Vrednovanje i ocjenjivanje Procjenjivanje je proces prikupljanja i

Vrednovanje i ocjenjivanje

Procjenjivanje je proces prikupljanja i analiziranja informacija o učeničkim postignućima, kako bi se utvrdio nivo tih postignuća. Ocjenjivanje je proces prevođena rezultata procjenjivanja u jedinstveni kvantitativni indikator. Procjenjivanje je šire od ocjenjivanja: ocjenjivanje uvijek podrazumijeva procjenjivanje, ali procjenjivanje ne mora nužno uključivati ocjenjivanje.

Funkcije ocjenjivanja u odnosu na učenike I: n Informativna funkcija – nastavnici na osnovu praćenja rada i postignuća pružaju svakom učeniku povratnu informaciju o tome kako napreduje u učenju, koji i kakvi su rezultati njegovog učenja. n Instruktivna ili razvojna funkcija – nastavnik predlaže učeniku ili zajedno sa njim definiše sljedeći korak u učenju; podrška učeniku.

Funkcije ocjenjivanja u odnosu na učenike II: Motivaciona funkcija: n postupci i komentari nastavnika kojima se podiže samopouzdanje i zainteresovanost učenika, n informacije koje se daju učenicima prvenstveno su usmjerene na dobre i jake strane njihovog rada i postignuća, a instrukcije su usaglašene sa nivoom znanja i sposobnostima učenika; n uspjeh na sljedećem koraku djeluje na učenika podsticajno. Evaluativna funkcija – dolazi do izražaja u pojedinim periodima školovanja kada se proces ocjenjivanja usredsređuje na sumiranje svih raspoloživih relevantnih podataka o napredovanju učenika.

Ocjenjivanje pomaže učenicima da: n postanu svjesni ciljeva učenja, n ovladaju strategijama učenja, n prepoznaju ostvarene uspjehe, n procijene potencijale za nova postignuća.

Funkcije ocjenjivanja u odnosu na nastavu: n Informativna funkcija – proizilazi iz činjenice da su podaci o uspjehu učenika, u stvari, i najrealniji podaci o uspjehu nastavnika, o valjanosti njegovog planiranja, organizovanja i vođenja nastave. n Analitičko-evaluativna funkcija – dolazi do izražaja u načinu na koji nastavnici povezuju aktivnosti usredsređene na konkretne nastavne sadržaje sa ktiterijumima za procjenjivanje uspješnosti tih aktivnoti i kvaliteta njihovih ishoda. n Korektivno-inovativna funkcija – ogleda se u akcionom planu koji nastavnik, često zajedo sa učenicima, drugim nastavnicima, stručnim saradnicima, pravi za sljedeći nastavni period.

FORMATIVNO (razvojno) OCJENJIVANJE n Odvija se kontinuirano tokom školske godine. n Usmjeravajuće je ili podsticajno, odnosno procesno ili razvojno. Vrednovanje ishoda prethodnog učenja je sredstvo za oblikovanje, usmjeravanje i vođenje daljeg procesa učenja. n Odgovara na pitanje šta je učenik postigao, da bi moglo isto tako precizno i jasno da odgovori na pitanje šta i kako treba učenik dalje da uči. n Odvija se u procesu učenja i usmjerava učenika na određene ciljeve, sadržaje i ishode, podstičući ga da planira naredne korake u učenju, i preuzima što aktivniju i konstruktivniju ulogu u sopstvenom razvoju.

SUMATIVNO (zaključno) OCJENJIVANJE n Osnovni cilj je vrednovanje ishoda ostvarenih u određenm periodu učenja ili školovanja (tromesečje, polugodište, kraj školske godine, završni ispit. . . ). n Odgovara na pitanje koliko je učenik naučio u određenom nastavnom periodu, u kojoj mjeri je ovladao standardima znanja utvrđenim nastavnim programom.

Moguća sredstva ocjenjivanja za formativno i sumativno ocjenjivanje

Sumativno ocjenjivanje n Preovladava SUMATIVNO OCJENJIVANJE u tradicionalnoj školi n Procjenjivanje znanja na OSNOVU usmenih i pismenih provjera n Procjenjivanje ishoda učenja/podučavanja (provjera nakon obrade nastavne cjeline ili nakon dužeg vremenskog razdoblja)

Zašto je to problem? n Odgovara dijelu učenika ( nemogućnost pokazivanja stvarnog znanja) n Provjere znanja su nedovoljno česte n Pogreška ocjenjivanja (djelovanje faktora koji nemaju veze sa znanjem) n Ocjena govori kojoj široj kategoriji pripada učenik (s obzirom na uspjeh) – ne govori šta konkretno zna ili ne zna n Učenici često ne znaju kako treba učiti n Najčešće se provjeravaju najniži nivoi znanja iz razreda u razred sve veći broj učenika sa slabim školskim uspjehom

FORMATIVNO OCJENJIVANJE n Procjena kvaliteta procesa učenja/podučavanja n Govori o predznanju (inicijalne provjere) ili znanja tokom dijela podučavanja n Rezultat = polazna osnova za INDIVIDUALIZIRANO podučavanje

Metode i tehnike vjerodostojnog ocjenivanja Posmatranje procesa: - zapisi događaja - tekući zapisi - analiza učeničkih odgovora - intervjui/ankete - sastanci - liste za provjeru Eksterni ili standardizovani testovi: - razredna testiranja - regionalna testiranja - državna testiranja - međunarodna testiranja Ocjenjivanje u učionici: Ocjenjivanje pomoću portfolija: - projekti - eksperimenti - testovi koje pravi nastavnik - izlaganja - umjetničko izražavanje - pismeni zadaci - radni portfolio - zbirni portfolio

Testovi znanja ili postignuća n Baždareni testovi znanja (nizovi zadataka objektivnog tipa) n Nebaždareni testovi znanja (neformalni testovi znanja)

Izrada testova znanja n U školi ga pravi nastavnik, aktiv nastavnika, pedagog, psiholog n Nastavnik daje pitanja, psiholog ili pedagog preoblikuje u testove n n n n znanja a nastavnik provjerava da li su u skladu sa predmetom Zadaci se ređaju prema oblicima, prvo se daju zadaci jednog oblika, pa drugog i td. Zadaci ne treba da su poređani onim redom kao što se uči materija u školi Pilotiranje testova na manjem broju učenika Pilotiranje treba da pokaže da li je test dobro napravljen, koja su pitanja dobra a koja treba odbaciti, Da li su pitanja jasna, da li ih učenici razumiju, ima li dvosmislenih pitanja Da li se pitanjima može dobiti više tačnih odgovora Da li treba neka pitanja odbaciti ili preformulisati

Opšta pravila kod izrade testova n u zadacima ne treba upotrebljavati nejasne i teške riječi n ne treba doslovno ponavljati riječi iz udžbenika n zadaci treba da su jasni i određeni n zadaci ne smiju da sugerišu odgovor n između dva zadatka ne smije da postoji veza n u testu ne smiju da postoje zamke n treba koristiti kvantitativne a ne kvalitativne izraze

Karakteristike testa v Osjetljivost testa (diskriminacija odgovora, najviše pitanja na koja odgovaraju 25 -75% učenika, teži odgovori 10 -25% i lakši zadaci koje rješavaju 90% učenika) v Valjanost testa (ukoliko ispituje samo znanje učenika, voditi računa da se ne ispituje inteligencija – pr. logični odgovori). Valjanost se ispituje racionalno i empirijski. v Objektivnost testa (zadaci u testu moraju biti takvi da ne ukazuju na mogućnost dvoumljenja prilikom odgovaranja)

Norme ocjenjivanja rezultata Gausova kriva: 0%-20% - nedovoljna ocjena (1) 20%-40% - dovoljna ocjena (2) 40%-60% - dobra ocjena (3) 60%-80% - vrlodobra ocjena (4) 80%-100% - odlična ocjena (5)

Norme ocjenjivanja rezultata Testovi čiji je okvir npr. 100 bodova: § Od 0 -40 bodova – nedovoljan (1) § Od 41 -55 bodova – dovoljan (2) § Od 56 -70 bodova – dobar (3) § Od 71 -85 bodova – vrlodobar (4) § Od 86 -100 bodova – odličan (5)

Vrste testova znanja Testovi reptrodukcije: n esejski testovi n testovi dopunjavanja ili prisjećanja Testovi rekognicije (prepoznavanja) n alternativni testovi n testovi višestrukog izbora n testovi upoređivanja i sređivanja

Zadaci esejskog tipa n Pripadaju otvorenom tipu zadataka, najsloženiji su, s njima se ispituju viši nivoi znanja. Učenici trebaju prikazati sposobnost primjene znanja u novoj situaciji (tekstu), izraziti svoje mišljenje, pokazati kreativnost i pismenost. Traži se da napišu zaokruženi tekst koji sadrži uvod, središnji dio i zaključak. n Svaki zadatak ima tekstovni dio, tehnička uputstva za pisanje (način pisanja, koncept, dužina teksta). Odrednice koje usmjeravaju učenike pri pisanju, sastava treba imati od 150 do 200 riječi.

Zadaci dopunjavanja *Upiši ime koje nedostaje. Začetnikom esejističke proze smatra se………. . (Michel de Montaigne) ILI *Prema navedenom primjeru uvrsti prikladan oblik riječi, koja je u zagradi, u rečenicu. Pjesnik je obogatio maštom. (nju) (Pjesnik ju je obogatio maštom. )

Zadaci dopunjavanja U kojoj se ustanovi danas čuva originalna Baščanska ploča? . . . . (U Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti. ) *Koliko slogova ima riječ jedanaestogodišnji? . . (osam/8)

Zadaci dopunjavanja 1. Glavni grad Slovenije je 2. 3. 4. 5. ________ Najviša planina u Austriji je _______ Koliko država ima EU _________ Koja je najveća rijeka u Brazilu _____ Koje godine je počeo II svetski rat ____ (1 bod)

Aalternativni testovi *Katarza izaziva pročišćenje osjećaja gledaoca. TAČNO-NETAČNO *H 2 O je formula za vodu DA NE *Djeca bolje uče nego odrasli ljudi DA NE *Inteligencija se razvija tokom cijelog života DA NE *Sjedište EU je u Briselu TAČNO-NETAČNO

Testovi višestrukog izbora Koji od navedenih pojmova sadrži u sebi sve ostale pojmove? a) pšenica b) žito c) raž d) ječam e) zob

Testovi višestrukog izbora Među navedenim gradovima podvucite one koji se nalaze u Srbiji: a) Kragujevac b) Gornji Milanovac c) Varaždin d) Novo Mjesto e) Smederevo

Testovi višestrukog izbora Koji su od navedenih naučnika zaslužni za razvoj ili širu primjenu Bine-Simonove skale? a) Spirman b) Terman c) Stevanović d) Katel e) Mek. Dugal

Testovi sređivanja i upoređivanja U ovom zadatku navedeni su svi kontinenti. Rednim brojevima od 1 – 5 označite njihovu veličinu prema broju stanovnika: Afrika _____ Amerika _____ Evropa _____ Australija _____ Azija _____

Testovi sređivanja i upoređivanja U jednoj koloni napisana su imena pisaca, a u drugoj romani. Označite koje su od spomenutih romana napisali navedeni pisci. To ćete učiniti na taj način što ćete na liniju ispred imena pisca napisati broj koji se nalazi ispred romana koji je on napisao: ______ Tomas Man 1. Ana Karenjina ______ Igo 2. Zločin i kazna ______ Tolstoj 3. Jadnici ______ Dostojevski 4. Kontrapunt života ______ Hemingvej 5. Očevi i djeca ______ Moam 6. Oštrica brijača 7. Starac i more 8. Čarobni brijeg 9. Čiča Gorio

Norme ocjenjivanja rezultata Kod predmeta sa više elemen. ocjenjivanja: • usmeni odgovor – 25% zaključne ocjene • pismeni odgovor – 20% zaključne ocjene • rješavanje problema – 35% zaključne ocjene • interaktivnost – 15% zaključne ocjene • snalaženje u prostoru – 5% zaključne ocjene

Norme ocjenjivanja rezultata Odličan (5) - dobija učenik koji je u cjelini usvojio osnovna, proširena i produbljena znanja, umjenja i vještine a prema programu predmeta Vrlodobar (4) - dobija učenik koji je u cjelini usvojio osnovna znanja, umjenja i vještine i usvojio više od polovine proširenih, odnosno produbljenih znanja, umjenja i vještine prema programu predmeta Dobar (3) - dobija učenik koji je u cjelini usvojio osnovna znanja, umjenja i vještine i polovinu proširenih znanja, umjenja i vještine prema programu predmeta Dovoljan (2) - dobija učenik koji je usvojio osnovna znanja, umjenja i vještine prema programu predmeta

KRITERIJUMI ZA OCJENJIVANJE ZNANJA - STANDARDI ZNANJA U PREDMETNIM PROGRAMIMA - PRAVILNIK O OCJENJIVANJU - BLUMOVA TAKSONOMIJA

Blumova taksonomija Metakognitivno znanje vrednovanje Učenici procjenjuju, vrednuju informacije na osnovu nekog kriterijuma; daju argumentaciju Vrednovanje Argumentacija Preporučivanje Obrazlaganje Metakognitivno znanje sinteza Učenici od ponuđenih informacija stavraju novu cjelinu; kreiraju nešto novo za njih; nov proizvod Kreiranje Smišljanje Razvijanje Planiranje Proceduralno znanje analiza Učenici ponuđene informacije raščlanjuju, klasifikuju, dovode u vezi Raščlanjivanje Poređenje Razlikovanje Proceduralno znanje primjena Učenici uz minimalna uputstva biraju i koriste informacije kako bi rješili neki problem Upotreba Promjena Rješavanje Demonstriranje Verbalno znanje razumijevanje Učenici svojim riječima interpretiraju, objašnjavaju ili obrazlažu infromacije koje imaju Objačnjavanje Sažimanje Opisivanje Davanje primjera Verbalno znanje Učenici se prisjećaju ili prrepoznaju infromacije u obliku u kome je naučena Navođenje Nabrajanje Imenovanje Definisanje

USKLAĐIVANJE CILJEVA UČENJA NA RAZLIČITIM NIVOIMA S NAČINIMA OCJENJIVANJA

Zaključci n Razviti odjeljenjsku kulturu koja podstiče interakciju i upotrebu sredstava za ocjenjivanje i time ocjenjivanje učiniti integralnim dijelom nastave n Postaviti ciljeve učenja i pratiti napredovanje svakog učenika ka ostvarenju tih ciljeva n Pružite učenicima povratne informacije o njihovom učenju i učinku na osnovu dobrih i loših strana koje ste uočili u njihovom radu n Aktivno uključite učenike u proces učenja i ocjenjivanja, pomažući im da uvide vezu između ta dva procesa