Strunopedagoki seminar za savjetnike Zavoda za odgoj i

Stručno-pedagoški seminar za savjetnike Zavoda za odgoj i obrazovanje OCJENJIVANJE, DOKIMOLOGIJA I ZAKONSKI OKVIR U OSNOVNIM I SREDNJIM ŠKOLAMA “Ocjene se ne dobivaju, treba ih zaraditi” (dr. sc. A. Ivanek) Voditeljica: dr. sc. Sanela Popović Široki Brijeg, 31. kolovoza 2018.

Zakonski okvir djelovanja savjetnika Zakoni o osnovnom i srednjem školstvu HBŽ i ŽZH Pravilnici o praćenju i ocjenjivanju učenika Pravilnik o stručno-pedagoškom nadzoru Standardi kvalitete profesionalnog rada Uloga savjetnika-uvid u ostvarivanje GPP, neposredno praćenje izvođenja nastave i drugih oblika rada, planiranje, provođenje ispita i ocjenjivanje, uvid u pedagošku dokumentaciju, razgovor, stručno usavršavanje odgojnoobrazovnih djelatnika, predlaganje mjera, pružanje stručne pomoći, poticanje učenika, ocjena funkcionalnosti prostora i opreme, praćenje rada stručnih tijela, kreiranje zapisnika i nalaza

Što savjetnik nadzire? Jesu li doneseni kriteriji ocjenjivanja s elementima praćenja i ocjenjivanja na stručnim aktivima-ciljevi nastave sukladno NPP-redovito revidirati Jesu li uspostavljeni učinkoviti, jednostavni načini evidentiranja praćenja i vrjednovanja Jesu li dogovorene tablice praga prolaznosti za pismene provjere Planiraju li se usmene provjere-kartice Jesu li donesene alternativne metode provjere na stručnim aktivima

Je li praćenje i ocjenjivanje usklađeno s ishodima učenja i planiranjem Kako se rabe tehnike i elementi ocjenjivanja Jesu li utvrđeni jasni kriterija ocjenjivanja u obliku dokumenta Postoji li mogućnost i metodologija samoocjenjivanja Analiziraju li se rezultati praćenja

Pravilnici o ocjenjivanju Utvrđivanje elemenata ocjenjivanja na stručnim aktivima (učenici s teškoćama) USMENA PROVJERA: Broj ocjena po obrazovnom razdoblju (min. 2 35 -70; min. 3 više od 70); TRAJANJE DO 15 min Priprema za usmenu provjeru Zaključna ocjena (članak 22. )

PISANE PROVJERE 1 X tijekom jednog obrazovnog razdoblja 35 -70 sati 3 X više od 70 sati Obvezne iz matematike, hrvatskog jezika, stranih jezika, informatike Školske zadaće ne ulaze u ukupan broj pisanih provjera Najviše 3 puta u polugodištu KPP Nema pisanih provjera zadnji tjedan u 1. pol. i dva tjedna prije kraja nastavne godine Unutar 8 dana ispravak

DOKIMOLOGIJA grč. dokimos-dokazan; logos-znanost Dokimologija-disciplina opće pedagogije, vještina sustavnog pravilnog i pravednog ocjenjivanja učeničkog uspjeha utemeljena na posebno izgrađenim kriterijima – grč. dokimos; provjeren, ispravan+LOGIJA. . ŠKOLSKA DOKIMOLOGIJA je znanstvena disciplina koja nastoji identificirati i proučiti utjecaj svih onih faktora koji kvare dijagnostičku i prognostičku vrijednost školskih ocjena. Relativno mlada znanstvena disciplina Slabo zastupljena na nastavničkim fakultetima

Veza kurikula i dokimologije Kurikul-lat. curriculum-natjecanje, život, tijek; engl. curriculum-popis predmeta uključenih u listu neke škole ili proces poučavanja u nekoj određenoj školi KURIKUL-naukovna osnova što se uči i zašto kako se uči kada se uči gdje se uči -konkretizirani ili operacionalizirani ciljevi učenja -sadržaji učenja -nastavne metode -nastavni mediji -nastavne situacije -nastavne strategije -evaluacija procesa i iskustva Kurikul je cjelina, cjelovit tijek u kojemu se u logičnom slijedu i isprepletenosti javljaju ciljevi, sadržaji, metode, iskustva i procesi. Poznavanjem nastavnih ciljeva izravno je povezano s uspješnom procjenom učenika.

VRJEDNOVANJE-sustavno prikupljanje podataka u procesu učenja i stečenim kompetencijama PRAĆENJE-sustavno uočavanje i bilježenjemodeli PROVJERAVANJE ILI PROCJENJIVANJEutvrđivanje postignute razine kompetencija OCJENJIVANJE-pridavanje brojčane vrijednosti rezultatima praćenja i provjeravanja Na učiteljskim fakultetima se uči o svemu i svačemu, a o ocjenjivanju malo ili ništa (Pongrac, 1980. )

METODE VRJEDNOVANJA TRADICIONALNE ALTERNATIVNE/ KOMPLEMENTARNE Pisani zadatci Praćenje Pismena zadaća Samoocjenivanje Usmeni zadatci Učeničko istraživanje Praktični zadatci Projekt Opažanje tijekom nastave Portfolijo Domaća zadaća

OCJENA “Pokazatelj znanja, inteligencije, općeg školskog ponašanja, prilagođenosti školskim kriterijima ili pogodnosti za školovanje” (Fulgozi i Fulgozi, 1982. ) višeslojna poticajna, a ne represivna zaključna ocjena-”pedagoška sredina” kao rezultat sustavnog postupka prikupljanja spoznaja o učeničkome znanju

UZROCI SLABE METRIJSKE VRIJEDNOSTI OCJENA KOJE SE ODNOSE NA TEHNIKE ISPITIVANJA OSOBNA JEDNADŽBA (blag, strog) HALO-EFEKT (opće mišljenje o učeniku, simpatija ili antipatija prema učeniku – ohrabruje ili koči) LOGIČKA POGRJEŠKA (ocjene iz drugih predmeta, sugestivno djelovanje ostalih ocjena) POGRJEŠKA SREDINE (najčešća ocjena sredine za značajno različite razine znanja) POGRJEŠKA DIFERENCIJACIJE (3/4, -3 i sl. , više od skale 5 ocjena) POGRJEŠKA KONTRASTA (znanje ili neznanje prethodnog učenika - ispitanika) PRILAGODBA KRITERIJA SKUPINI UČENIKA (različito u različitim razredima, pooštriti kriterije u “boljim” razredima) RAZLIČITOST KRITERIJA (na polugodištu i kraju godine) DISCIPLINSKA OCJENA (umiriti, kazniti)

USMENA PROVJERAOCJENJIVANJE Usmeno odgovaranje, podatci koje učitelj prikupi tijekom obrade novog gradiva, uvježbavanja i rasprava-1912. -6 min, neekonomično -ne govoriti duže od 3 min bez postavljanja nekog pitanja -utvrditi osnovna znanja za prolaznu ocjenu, pripremiti se za usmenu provjeru -ocjenjivanje domaće zadaće uz provjeru -javno ocjenjivanje i obrazloženje -”Didaktički ugovor” Odrednice vrednovanja usmenih odgovora učenika: v reakcija učenika na postavljeno pitanje v kvaliteta znanja u odnosu prema postavljenom pitanju v način iznošenja znanja-argumentacija v kvaliteta prezentacije

PISMENA PROVJERAOCJENJIVANJE "Pismenim provjeravanjem znanja utvrđuje se relativno postignuće pojedinca u odnosu prema učinku ostalih članova razrednog odjela. " (Kadum, 2004, 61). -1704.

Znanje učenika pismeno se može provjeravati: - nizom zadataka objektivnog tipa i/ili - testovima znanja - školskim zadaćama (zadaćnica, ispravak, korekturni znaci) - Pismeni ispit ocjenjuje se na osnovu postignutog broja bodova, odnosno točno ponuđenih odgovora (rezultata). -Čimbenici koji najčešće utiču na mjerila ocjenjivanja su: izbor (težina) zadatka, odnosno pitanja; strogost učitelja; razina znanja učenika. Razinu složenosti zadatka (pitanja) učitelj prema osobnom sudu izražava bodovima. Postignuti broj bodova osnovica je za određivanje brojčane ocjene.

Pravila za konstrukciju zadataka › Pitanja ne smiju biti preuzeta izravno iz udžbenika › Tekst pitanja ili tvrdnji mora biti razumljiv te gramatički i pravopisno točan › Pitanja ne smiju biti takva da olakšavaju odgovor › Pitanja ne smiju biti dvosmislena ili takva da namjerno zavaraju učenika › Treba izbjegavati uporabu riječi koje ukazuju na rješenje – riječi kao ponekad, često, općenito česte su u točnim, a uvijek, nikad, nijedan, samo češće su u netočnim tvrdnjama › Točni odgovori trebaju biti jednako dugi kao i netočni › Zadaci ne smiju biti međusobno vezani, tako da ako učenik ne riješi zadatak A ne može riješiti niti zadatak B

Višeminutna provjera znanja Pravo na 5 dana unaprijed najavljene kratke provjere znanja do 15 minuta na kraju ili početku sata (prethodno obrađeni sadržaji) Voditi evidenciju U imenik unositi prosječnu ocjenu 3 ovakve provjere Istraživanja su pokazala da su bolje kratke, ali česte provjere znanja, nego velike i rijetke.

RASPON POSTOTKA BODOVA U ISPITIMA ZNANJA Prag prolaznosti viši na višoj razini obrazovanja Prag prolaznosti od 50%-75% na različitim razinama obrazovanja Prag prolaznosti u SŠ 35%-50%-najrašireniji (31%-41%; 35%-50%) MODEL 1. (KAKO ODABRATI OPCIJU? ) Raspon postotka bodova Ocjena 0 – 50 % nedovoljan (1) 0 - 31 % nedovoljan (1) 51 – 60 % dovoljan (2) 32 – 50 % dovoljan (2) 61 – 80 % dobar (3) 51 – 69 % dobar (3) 81 – 90 % vrlo dobar (4) 70 – 89 % vrlo dobar (4) 91 – 100 % odličan (5) 90 – 100 % odličan (5) ZA UČENIKE S POSEBNIM POTREBAMA/TEŠKOĆAMA IZRAĐUJE SE POSEBAN ISPIT I ZA PROLAZ JE POTREBNO RIJEŠITI 20%

MOGUĆE GRANICE OCJENA PISMENOG PROVJERAVANJA OCJENA % BODOVA Kod pretežno vezanih odgovora Kod pretežno slobodnih odgovora 90 – 100 4 77 - 89 3 64 - 76 2 50 - 63 1 manje od 50 % 5 5 86 – 100 4 71 – 85 3 56 – 70 2 42 – 55 1 manje od 42 %

GAUSOVA KRIVULJA U VRJEDNOVANJU I OCJENJIVANJU Pretvaranje broja bodova u ocjenu 1. Način: postotno redno mjesto (usporedni model-veći uzorak) % Ocjena 10% (najslabiji) 20% (sljedeći) 40% (srednji) 20% (sljedeći) 10% (najbolji) 1 2 3 4 5 2. Način: postotak bodova (prije) % Ocjena 0 – 49 50 – 60 61 – 75 76 – 89 90 – 100 1 2 3 4 5

Relativni kriterij - rezultati učenika na ispitu se dijele prema normalnoj distribuciji u kategorije kojima se pridaju odgovarajuće ocjene: 10% najlošijih – nedovoljan Sljedećih 20% - dovoljan Sljedećih 40% dobar Sljedećih 20% - vrlo dobar Posljednjih 10% - izvrstan Apsolutni kriterij – unaprijed se odredi koja količina pokazanog znanja odgovara kojoj ocjeni • Za dovoljan – 61 – 70% zadataka • Za dobar – 71 do 80% zadataka • Za vrlo dobar - 81 -90% zadataka • Za izvrstan – 91 -100%

Može se odrediti minimalni broj bodova na ispitu koji donosi pozitivnu ocjenu. Nakon toga od minimalnog potrebnog za prolaz do najviše postignutog 10% dovoljan Sljedećih 40% dobar Sljedećih 40% vrlo dobar Posljednjih 10% izvrstan Primjer: 120 0 -20 - nedovoljan 21 -30 - dovoljan 31 -70 -dobar 71 -110 -vrlo dobar 111 -120 -odličan

Elementi opisnog ocjenjivanja Model ocjenjivanja na svim stupnjevima školovanja Ostvarivanje konkretnih odgojno-obrazovnih zadataka koji su definirani u Programu (znanje, stavovi, vrijednosti, vještine); Je li učenik usvojio programske sadržaje (potpuno, djelomično, nije usvojio); U čemu je učenik uspješan; Što je njegova jača strana? Gdje mu je potrebna pomoć ili poticaj? Koliko je napredovao u odnosu na početak školske godine? Je li dijete s posebnim potrebama? U kojim područjima se poteškoće očituju (izgovor, analiza, sinteza, razumijevanje, reproduciranje, odsustvo pažnje, nemogućnost zaključivanja, logopedski problemi, …); Koje su preporuke za prevladavanje tih problema; 23

Elementi opisnog ocjenjivanja Koliko je učenik samostalan u radu (nesamostalan, za najmanju poteškoću traži pomoć, samostalan, djelimično samostalan, …); Može li zadržati pažnju na sadržaju? Kakav je odnos prema učenicima u odjelu (prijateljski, komunikativan, povučen, nedruželjubiv, …); Druge osobine Vidi Prilog 1.

Alternativne metodeocjenjivanje Portfolijo, projekti i istraživanje ocjenjivati opisno i brojčano, kao obrazovno i/ili odgojno postignuće Samoocjenjivanje znanja prema zadanim kriterijima-izravno u obrazovna postignuća ili kombinirano Ocjenjivanje rada u grupi-ocjena ista za sve učenike, upisuje se u bilješke, stečena znanja se provjeravaju individualno-ocjena u imenik, formirati grupe po slučajnom uzorku Samoocjenjivanje rada u grupi (psihimotorička ili odgojna postignuća -opisno) Domaća zadaća-pregledati različitim postupcima-kombinacija pitanja i prezentacije, utvrditi samostalnost, voditi evidenciju, više od pola nenapisanih zadaća=nedovoljan (1), netočna zadaća= nenapisana Vidi Priloge 10. , 11. i 12. Kako postupate ako učenik ne napiše zadaću?

PREZENTACIJA – kriteriji vrednovanja Najava cilja i očekivanih ishoda učenja Dinamika, struktura i tijek prezentiranog rada Izdvajanje/naglašavanje ključnih pojmova i postupaka Jasnoća govora i pravilna artikulacija i intonacija Strategije, metode i postupci Interakcija unutar skupine Primjeri iz prakse i života (škole) Rasprava i diskusija Zanimljivost i korisnost 1 2 3 4 5

CHEK LISTA (popis ponašanja)

MJERILA OCJENJIVANJA I OCJENE DEFINICIJA 1. 2. 3. 4. 5. Učinak zadovoljava zahtjevima u posebnoj mjeri Učinak u potpunosti zadovoljava zahtjeve Učinak uglavnom zadovoljava zahtjevima Učinak pokazuje nedostatke, ali ipak zadovoljava zahtjeve Učinak ne odgovara zahtjevima, osnovna znanja nepotpuna, nedostatci se ne mogu ukloniti u dogledno vrijeme OCJENA - odličan (5) - vrlo dobar (4) - dobar (3) - dovoljan (2) - nedovoljan (1)

VRJEDNOVANJE USMENIH ODGOVORA S OBZIROM NA REAKCIJU UČENIKA NA POSTAVLJENO PITANJE REAKCIJA OCJENA Brza, točna odličan (5) Sporija, ali bez pomoći učitelja vrlo dobar (4) Sporija i uz pomoć učitelja dobar (3) Djelomična dovoljan (2) Bez razmišljanja nedovoljan (1)

VRJEDNOVANJE USMENIH ODGOVORA UČENIKA S OBZIROM NA KVALITETU ZNANJA KVALITETA ZNANJA OCJENA Izrazito opširna, točna, temeljita i znanstveno utemeljena odličan (5) Točna i opširna Prosječna Nepotpuna Bez znanja vrlo dobar (4) dobar (3) dovoljan (2) nedovoljan (1)

VRJEDNOVANJE USMENIH ODGOVORA UČENIKA S OBZIROM NA NAČIN IZNOŠENJA ZNANJA I ARGUMENTACIJU NAČIN IZNOŠENJA Logičan, argumentiran Uglavnom logičan, uvjerljiv, s razumijevanjem Logičan u pojedinim dijelovima Općenito zadovoljavajući Bez razumijevanja OCJENA odličan (5) vrlo dobar (4) dobar (3) dovoljan (2) nedovoljan (1)

BILJEŠKE U IMENIKU Sva zapažanja i primjedbe unositi u imenik radi definiranja konačne ocjene. Evidentiraju se: inicijalne provjere, odgovori učenika, učinci na pismenim ispitima, opis rada kao i reakcije i ponašanje učenika, što ide bolje što slabije. nadnevak provjere, broj osvojenih bodova i %, nastavna cjelina i zapažanja koja su rezultat periodičnog praćenja, ometajući čimbenici, korekcije poučavanja, obavijesti za roditelja i nastavnika (razumljivo, dosljedno)-može pomoći chek lista Opisna ocjena utječe na zaključnu 10 -20% Ne koristiti skraćenice, izbjegavati generalizaciju na temelju jednog odgovora, ne pretjerivati u čestim zabilješkama Pogrešno je proširivati skalu ocjena znakovima (+, -, eksponentima i sl. )-kvari se prognostička slika ocjene

OCJENJIVANJE UČENIKA S TEŠKOĆAMA Ocjena= rezultat praćenja napredovanja odnosa prema radu i postavljenim zadatcima te odgojnim vrijednostima. JASNO DEFINIRANI KRITERIJI: NASTAVNIK I STRUČNI TIM-NAGLASAK NA TEMELJNIM ZNANJIMA PISANI RADOVI 20% ZA PROLAZ NAČINE, POSTUPKE I ELEMENTE VRJEDNOVANJA PRIMJERITI TEŠKOĆI I OSOBNOSTI UČENIKA-(U SURADNJI SA STRUČNIM TIMOM) I USMJERITI NA POTICANJE, AKTIVIRANJE UČENIKA I OČUVANJE SPOSOBNOSTIVRJEDNOVATI NJEGOV/NJEN ODNOS PREMA RADU I POSTAVLJENIM ZADATCIMA I ODGOJNIM VRIJEDNOSTIMA OMOGUĆITI PROVJERE SUKLADNO TEŠKOĆAMA UČENIKA-pogrješke zbog teškoće trebaju se ispraviti, ali ne smiju utjecati na ocjenu OCJENA SE TREBA POPRATITI OPISNO UČITELJ NE SMIJE ODUSTATI OD DJETETA S TEŠKOĆAMA.

Što savjetnik treba savjetovati učiteljima? Učitelj mora imati emocionalnu stabilnost, zrelost, razvijenu inteligenciju, razvijeno apstraktno mišljenje, razvijeno osjećanje za dužnost, odgovornost, staloženost. Od moralnog kvaliteta nastavnika u velikoj mjeri zavisi vrijednost i adekvatnost ocjene. Uspostava djelotvornog, ekonomičnog i jednostavnog sustava evidentiranja Česte provjere i procjene Ne donositi ocjenu na brzinu Izbjegavati podjelu na sate obrade i ispitivanja(potičemo kontinuitet učenja= radne navike, brzo naučeno=kratkotrajno znanje) Izbjegavati ocjenjivanje kad ste bolesni, neraspoloženi, pritisnuti problemima Ocjenu javno obrazložiti (što je dobro, a što i kako treba poboljšati), konzultacije s razredom-do određene granice (dijete s PP) Ocjenjivanje mape radova-portfolijo

Objektivno definirati ciljeve rada i kriterije ocjenjivanja i o tome informirati učenike (roditelje)-NA STRUČNIM AKTIVIMA Unaprijed planirati pitanja i način ispitivanja Stvoriti opuštenu atmosferu Što prije ispraviti kontrolne radove Javno obrazložiti ocjenu Podcrtati greške i tražiti da ih učenik ispravi Ocijeniti samostalan ispravak zadovoljavajuće kvalitete Kad god učenik nije zadovoljan ocjenom omogućiti ispravak Svaku ocjenu odmah upisati u imenik Provjeravati znanje na različite načine Individualno informirati roditelje Raditi u timu sa sustručnjacima Povremeno provjeravati vlastiti kriterij ocjenjivanja Razvijati kod učenika sposobnost samoocjenjivanja

ZAKLJUČNA OCJENA Zaključna jedinica Aritmetička sredina Pedagoška sredina Obrazloženje zaključne ocjene pismeno

Zaključak Ne postoji univerzalan dokimološki model, rješenje je u dokimološkom pluralizmu i kontinuiranoj edukaciji, samoedukaciji i stručnoj suradnji.

PRAVILNIK O OCJENJIVANJU Izmjene 2011. HBŽ/2018. ŽZH -Ocjene iz likovne, glazbene, tjelesne kulture, izbornih i fakultativnih predmeta trebaju biti poticajne Ocjena vladanja Čl. 4. ocjenjivanje ne smije vremenski biti raspoređeno samo na kraj polugodišta-definirati na aktivima Inicijalno provjeravanje-najavljuje se-do kraja drugog tjedna-ocjena u bilješke-ne ubraja se u broj pp

Usmeno provjeravanje na svakom satu, do 15 min Broj provjera dnevno 1 pp+1 up ili 2 up, obvezan unos datuma up PISANE PROVJERE Obvezno iz: hrvatskog jezika, stranih jezika, matematike i informatike PP-dulje-više od 15 min/ kraće- manje od 15 min KPP-ocjena u bilješke Tjedno najviše 3 PP PONAVLJANJE PISANE PROVJERE Ponoviti kod neočekivanih postignuća-utvrditi uzroke neuspjeha-informirati razrednika i stručnu službu, organizirati dopunsku nastavu uz obrazac za praćenje PP-se čuvaju u školi do kraja školske godine KALENDAR (VREMENIK) PISANIH PROVJERA-do kraja trećeg tjedna, predlaže nastavnik, donosi Nastavničko vijeće ZAKLJUČNA OCJENA-ne mora biti aritmetička sredina upisanih ocjena

Ako učenik nije zadovoljan zaključnom ocjenom po čl. 54. ZOOŠ HBŽ/čl. 22 ŽZH u roku od tri dana podnosi zahtjev UV/NV za ponovnim ispitom pred Povjerenstvom. UV/NVizjašnjavanje u roku od 24 sata/ tri dana ŽZH, ispit u roku od 48 sati, izuzeće, konačnost ocjene Neocijenjeni učenici DUŽNOSTI RAZREDNIKA Upoznavanje s Pravilnikom na 1. roditeljskom Odrediti dan za informacije, uvid u pisane radove učenika, nema roditeljskih i informacija zadnji tjedan Održati najmanje 3 roditeljska

CILJ NIJE USPOREĐIVATI I OTKRITI ŠTO UČENIK NE ZNA I NE MOŽE VEĆ UTVRDITI ŠTO ZNA I ŠTO GA MOŽE POTAKNUTI NA RAD

RADIONIČKI RAD 1. Elementi ocjenjivanja i praćenje rada: Koji je optimalni broj elemenata ocjenjivanja s obzirom na broj ocjena koje svaki učenik mora imati na kraju obrazovnog razdoblja? Mogu li se elementi ocjenjivanja unificirati? Ili preciznije – zbog čega elementi ocjenjivana nisu propisani za svaki pojedini predmet? U imeniku je navedeno da elementi ocjenjivanja … proizlaze iz … Znači li to da se navodi način ocjenjivanja, primjerice – pismeni, usmeni, aktivnost i DZ ili je prikladnije imenovati ih kao usvojenost nastavnih sadržaja, primjena, samostalan rad ? Moraju li svi učenici jednog razreda imati isti broj elemenata ocjenjivanja ili se može dodati element ocjenjivanja Ispravak za učenike kojima je to potrebno? Jesu li obavezne opisne karakteristike rada učenika? Piše li se kraj takvog opisa nadnevak? Koliko često treba opisno pratiti učenika? Opis treba biti poticajan i pozitivan. Kako navesti ukoliko je nešto negativno? Što sve i kada treba zapisivati u rubriku bilješke učenika? 2. Pisane provjere Ima li u pisanju pismenih provjera prednost predmet koji ima obavezne pismene ispite? Koji je optimalni broj zadataka u pismenoj provjeri? Koliko je optimalno trajanje pismenog ispita? Treba li pisati dvosatne školske zadaće? Treba li pravilnikom propisati maksimalan broj dvosatnih pisanih školskih zadaća? Koji je postotak riješenosti potreban za određenu ocjenu? Kad učenici koji nisu bili prisutni na redovitom ispitu pišu naknadni ispit? Ukoliko je to na redovitom satu, što za to vrijeme rade ostali učenici? Kako bodovati pogrešno prepisan, a točno riješen zadatak? Treba li pri ocjenjivanju koristiti metodu „slijedi grešku“ pri kojoj je, primjerice, nakon greške u računanju dalje rješavanje zadatka točno? Treba li pri bodovanju zadataka koristiti „negativne“ bodove? Treba li pismene ispite pisati u zadaćnice ili na papir s tiskanim zadacima? Ako se piše na papiru, kako arhivirati ispite? Smije li se u rubriku imenika upisati ocjena dobivena kao prosječna ocjena kratkih provjera znanja u dogovoru s učenicima? Trebaju li ocjene iz svih nastavnih cjelina biti pozitivne da bi zaključna ocjena bila pozitivna? Zaključna ocjena Može li nastavnik zaključiti negativnu ocjenu ukoliko učenik uz većinu negativnih ocjena iz pismenih i usmenih provjera ima nekoliko „boljih“ ocjena iz timskih radova ili projekata? Kada je učenik neocijenjen? 3. Elementi ocjenjivanja po predmetima Kreiraj elemente ocjenjivanja po predmetima!