unutar skupine - svi svoja zapažanja pročitaju ostalim članovima 3) rasprava o procjenama - sličnosti i razlike - obrazložiti svoju procjenu 4) donošenje zajedničkog vrijednosnog suda 5) plan za poboljšanje skupinskog rada

Ciljevi ispunjavanja upitnika i rasprave • osvještavanje problema tijekom skupinskog rada • internaliziranje pravila

Ciljevi ispunjavanja upitnika i rasprave • osvještavanje problema tijekom skupinskog rada • internaliziranje pravila ponašanja • senzibiliziranje za potrebe i prava drugih • razvijanje kritičnosti i samokritičnosti povećavanje spremnost za pridržavanje pravila ponašanja SAMOREGULIRANO PONAŠANJE

Procjena sposobnosti predstavljanja • kvalitetu predstavljanja ocjenjuju - svi učenici ili - “žiri” (po

Procjena sposobnosti predstavljanja • kvalitetu predstavljanja ocjenjuju - svi učenici ili - “žiri” (po jedan član iz svake skupine) • osobito poticajno određivanje prezentatora na kraju grupnog rada ždrijebom (znaju da postoji mogućnost da oni budu prezentatori više se trude u pripremi prezentacije) • pripremiti kriterije kvalitetnog predstavljanja ili skale procjene (ako se ne koriste obrasci, kriteriji trebaju biti “ispred” učenika)

Vrednovanje skupnog uratka • moguća 3 načina 1) svi članovi istu ocjenu za rezultat

Vrednovanje skupnog uratka • moguća 3 načina 1) svi članovi istu ocjenu za rezultat zajedničkog rada - ovisi o kvaliteti rada svakog člana odgojno djelovanje: potiče sve članove na maksimalan angažman i suradnju 2) svaki član svoju ocjenu - učenici ne doprinose podjednako zajedničkom uratku 3) svaki član dobije zajedničku i svoju ocjenu - najpoticajniji način

Mogućnosti kombiniranja individualne i skupne ocjene • skupna: obraditi temu i napraviti poster –

Mogućnosti kombiniranja individualne i skupne ocjene • skupna: obraditi temu i napraviti poster – ocjena za poster • individualna: kvaliteta predstavljanja, ponašanje tijekom rada. . • rješavanje zadataka – bodovi (korisno u fazi uvježbavanja neke kompetencije) - kriteriji - individualna ocjena - zbrajanje individualnih bodova – skupna ocjena - svaka skupina dobije ocjenu ovisno o broju bodova (ne moraju se iskoristiti sve ocjene od 1 -5) - najbolja skupina dobije odličan (samo jedna skupina dobije ocjenu) –heterogene skupine imaju jednaku šansu poticanje natjecanja među skupinama i unutarskupne kohezije

Vježba 2 „Razmislite o tijeku proteklog skupnog rada (tijekom zadnja 2 tjedna) i raspravite

Vježba 2 „Razmislite o tijeku proteklog skupnog rada (tijekom zadnja 2 tjedna) i raspravite o tome. Pri tome ćete se koristiti tablicom koju ćete ispuniti. “ • Ova tablica za vrednovanje pruža Vam mogućnost da procijenite vlastiti rad u skupini i rad ostalih članova.

 • Abecednim redom unesite imena svih članova skupine.

• Abecednim redom unesite imena svih članova skupine.

 • Najprije procijenite svoje ponašanje tijekom rada. • Dobro razmislite kako ste se

• Najprije procijenite svoje ponašanje tijekom rada. • Dobro razmislite kako ste se ponašali i procjenu izrazite ocjenom od 1 do 5 ovisno o tome koliko često ste se ponašali na opisani način. • Ocjenu upišite u praznu rubriku uz opisano ponašanje u stupcu V ispod svoga imena (V=vlastita ocjena).

 • Na isti način procijenite ponašanje ostalih članova svoje skupine. Ocjenu upišite u

• Na isti način procijenite ponašanje ostalih članova svoje skupine. Ocjenu upišite u praznu rubriku uz opisano ponašanje u stupcu Č ispod imena svakog člana (Č=članovi grupe).

 • Kada ste unijeli ocjene za svakog člana, prvi po abecedi pročitat će

• Kada ste unijeli ocjene za svakog člana, prvi po abecedi pročitat će glasno ostalim članovima svoju ocjenu za prvog slijedećeg člana. • Ako se svi slažete u ocjeni, upišite ju u praznu rubriku uz opisano ponašanje u stupcu Z (Z=zajednička ocjena).

 • Ako se ne slažete u ocjeni, raspravite o njoj (svatko treba obrazložiti

• Ako se ne slažete u ocjeni, raspravite o njoj (svatko treba obrazložiti svoju ocjenu). • Nakon rasprave dogovorite se oko zajedničke ocjene i upišite ju. • Ako se ne možete dogovoriti oko ocjene, izračunajte srednju ocjenu i upišite ju. • To činite za jedno ponašanje slijedeći redosljed u tablici. • Zatim isto učinite za slijedećeg člana (po abecedi).

 • Jedan čitljivo ispunjen primjerak tablice predajte meni (nastavniku). Potrebna mi je Vaša

• Jedan čitljivo ispunjen primjerak tablice predajte meni (nastavniku). Potrebna mi je Vaša pomoć pri procjeni Vaše sposobnosti za rad u skupini. Usporedit ću Vaše procjene sa svojima i ako se razlikuju tražit ću od Vas obrazloženje za ocjene.

“JEDNOSTAVNIJA” VERZIJA svi članovi skupine dobiju isti protokol upišu svoje ime i imena ostalih

“JEDNOSTAVNIJA” VERZIJA svi članovi skupine dobiju isti protokol upišu svoje ime i imena ostalih članova skupine

 vlasnik protokola upiše uz svako ponašanje “ocjenu” za sebe

vlasnik protokola upiše uz svako ponašanje “ocjenu” za sebe

 zatim ocjenjuje ponašanja za slijedećeg člana

zatim ocjenjuje ponašanja za slijedećeg člana

 postupak se ponavlja dok ne ocijeni ponašanje svih članova skupine

postupak se ponavlja dok ne ocijeni ponašanje svih članova skupine

 rasprava o razlikama – argumentirano obrazlaganje ocjene donošenje zajedničke ocjene

rasprava o razlikama – argumentirano obrazlaganje ocjene donošenje zajedničke ocjene

JOŠ “JEDNOSTAVNIJA” VERZIJA unaprijed odrediti 4 učenika (1 skupinu) diskretno promatrati i napraviti odmah

JOŠ “JEDNOSTAVNIJA” VERZIJA unaprijed odrediti 4 učenika (1 skupinu) diskretno promatrati i napraviti odmah zabilješku pred kraj sata pitati svakog učenika kako ocjenjuje svoje funkcioniranje komponentu po komponentu reći svoju procjenu u slučaju neslaganja tražiti obrazloženje i sam obrazložiti – pitati i ostale članove skupine (ili razred)

Važnost sustavnog korištenja i vrednovanja skupnog rada preduvjet za uvježbavanje i prihvaćanje skupnog rada

Važnost sustavnog korištenja i vrednovanja skupnog rada preduvjet za uvježbavanje i prihvaćanje skupnog rada • na početku korištenja vrednovati nakon svakog skupnog rada najbolje napreduju kad se prati i vrednuje njihov napredak • kasnije (naviknu na skupni rad i usvoje pravila ponašanja) dovoljna povremena vrednovanja • vrednovanje nužno kada se jave problemi u radu skupine • formalno vrednovanje tek nakon razdoblja uvježbavanja • trebaju upoznati pravila ponašanja i naviknuti na njih (daju se ocjene, ali se ne upisuju u imenik)

Zaključne ocjene za sposobnost rada u skupini mogući pristupi unutar svakog predmeta - komponenta

Zaključne ocjene za sposobnost rada u skupini mogući pristupi unutar svakog predmeta - komponenta (rubrika) SPOSOBNOST SURADNJE - sastavni dio zaključne ocjene iz predmeta - 20% utječe na zaključnu ocjenu iz predmeta zajednička za sve predmete - posebna rubrika u svjedodžbi - na temelju usporedbe i rasprave predmetnih učitelja daju zajedničku ocjenu

Način zaključivanja ocjena u afektivnom području • na temelju protokoliranog praćenja napretka • komponentu

Način zaključivanja ocjena u afektivnom području • na temelju protokoliranog praćenja napretka • komponentu po komponentu (zaključna ocjena opisuje razvijenost različitih kompetencija) 4 5 5 3 - % napisanih DZ tijekom razdoblja (1 -2 mj. ) - ocjena za redovitost pisanja (važno provjeravati i kvalitetu)

 • na kraju ocjena za cjelokupnu kompetenciju - ne “srednja ocjena” osim u

• na kraju ocjena za cjelokupnu kompetenciju - ne “srednja ocjena” osim u slučaju neodlučnosti • ocjene nisu potpuno objektivne - češća vrednovanja (najmanje 2 u polugodištu) manja subjektivnost 4

Je li moguće dovoljno često vrednovati komponente skupnog rada? • timski pristup: nekoliko učitelja

Je li moguće dovoljno često vrednovati komponente skupnog rada? • timski pristup: nekoliko učitelja uskladi rad (dogovor): - razdobolje za skupni rad - komponenta koja se vrednuje - u kojem predmetu se prati koji učenik - isti instrumenti - skupine istog sastava - usporede ocjene veća objektivnost češća sumativna vrednovanja češća informacija učeniku

 • • 30 učenika u razredu – 1 skupina = 5 učenika 6

• • 30 učenika u razredu – 1 skupina = 5 učenika 6 skupina za skupni rad potreban blok sat tijekom 2 sata moguće ocijeniti rad 2 skupine (8 -10 učenika) ako se tijekom 1 tjedna skupni rad koristi jednom

Kraj! Ispunjavanje lista za vrednovanje predavanja/radionice

Kraj! Ispunjavanje lista za vrednovanje predavanja/radionice