PRIMJENA BLOOMOVE TAKSONOMIJE U NASTAVI Elvira Nimac prof
PRIMJENA BLOOMOVE TAKSONOMIJE U NASTAVI Elvira Nimac, prof. psiholog OŠ dr. Ante Starčevića, Zagreb
Pretpostavka kvalitetne nastave • uspjeh učenika 20 -40% ovisi o kvaliteti nastave • ona ovisi o kvaliteti pripreme • polazi se od teoretskih okvira: pretpostavke o tome - što djeca trebaju naučiti i - na koji način će to najbolje postići
Vrste teoretskih okvira • Osobne teorije – temelje se na osobnom iskustvu - emocionalno obojene pod utjecajem predrasuda i stereotipa veća vjerojatnost pogrešnih sadržaja i postupaka djeci se može nanijeti šteta • Znanstvene teorije – temelje se na rezultatima istraživanja i analiza (nadilaze osobno iskustvo) vjerojatnost pogreške manja
Teoretski okvir za planiranje nastave BLOOMOVA TAKSONOMIJA ZNANJA • jedan od najkorištenijih teoretskih okvira za –planiranje –pripremu –vrednovanje osnovnoškolskog, srednjoškolskog i visokoškolskog obrazovanja (te tečajeva i kurseva za odrasle na području obrazovanja i industrije) • Kirkpatrikov model vrednovanja učenja (Kirkpatrick learning evauation model) , 1959. je podjednako raširen. • nastala je tijekom 50. tih god. 20. stoljeća (1948. – 1956. ) • revidirana 1990. god. (Anderson i Krathwohl, 2001. ).
Kategorije (područja) učenja • znanje i umijeće su ishod ili produkt mišljenja • mišljenje se odvija u mozgu i tu su pohranjena znanja (nisu direktno opažljiva i mjerljiva) - o njima zaključujemo na temelju opažljivog ponašanja (onoga što učenik pokaže) • (tim „obrazovnih psihologa“ predvođen Benjaminom Bloomom) analizirao intelektualna ponašanja pomoću kojih se stječu akademska znanja • intelektualna ponašanja su razvrstana u 3 kategorije koje predstavljaju PODRUČJA UČENJA – jednako važna, povezana, preklapaju se: a)kognitivno (intelektualna sposobnost ili znanje ili mišljenje) b)afektivno (osjećaji ili odnos ili stav) c)psihomotoričko (fizičke vještine ili ono što osoba može činiti)
Razine znanja – kognitivno područje • unutar svakog područja obrazovni ciljevi razvrstani u kategorije koje predstavljaju RAZINE ZNANJA • poredane hijerarhijski na temelju težine ili složenosti • nivoi napredovanja u učenju STVARATI PROSUĐIVATI • rastu u težini od najjednostavnijih ANALIZIRATI i najkonkretnijih do sve složenijih i apstraktnijih PRIMIJENITI (učenik čija je izvedba na višoj razini znanja demonstrira SHVATITI korištenje složenijih DOSJETITI SE misaonih operacija) • ne može se prijeći na višu razinu dok nije savladana prethodna
I. DOSJETITI SE • najniža razina znanja • znanje na toj razini predstavlja mogućnost dosjećanja i definiranja pojmova u naučenom obliku Navesti 6 nivoa Taksonomije u kognitivnom području. • ne podrazumijeva nužno razumijevanje naučenog (dijete može prepoznati i ponoviti ono što je vidjelo, čulo, pročitalo, . . . u izvornom obliku, a da to ne razumije) • bez razumijevanja - gradivo je neupotrebljivo - brzo se zaboravi - ne potiče intelektualni razvoj - ni motivaciju za samoinicijativno i samostalno učenje
II. SHVATITI • viša razina znanja - podrazumijevanje • informacije koje se razumiju mogu se promijeniti iz jednog oblika u drugi • to se očituje kao mogućnost: - uočavanja i povezivanja glavnih ideja - prepričavanja i objašnjavanja svojim riječima - sažetog prikazivanja - opisivanja tijeka događaja ili procesa - prevođenja - razvrstavanja u kategorije na temelju zadanog obilježja - davanja primjera za neki pojam ili princip - izvođenja logičnih zaključaka na temelju informacija Objasniti značenje svake pojedine razine znanja.
III. PRIMIJENITI • znanje te razine uključuje poopćavanje (korištenje apstrakcija) • može se samostalno primjenjivati • unutar i / ili van konteksta u kojem je stečeno • na rutinski i / ili nov način koji dijete nije vježbalo (dijete može odabrati i primijeniti podatke i principe za rješavanje problema ili zadatka u drugom području uz minimum vođenja) Predložiti aktivnosti učenika za postizanje obrazovnih ciljeva na različitim razinama znanja.
IV. ANALIZIRATI • osoba može rastavljati informacije na dijelove kako bi se utvrdili i razumjeli odnosi među njima • tako može: • • otkriti organizacijske principe uzroke i posljedice izvesti dokaze i zaključke podržati generalizacije uočiti obrasce prepoznati skriveno značenje razlikovati činjenice i zaključke Otkriti pogrešne pretpostavke od kojih učenik polazi i neučinkovite strategije koristi pri rješavanju problema.
V. PROSUĐIVATI • mogućnost procijenjivanja valjanosti ideja i/ili kvalitete uratka na temelju poznatih kriterija • osoba može: • usporediti i pronaći sličnosti i razlike među idejama • otkriti nekonzistentnost unutar procesa ili produkta • otkriti prikladnost postupka s obzirom na zadatak ili problem • dokazati vrijednost • izabrati mogućnost i argumentirano obrazložiti Usporediti postignuće učenika prije i nakon korištenja Taksonomije i na temelju toga braniti vlastiti stav o Taksonomiji.
VI. STVARATI • mogućnost kreativnog ili divergentnog korištenja postojećeg znanja za stvaranje nove cjeline (kombiniranje poznatih dijelove u novu cjelinu) • osoba može: - stvarati nove ideje i rješenja izvoditi generalizacije na temelju dobivenih podataka povezati znanje iz različitih područja uočavati nove obrasce Na temelju analize postignuća učenika i praćenja njegovog napretka, Bloomove taksonomije i važnih spoznaja iz kognitivne i razvojne psihologije napraviti individualni plan poticanja napretka učenika.
Aktivnost 1 • Rad u malim skupinama • Zadani ciljevi obrade teme „Primjena Bloomove taksonomije u nastavi“ • Pažljivo pročitati definirane ciljeve i uz svaki napisati redni broj razine znanja i značenje te razine („ime“) • Obrazložiti odabir • Izvješća skupina 15 min.
Davati učenicima diferencirane zadatke ovisno o predznanju i postignutoj razini i vrsti znanja. 6. STVARANJE - Dosjetiti se 6 razina znanja i operacija mišljenja koje se koriste na svakoj razini. - Razumjeti značenje svake razine. - Izdvojiti bitno u učenikovim uratcima i to razvrstati u kategorije (razine) znanja. - Procijeniti vrijednost iskazanog znanja u odnosu na zadane kriterije kvalitete. - Uočiti obrazac intelektualnog ponašanja učenika pri rješavanju problema. - Povezati sve te informacije. - Odabrati najbolji postupak (aktivnost) s obzirom na postavljeni cilj i osobine tog konkretnog učenika. - ….
Objasniti primjenu Taksonomije u kognitivnom području u nastavi. 2. SHVAĆANJE - Dosjetiti se 6 razina znanja i operacija mišljenja koje se koriste na svakoj razini. - Razumjeti značenje svake razine. - Dosjetiti se informacija o načinu primjene Taksonomije. - Izdvojiti bitne informacije. - Te informacije povezati i prepričati svojim riječima.
Predložiti aktivnosti i pitanja za provjeru znanja različite razine. 3. jednostavna PRIMJENA - Dosjetiti se 6 razina znanja i operacija mišljenja koje se koriste na svakoj razini. - Razumjeti značenje svake razine. - Dosjetiti se informacija o načinu primjene Taksonomije. - Primijeniti demonstrirani postupak (Iz tablice s Bloomovom taksonomijom za svaku razinu odabrati odgovarajuće ključne glagole i uz pomoć njih definirati aktivnost za provjeru znanja te razine). 6. SINTEZA – kreiranje novih aktivnosti i pitanja (bez modela, neuobičajeno)
Prekontrolirati učenikov uradak tako da se odredi razina znanja koju on iskazuje. 4. ANALIZA - Dosjetiti se 6 razina znanja i operacija mišljenja koje se koriste na svakoj razini. - Razumjeti značenje svake razine. - Iz uratka izdvojiti bitne informacije (rastaviti odgovore na sastavne dijelove). - Pronaći dokaze da je to određena razina znanja (operacije mišljenja koje se koriste za rješavanje tog zadatka).
Navesti dimenzije znanja. 1. DOSJEĆANJE - Dosjetiti se 6 razina znanja. - Reproducirati njihove nazive
Slikovito grafički prikazati Taksonomiju. 2. SHVAĆANJE - Dosjetiti se 6 razina znanja i operacija mišljanja koje ih određuju. - Razumjeti informacije. - Prevesti ih iz riječi u kombinaciju riječi i drugih znakova STVARATI PROSUĐIVATI ANALIZIRATI PRIMIJENITI SHVATITI DOSJETITI SE
U razredu formirati grupe učenika na temelju dosegnute razine znanja. 4. ANALIZA - Dosjetiti se 6 razina znanja i operacija mišljenja koje se koriste na svakoj razini. - Razumjeti značenje svake razine. - Iz uratka izdvojiti bitne informacije (rastaviti odgovore na sastavne dijelove). - Pronaći dokaze da je to određena razina znanja (operacije mišljenja koje se koriste za rješavanje tog zadatka). (kad je utvrđena razina znanja, učenike posjesti zajedno)
Napraviti instrument za praćenje napretka učenika u kognitivnom području i predložiti najekonomičniji način pravljenja bilješki u imeniku. 6. STVARANJE - Dosjetiti se svih važnih informacija o Bloomovoj taksonomiji i razumjeti ih. - Dosjetiti se koraka izrade mjernih instrumenata, razumjeti ih i primijeniti demonstrirani postupak operacionalizacije ciljeva. - Izdvojiti bitne ciljeve u kognitivnom području. - Prikazati ih u tablici. - Kreirati simbole radi lakšeg pravljanja bilješki. - Kreirati postupak povezivanja informacija u smislenu cjelinu i način pravljenja ekonomične i svima razumljive bilješke koja će se moći upisati u rubriku koja ima malo prostora. POVEZIVANJE ZNANJA S RAZUMIJEVANJEM IZ RAZLIČLITIH PODRUČJA
Za nastavnu temu napisati obrazovne ciljeve za svaki nivo Bloomove taksonomije. 3. PRIMJENA - Dosjetiti se 6 razina znanja i operacija mišljenja koje se koriste na svakoj razini. - Razumjeti značenje svake razine. - Dosjetiti se informacija o načinu primjene Taksonomije. - Primijeniti demonstrirani postupak (Iz tablice s Bloomovom taksonomijom za svaku razinu odabrati odgovarajuće ključne glagole i uz pomoć njih definirati aktivnost za provjeru znanja te razine).
Usporediti učenikov uradak s jasno definiranim kriterijima i ocijeniti ga. 5. EVALUACIJA - Dosjetiti se 6 razina znanja i operacija mišljenja koje se koriste na svakoj razini. - Razumjeti značenje svake razine. - Iz uradaka učenika izdvojiti bitne informacije. - Zaključiti koju razinu znanja je svaki učenik dosegao. - Pronaći sličnosti i razlike između važnih elemenata učenikovog uratka i elemenata koji definiraju svaku pojedinu ocjenu. - Odabrati ocjenu koja najbolje opisuje kvalitetu uratka učenika s obzirom na elemente koje sadrži, a opisuju tu ocjenu.
Definirati Bloomovu taksonomiju. 1. DOSJEĆANJE – ako ponovimo originalnu definiciju 2. SHVAĆANJE – ako prepričamo definiciju svojim riječima 6. SINTEZA – ako na temelju dostupnih informacija o taksonomiji sami kreiramo definiciju
Istaknuti i komentirati u učenikovom uratku ono što je posebno dobro i ono na čemu treba raditi. Napisati komentare koji će biti smjernice za unapređivanje učenikovog postignuća. 6. STVARANJE - …. - Izdvojiti bitno u učenikovim uratcima i to razvrstati u kategorije (razine) znanja. - Procijeniti vrijednost iskazanog znanja u odnosu na zadane kriterije kvalitete. - Uočiti obrazac intelektualnog ponašanja učenika pri rješavanju problema. - Povezati sve te informacije i znanje iz različitih područja. - Obrazložiti svoje zaključke. - ….
Koju razinu znanja sam tražila od vas u ovoj aktivnosti? Obrazložite! SHVAĆANJE Razvrstati u informacije kategorije na temelju zadanog obilježja (korištenih operacija mišljenja tj. razine znanja)
10 min.
Korištenje sposobnosti niže razine • prve dvije razine znanja • i razina jednostavnije primjene izvježbanih postupaka opisuju mišljenje niže razine STVARATI - dosjećanje PROSUĐIVATI - reprodukcija ANALIZIRATI PRIMIJENITI SHVATITI DOSJETITI SE
Korištenje sposobnosti više razine • složenija primjena znanja (primjena znanja van konteksta učenja na nov i neizvježban način) i zadnje tri razine zahtijevaju korištenje mišljenja višeg reda i najsloženije intelektualne funkcije – prikupljanje i uređivanje podataka – traženje pretpostavki – promatranje STVARATI – uspoređivanje – klasificiranje PROSUĐIVATI – zamišljanje – postavljanje hipoteza ANALIZIRATI – kritiziranje – sažimanje PRIMIJENITI – kodiranje – tumačenje SHVATITI – zaključivanje – rješavanje problema DOSJETITI SE – poopćavanje – kombiniranje činjenica i ideja – rekonstruiranje i reorganiziranje informacijskih cjelina
Mogućnost dolaženja do razine kreativne primjene • ishod ovakvog rješavanja problema je nepredvidiv i time kreativan • najinteligentniji (daroviti) učenici ponekad mogu i bez adekvatne stimulacije doći do najviše razine znanja (1 -3% učenika) STVARATI PROSUĐIVATI ANALIZIRATI PRIMIJENITI SHVATITI DOSJETITI SE • ta razina moguća i za većinu (prosječnih) učenika uz dobro programiranu i metodički valjano realiziranu problemsku poduku • učiteljev zadatak je da pripremi aktivnosti ili okruženje koje će omogućiti učenicima korištenje mišljenja više razine
Važnost korištenja viših razina znanja • u ispitima i provjerama znanja se najčešće traži dosjećanje i reprodukcija informacija • najčešća pitanja : Nabroji. Reci što? Kada? Tko? Opiši. Zaokruži. … • za rješavanje životnih problema nije dovoljno dosjećanje i reprodukcija nužno je razvijati sveukupne potencijale učenika važno je poticati ih da koriste širok spektar sposobnosti
Utjecaj učenja na razvoj mozga • mozak se oblikuje ovisno o vrsti i količini uporabe • zahtjevi i poticaji iz okruženja mogu utjecati na IQ za +/- 20 bodova (raspon od 40 bodova) • zahtjevnija i izazovnija nastava bogatiji i složeniji mozak (rast mozga stimuliraju novi i teži zadaci) • nezahtjevna nastava dosada i „izležavanje mozga“ - učenici koji završe školu imaju 40% više veza u mozgu od onih koji su prekinuli školovanje - mozgovi onih koji se provlače kroz razrede imaju manje veza od mozgova onih koji ulažu napor u savladavanje gradiva
Važnost procesa učenja (aktivnosti učenika) • rast i razvoj mozga posljedica su procesa učenja i rješavanja problema, a ne poznavanja rješenja • nije važno poznaje li dijete točne odgovore i rješenja, već kako je došlo do spoznaja - je li vlastitom aktivnošću došlo do spoznaja - koliki je trud uložilo u to - koje je sposobnosti koristilo • tijekom planiranja i programiranja nastave sve veća pažnja pridaje se odabiru odgovarajućih aktivnosti učenika
Koraci pripreme nastave 1. Definiranje općih ciljeva Osposobiti učitelje za programiranje nastavnog procesa kojim će se poticati razvoj različitih sposobnosti učenika i usvajanje znanja, vještina i sposobnosti na različitim razinama. 2. Operacionaliziranje općih ciljeva 3. Odabir aktivnosti za - ostvarenje ciljeva - “mjerenje” ostvarenosti ciljeva
Važnost operacionaliziranja obrazovnih ciljeva • jasno i jednoznačno definirati u terminima opažljivog ponašanja • OPERACIONALIZIRANI CILJ = očekivani ISHOD UČENJA učitelju i učenicima potpuno jasno što učenici trebaju naučiti lakše birati zadatke za provjeru kvalitete znanja različitih razina (ishoda učenja/poučavanja) učenici postižu bolje rezultate veća objektivnost procjene kvalitete znanja
Način operacionaliziranja obrazovnih ciljeva • u „Bloomovoj“ tablici uz svaku razinu znanja opisani su - ciljevi učenja i - ključni glagoli (opisuju aktivnosti učenika) • odabere se nekoliko odgovarajućih ključnih glagola - opišu se aktivnosti učenika – kroz koje mogu steći znanje te razine i – pomoću kojih se može provjeriti jesu li stekli očekivano znanje
O čemu treba voditi računa pri operacionaliziranju obrazovnih ciljeva? • o značenju razine z. (kognitivnim procesima koje zahtijeva) • trebaju biti u skladu s općim ciljevima predmeta • koristiti jednostavne formulacije (razumljive učenicima i roditeljima) • opisuju: • NE opisuju: – ponašanje učenika – ponašanje učitelja – sadržaje koje učenik treba naučiti – ishode učenja – proces učenja
ponašanje učenika - ishod učenja Učenik će navesti 6 razina znanja NE ponašanje učitelja Informirati učenike o 6 razina znanja NE sadržaje koje učenik treba naučiti Učenik će znati da su razine znanja dosjećanje, shvaćanje, primjena, analiza, evaluacija i sinteza NE proces učenja Zapamtiti 6 razina znanja
Aktivnost 2 • Rad u malim skupinama • Pročitati dobivenu basnu • Operacionalizirati sve važne ciljeve na svim razinama znanja za pojam: BASNA ili OBRAMBENI MEHANIZAM • Ispuniti samo 1. prazni stupac u tablici • Izvješća skupina 20 min.
Koju razinu znanja sam tražila od vas u ovoj aktivnosti? Obrazložite! JEDNOSTAVNA PRIMJENA Ponavljanje (korištenje) demonstriranog postupka u kontekstu učenja.
Zamjerke Bloomovoj taksonomiji • na višim razinama znanja neki glagoli se ponavljaju unutar različitih razina • istraživanja su potvrdila hijerarhiju, ali nije sigurno je li viša razina znanja razina sinteze ili evaluacije - ovisi o konkretnoj situaciji
Diferencirano poučavanje • opći ciljevi operacionalizirani ciljevi aktivnosti za obradu (i provjeru) • pred učenike se stavljaju diferencirani zadaci - ovisno o mogućnosti učenja: - predznanju - kapacitetu radne memorije - dominantnom stilu učenja (različiti stilovi učenja) - razini razvoja kognitivnih sposobnosti (postupnost i heterogenost razvoja) • važno pripremiti nekoliko različitih aktivnosti za postizanje i provjeru istih ciljeva
Važnost diferencijacije • motivirani za rad s optimalno teškim zadacima (ni prelagani, ni preteški) – nešto malo iznad trenutnog spoznajnog stupnja - prelagani zadaci dosada - preteški zadaci odustajanje (ne mogu ih riješiti) - ponavljani neuspjeh gubitak samopouzdanja/interesa • postepeno im se daju sve zahtjevniji zadaci - postepeno se podiže razina misaonog funkcioniranja (postepeno koriste sve složenije i apstraktnije misaone operacije za rješavanje problema) potiče se razvoj mozga - održava se motivacija za rad
Utvrđivanje optimalnog vremena za obradu pojma • nema recepata što i koliko može dijete određene dobi • postoje orijentacijski podaci o tome • optimalno vrijeme za obradu pojma treba utvrditi u individualnom radu s djetetom nužno sustavno praćenje napredovanja svakog učenika i pravljenje bilješki o tome
Mogući načini diferencijacije • svi rješavaju zadatke na razini dosjećanja i shvaćanja, a zatim izaberu najmanje jednu ponuđenu aktivnosti iz (neke aktivnosti su označene kao obavezne, a neke kao izborne) - svakog od viših nivoa - nekog od viših nivoa • učitelj unaprijed odredi tko će raditi na nižoj razini, a tko na višima • svako dijete odabere aktivnost iz bilo kojeg nivoa • učenici rade na nižim razinama, a zatim sami osmišljavaju aktivnosti na višim razinama • svi učenici sami osmišljavaju aktivnosti
Aktivnost 3 • Rad u malim skupinama • Za svaku razinu znanja uz operacionalizirani cilj zapisati nekoliko aktivnosti učenika za ostvarenje toga cilja • Koristiti Tablicu s Bloomovom taksonomijom • Izvješća skupina 15 min.
Koliko tradicionalna škola potiče razvoj sposobnosti učenika? • tradicionalna škola iskorištava spontano razvijene potencijale učenika (ili potencijale čiji razvoj stimulira obitelj) - mogla bi poticati njihov razvoj i omogućiti napredovanje i djeci koja nisu dovoljno stimulirana kod kuće - u 7. i 8. r OŠ postotak „pravih“ odličnih učenika (opći uspjeh odličan bez ocjena iz „odgojnih“ predmeta): oko 25% - postotak djece koja s 14 godina (7. - 8. razred) imaju razvijeno formalno-logičko mišljenje: 25% - je li podudarnost slučajna ili naša škola uglavnom prati, a nedovoljno potiče razvoj kognitivnih sposobnosti
Odgovornost škole za razvoj potencijala učenika • količina i kvaliteta živčanih veza u mozgu 30 -60% ovise o nasljeđu, a 40 -70% o utjecaju okoline • učenici u školi i po 7 sati dnevno + učenje kod kuće (175 dana u godini) greške pri poučavanju mogu imati daleko ozbiljnije posljedice za djecu nego ranije obaveza svakog učitelja da se u radu rukovodi suvremenim znanstvenim spoznajama o radu mozga i načinu i mogućnostima učenja djece određene dobi
Kraj!
- Slides: 57