Suzbijanje organiziranog kriminaliteta Prof dr sc Davor Dereninovi
Suzbijanje organiziranog kriminaliteta Prof. dr. sc. Davor Derenčinović Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu davorderen@yahoo. com
NOVI POJAVNI OBLICI KRIMINALITETA • • • Organizirani kriminalitet Korupcija Terorizam Kibernetički kriminalitet Ekološki kriminalitet Krivotvorenje lijekova
ODREDNICE ORG. KRIM. • plansko izvršenje kaznenih djela sa svrhom postizanja dobiti ili moći, koja su pojedinačno ili sveukupno vrlo značajna; • u njima na osnovi podjele posla, na dulje ili neodređeno vrijeme sudjeluju više od dva sudionika i to: – koristeći specijalizirane zanatske vještine ili strukture slične poslodavstvenima, ili – primjenjujući nasilje ili druga sredstva zastrašivanja, ili korupciju, – u vezi s politikom, medijima, javnom upravom, pravosuđem ili gospodarstvom. Suzbijanje organiziranog kriminaliteta - kriminološki aspekti 3
GLAVNA OBILJEŽJA ORG. KRIM. • Kriminalno poduzetništvo • Racionalni kriminalitet • Dominacija i kontrola • Paralelizam vlasti • Supstitucija postojećeg sustava • Transnacionalnost • Profesionalizacija • Sofisticiranost metoda – korupcija • Integracija i sinergija Suzbijanje organiziranog kriminaliteta - kriminološki aspekti 4
TIPOVI ORG. KRIM. SKUPINA TRADICIONALNI TIP Tipovi organiziranih kriminalnih skupina PROFESIONALNI TIP PRILAGODLJIV TIP Suzbijanje organiziranog kriminaliteta - kriminološki aspekti 5
Percepcija građana o borbi protiv org. krim. “Vlada čini sve u svojoj moći u borbi protiv org. krim. ” NE NE DA DA NE NE DA DA 6
PROCES STVARANJA KRIM. ORG. slaba organiziranost refiniranje mreže refiniranje strukture sofisticiranije operacije sazrijevanje “poduzeća” VRIJEME Suzbijanje organiziranog kriminaliteta - kriminološki aspekti 7
Struktura Suzbijanje organiziranog kriminaliteta - kriminološki aspekti 8
Veličina Suzbijanje organiziranog kriminaliteta - kriminološki aspekti 9
Uporaba nasilja Suzbijanje organiziranog kriminaliteta - kriminološki aspekti 10
Etnički ili socijalni identitet Suzbijanje organiziranog kriminaliteta - kriminološki aspekti 11
Broj kriminalnih aktivnosti Suzbijanje organiziranog kriminaliteta - kriminološki aspekti 12
Transnacionalno djelovanje Suzbijanje organiziranog kriminaliteta - kriminološki aspekti 13
Uporaba korupcije Suzbijanje organiziranog kriminaliteta - kriminološki aspekti 14
Politički utjecaj Suzbijanje organiziranog kriminaliteta - kriminološki aspekti 15
Ulaganje u zakonite djelatnosti Suzbijanje organiziranog kriminaliteta - kriminološki aspekti 16
Karibijski “offshore” financirski centri koji podupiru pranje novca 17
Suradnja s ostalim org. krim. skupinama Suzbijanje organiziranog kriminaliteta - kriminološki aspekti 18
Zlouporaba opojnih droga Krađe motornih vozila Trgovina oružjem Organizirani kriminalitet Krađa umjetnina Trgovina ljudima 19
izvor: http: //ftp. fas. org/irp/threat/376843. gif 2000 Dimenzije posljedica org. krim. 20
ETIOLOŠKI ASPEKTI ORG. KRIM. Odnos između org. krim. i “human development indexa” 21
ORG. KRIM. I KAZNENO PRAVO Zločinačka organizacija Grupa ljudi Supočiniteljstvo Suzbijanje organiziranog kriminaliteta - kriminološki aspekti 22
SUPOČINITELJSTVO (čl. 35. st. 3. KZ) • Dvije ili više osoba • Zajednička odluka • Počinjenje kaznenog djela • Sudjelovanje u počinjenju kaznenog djela • Svaki drugi bitan doprinos počinjenju kaznenog djela Suzbijanje organiziranog kriminaliteta - kriminološki aspekti 23
GRUPA LJUDI (čl. 89. st. 22. KZ) • Najmanje tri osobe • Povezane radi trajnog ili povremenog činjenja kaz. djela • Svaka od osoba daje svoj udio u počinjenju kaznenog djela Suzbijanje organiziranog kriminaliteta - kriminološki aspekti 24
ZLOČINAČKA ORG. (čl. 89. st. 23. KZ) • Strukturirano udruženje • Najmanje tri osobe • Postoji tijekom određenog razdoblja (vremenski kontinuitet) • Djeluje sa zajedničkim ciljem počinjenja jednog ili više kaznenih djela • Namjera stjecanja (izravnog ili neizravnog) financijske ili druge materijalne koristi • Ili namjera ostvarivanja i zadržavanja nadzora nad pojeinim gospodarskim ili drugim djelatnostima • Mora se raditi o kaznenim djelima za koja se može izreći kazna zatvora u trajanju od najmanje četiri godine ili teža kazna Suzbijanje organiziranog kriminaliteta - kriminološki aspekti 25
Dogovor za počinjenje k. d. (čl. 332. KZ) • Dogovor da će se počiniti teže kazneno djelo za za koje se po zakonu može izreći tri godine zatvora ili teža kazna Suzbijanje organiziranog kriminaliteta - kriminološki aspekti 26
Udruživanje za počinjenje k. d. (čl. 333. KZ) • Tko organizira grupu ljudi ili na drugi način povezuje u zajedničko djelovanje tri ili više osoba koja ima za cilj počinjenja kaznenih djela za koje se po zakonu može izreći tri godine zatvora ili teža kazna • Tko organizira zločinačku organizaciju za počinjenje kaznenih djela ili njome upravlja • Pripadnik grupe ljudi • Pripadnik zločinačke organizacije Suzbijanje organiziranog kriminaliteta - kriminološki aspekti 27
Odnos grupe ljudi i zločinačke org. • Grupa ljudi je zločinačka organizacija u malom • Kod grupe ljudi nema strukturiranosti • Kod grupe ljudi postoji povezanost članova, ali nema formalne podjele uloga • Kod grupe ljudi se ne mora raditi o specificiranim kaznenim djelima (financijska korist, ostvarivanje i zadržavanje nadzora nad pojedinim djelatnostima) Suzbijanje organiziranog kriminaliteta - kriminološki aspekti 28
Kaznena djela počinjena u sastavu grupe i/ili zločinačke organizacije • Zlouporaba opojnih droga (čl. 173. st. 3. KZ) - više osoba koje su se udružile radi činjenja tih djela, ili je počinitelj toga kaznenog djela organizirao mrežu preprodavatelja ili posrednika • Trgovanje ljudima i ropstvo (čl. 175. st. 3. KZ) • Protuzakonito prebacivanje osoba preko državne granice (čl. 177. st. 3. KZ) Suzbijanje organiziranog kriminaliteta - kriminološki aspekti 29
Konvencija o suzbijanju transnacionalnog organiziranog kriminaliteta (Narodne novine 14/2002) • Organizirana zločinačka grupa • Inkriminiranje sudjelovanja u organiziranoj zločinačkoj grupi, pranje novca, korupcija • Oduzimanje i privremeno oduzimanje imovinske koristi stečene kaznenim djelom organiziranog kriminaliteta • Nadležnost • Međunarodna suradnja • Zaštita svjedoka • Pomoć žrtvama • Izobrazba i tehnička pomoć • Prevencija • Konferencija država stranaka Suzbijanje organiziranog kriminaliteta - kriminološki aspekti 30
Organizirana zločinačka grupa • Strukturirana grupa • Tri ili više osoba • Koja postoji tijekom određenog razdoblja • Djeluje s ciljem počinjenja jednog ili više teških kaznenih djela • Izravno ili neizravno stjecanje financijske ili druge materijalne koristi Suzbijanje organiziranog kriminaliteta - kriminološki aspekti 31
Transnacionalnost kaznenog djela • ako je počinjeno u više od jedne države; • ako je počinjeno u jednoj državi, ali se značajan dio njegove pripreme, planiranja, uputa ili kontrole odvijao u drugoj državi; • ako je počinjeno u jednoj državi, ali uključuje organiziranu zločinačku grupu koja se bavi zločinačkim djelovanjem u više od jedne države; ili • ako je počinjeno u jednoj državi, ali ima značajne posljedice u drugoj državi. Suzbijanje organiziranog kriminaliteta - kriminološki aspekti 32
Odgovornost pravnih osoba (čl. 10. ) • Kaznena, građanska ili upravna • Kažnjavanje pravnih osoba ne utječe na odgovornost fizičkih osoba • Obveza propisivanja sankcija razmjernih težini počinjenog kaznenog djela Suzbijanje organiziranog kriminaliteta - kriminološki aspekti 33
Korupcija • • poveznice nisu sinonimi korupcija sredstvo kriminalne organizacije strukturiranije-više se služe korupcijom (rafinirano sredstvo za postizanje ciljeva) • simbioza “podzemlja” i “nadzemlja”(vlasti) • još opasnije-infiltracija “podzemlja” u “nadzemlje” sistemske korupcije dovodi do
Odrednice korupcije • Korupcija je proces u kojem sudjeluju najmanje dvije osobe • Korupcija je uvijek postupanje s namjerom • Korupcija predstavlja nedopuštenu razmjenu radi ostvarivanja vlastitih probitaka na štetu javnog interesa • Korupcija je kršenje moralne norme • Korupcija je kršenje pravne norme • Korupcija ugrožava temelje demokratskog razvitka, pravnu državu i vladavinu prava
Osnovna obilježja korupcije • • • Postoji u svim društvima i kulturama Relativizacija korupcije Iznimna širina zone rizika (viktimizacijske studije) Velika tzv. “tamna brojka” Transnacionalizacija korupcije
Uzroci korupcije • • • Teorija etiketiranja Funkcionalistička teorija Teorija anomije Teorija imitacije Ostale kriminološke teorije Korupcija nije moralna slabost pojedinca već posljedica sustavnih slabosti društva
Raširenost korupcije u društvu
Percipirani uzroci korupcije I - slabljenje moralnih vrednota i solidarnosti među ljudima II – posljedice domovinskog rata III – nizak životni standard većine građana IV – nepravilnosti u procesu privatizacije V – slabosti u radu policije i pravosuđa
Indeks percepcije korupcije • ocjenjivanje zemalja prema stupnju percepcije raširenosti korupcije među državnim službenicima i političarima • sastavljen od podataka dobivenih iz stručnih ispitivanja vezanih za korupciju koje su provele razne ugledne ustanove • odražava stajališta poslovnih ljudi i analitičara iz cijelog svijeta uključujući stručnjake iz ocjenjivanih zemalja • Transparency International –indeks pk-godišnjim izvješćima- prema indeksu sastavlja ljestvicu država sa skalom od najkorumpiranijih do onih najmanje korumpiranih (bodovi su od 0 -najkorumpiranije države do 10 -najmanje korumpirane države)
Corruption perceptions indeks (2010)
Hrvatska kroz godine
Međunarodne konvencije protiv korupcije • Konvencija UN protiv korupcije (United Nations Convention against Corruption –UNCAC-2003. ) • Konvencija UN protiv transnacionalnog organiziranog kriminala (United Nations Convention against Transnational Organized Crime –UNTOC-2000. ) • Konvencija OECD-a protiv podmićivanja stranih javnih/državnih dužnosnika/službenika u međunarodnim poslovnim transakcijama (OECD Convention on the Bribery of Foreign Public Officials in International Business Transactions OECD Convention-1997. ) • Preporuka Vijeća OECD-a u borbi protiv podmićivanja u međunarodnim poslovnim transakcijama (Revised Recommendation of the Council of the OECD on Combating Bribery in International Business Transactions-1997. )
Regionalni instrumenti u borbi protiv korupcije-Afrika • Konvencija Afričke unije o sprječavanju i borbi protiv korupcije (African Union Convention on Preventing and Combating Corruption -AU Convention 2003. ) • Južno afrički protokol za razvoj društva protiv korupcije (Southern African Development Community Protocol against Corruption -SADC Protocol-2001. ) • Protokol ekonomske zajednice zapadno afričkih država o borbi protiv korupcije (Economic Community Of West African States Protocol on the Fight against Corruption -ECOWAS Protocol-2001. )
Regionalni instrumenti u borbi protiv korupcije-Amerika, Azija Amerika • Inter-američka konvencija protiv korupcije (Inter-American Convention against Corruption-OAS Convention-1996. ) Azija i Pcifik • Akcijski plan za Aziju i Pacifik (ADB-OECD Action Plan for Asia-Pacific -Action Plan-2001. )
Regionalni instrumenti u borbi protiv korupcije-Europa • Kaznenopravna konvencija o korupciji Vijeća Europe (Council of Europe Criminal Law Convention-iz 1999. ) • Građanskopravna konvencija o korupciji Vijeća Europe (Council of Europe Civil Law Convention-iz 1999. ) • Rezolucija (99) Odbora ministara Vijeća Europe: Sporazum o osnivanju grupe država protiv korupcije (Resolution (99) 5 of the Committee of Ministers of the Council of Europe: Agreement Establishing the Group of States against Corruption)
Regionalni instrumenti u borbi protiv korupcije-Europa • Rezolucija (97) Odbora ministara Vijeća Europe: Dvanaest vodećih principa u borbi protiv korupcije (Resolution (97) 24 of the Committee of Ministers of the Council of Europe: Twenty Guiding Principles for the Fight against Corruption) • Konvencija EU o zaštiti financijskih interesa zajednice i borbi protiv korupcije s dva Protokola (European Union Convention on the Protection of the Communities' Financial Interests and the Fight against Corruption and two Protocols) • Konvencija EU o borbi protiv korupcije službenika europske zajednice ili službenika država članica (European Union Convention on the Fight against Corruption involving officials of the European Communities or officials of Member States )
Korupcija u Hrvatskoj – kritične točke • • • Javna nabava Financiranje političkih stranaka Sukob interesa državnih dužnosnika Zdravstvo Lokalna administracija
Represija Edukacija Prevencija
Koruptivna kaznena djela u KZ • • Zlouporaba obavljanja dužnosti državne vlasti (čl. 338. ) Primanje mita (čl. 347. ) Davanje mita (čl. 348. ) Protuzakonito posredovanje (čl. 343. )
Formalni kriterij podjele kaznenih djela protiv službene dužnosti • Opća kaznena djela (delicta communia) • Posebna kaznena djela (delicta propria)–prava i neprava službenička kaznena djela ( počinitelja) – prava službenička kaznena djela- svojstvo službene osobe je konstitutivno obilježje temeljnog oblika k. d. (zlouporaba obavljanja dužnosti državne vlast čl. 338. KZ) – neprava službenička kaznena djela- može ih počiniti bilo tko/službena osoba –kvalificirani oblik • Opća /posebna službenička kaznena djela (služba) – opća –k. d. se mogu počiniti u obavljanju bilo koje službe (npr. zlouporaba položaja i ovlasti čl. 337. KZ) – posebna-k. d. -mogu se počiniti samo u obavljanju određene službe (navedene u zakonskom opisu-npr. k. d. povrede čuvanja drž. granice-čl. 341. KZ)
Materijalni kriterij podjele kaznenih djela protiv službene dužnosti dijele se prema specifičnom užem zaštitnom objektu, u pet skupina: 1. 2. 3. 4. 5. Kaznena djela zlouporabe položaja i ovlasti (zlouporaba položaja i ovlasti čl. 337. KZ; zlouporaba u obavljanju dužnosti državne vlasti čl. 338. KZ; protuzakonito posredovanje čl. 343. KZ) Službenička kaznena djela u unutarnjim poslovima (neizvršavanje zapovijedi čl. 340. KZ; povreda čuvanja državne granice čl. 341. KZ) Službeničko-imovinska kaznena djela (prijevara u službi čl. 344; pronevjera čl. 345 KZ; neovlaštena uporaba čl. 346. KZ i dr. ) Kaznena djela podmićivanja (primanje mita čl. 347. KZ ; davanje mita čl. 348. KZ) Ostala kaznena djela protiv službene dužnosti (nesavjestan rad u službi čl. 339. KZ; protuzakonito oslobođenje osobe kojoj je oduzeta sloboda čl. 342. KZ; odavanje službene tajne čl. 351. KZ)
Kazneno djelo primanja mita (članak 347. KZ) • • pasivno podmićivanje formalni kriterij- prava, opća službenička k. djela materijalni kriterij-k. d. podmićivanja (IV skupina) pravo (st. 1. )/nepravo (st. 2. )/naknadno (st. 3. ) primanje mita beznačajno djelo –nije moguće (vidi se: nadležnost USKOK -a) pomaganje –moguće; posrednici poticanje na primanje mita-moguće/ako osoba sama ne potiče ( k. d. davanja mita)
Kazneno djelo primanja mita (članak 347. KZ) • vrijednost dara/koristi-nije od značaja • djelo je dovršeno -samim obećanjem dara ili kakve druge koristi odnosno zahtijevanjem ili primanjem istih-nije potrebno da je službena ili odgovorna osoba uistinu obavila radnju zbog koje je navedeno i tražila/bitna koruptivna namjera/ koruptivni sporazum • formalno k. d. • pokušaj nije moguć • st. 4. obvezno oduzimanje dara/ im. koristi (sig. mjera oduzimanja predmeta /posebna mjera oduzimanja imovinske koristi)
Pravo pasivno podmićivanje (članak 347. st. 1. KZ) • “Službena ili odgovorna osoba koja zahtijeva ili primi dar ili kakvu drugu korist, ili koja primi obećanje dara ili kakve koristi da u granicama svoje ovlasti obavi službenu ili drugu radnju koju ne bi smjela obaviti ili da ne obavi službenu ili drugu radnju koju bi morala obaviti…. ” • Počinitelj: službena/odgovorna osoba (čl. 89. st. 3 i 5. KZ/ čl. 89. st. 7. KZ) • Radnja: zahtijevanje/primanje dara, koristi ili obećanja dara/koristi • da u granicama svoje ovlasti obavi službenu ili drugu radnju koju ne bi smjela obaviti /ne obavi službenu ili drugu radnu koju bi morala obaviti (da učini ono što ne smije ili ne učini ono što mora) • Kazna: od 1 do 8 godina zatvora
Nepravo pasivno podmićivanje (članak 347. st. 2. KZ) • “Službena ili odgovorna osoba koja zahtijeva ili primi dar ili kakvu drugu korist, ili koja primi obećanje dara ili kakve koristi da u granicama svoje ovlasti obavi službenu ili drugu radnju koju bi morala obaviti ili da ne obavi službenu ili drugu radnju koju ne bi smjela obaviti…. ” • Počinitelj: službena/odgovorna osoba (čl. 89. st. 3 i 5. KZ/ čl. 89. st. 7. KZ) • Radnja: zahtijevanje/primanje dara, koristi ili obećanja dara/koristi • da u granicama svoje ovlasti obavi službenu ili drugu radnju koju bi morala obaviti /ne obavi službenu ili drugu radnu koju ne bi smjela obaviti (da učini ono što mora ili ne učini ono što ne smije) • Kazna: od 6 mjeseci do 5 godina zatvora
Naknadno pasivno podmićivanje (članak 347. st. 3. KZ) • “Službena ili odgovorna osoba koja nakon obavljanja odnosno neobavljanja službene ili druge radnje navedene u stavku 1. i 2. ovog članka, a u svezi s njom, zahtijeva ili primi dar ili kakvu drugu korist…” • Počinitelj: službena/odgovorna osoba (čl. 89. st. 3 i 5. KZ/ čl. 89. st. 7. KZ) • Radnja: zahtijevanje/primanje dara, koristi (nema obećanja dara/koristi) • Naknadno-nakon što je službena/druga radnja poduzeta ili nije poduzeta; traži se uzročna veza između postupanja odnosno propuštanja službene ili odgovorne osobe i naknadnog primanja odnosno zahtijevanja mita (dara ili druge koristi)- dokazivanje upitno • Kazna: novčana kazna ili kazna zatvora do 1 godine
Prijave, optužbe i osude za kazneno djelo primanja mita (čl. 347. KZ) u 2009. godini • Za kazneno djela iz članka 347. bilo je: – 48 prijava – 26 optužba – 17 osuda
Prijavljene, optužene i osuđene osobe za kazneno djelo primanja mita (čl. 347. st. 1. i 2. KZ) od 2000. do 2009. godine
Kazneno djelo davanja mita (članak 348. KZ) • aktivno podmićivanje • formalni kriterij -opće kazneno djelo (nije službeničko k. d. , ali jest kazneno djelo protiv službene dužnosti) • materijalni kriterij-k. d. podmićivanja (IV skupina) • pravo (st. 1. )/nepravo (st. 2. )/(st. 3. ) obvezno oslobođenje od kazne/ (st. 4. ) vezan za st. 3. -dar ili imov. korist vraćaju se davatelju (u slučaju iz stavka 3. ) • beznačajno djelo –nije moguće • pomaganje – nije moguće; posrednici-su počinitelji
Kazneno djelo davanja mita (članak 348. KZ) • poticanje na davanje mita-moguće, ako osoba sama ne potiče (primanje mita) • davatelj mita ne mora biti inicijator • vrijednost dara/koristi-nije od značaja • djelo je dovršeno -samim obećanjem dara ili kakve druge koristi odnosno davanjem dara/koristi-nije potrebno da je službena ili odgovorna osoba uistinu obavila radnju zbog koje je navedeno i tražila/ bitna koruptivna namjera/sporazum • formalno k. d. • pokušaj nije moguć
Pravo aktivno podmićivanje (članak 348. st. 1. KZ) • “Tko službenoj ili odgovornoj osobi dade ili obeća dar ili kakvu drugu korist da u granicama svoje ovlasti obavi službenu ili drugu radnju koju ne bi smjela obaviti ili da ne obavi službenu ili drugu radnju koju bi morala obaviti ili tko posreduje pri takvom podmićivanju službene ili odgovorne osobe…” • Počinitelj: bilo tko (k. d. delictum communium) pa i posrednik (pomagatelj) • Radnja: davanje ili obećanje dara/koristi • da u granicama svoje ovlasti obavi službenu ili drugu radnju koju ne bi smjela obaviti /ne obavi službenu ili drugu radnu koju bi morala obaviti (da učini ono što ne smije ili ne učini ono što mora) • Kazna: od 6 mjeseci do 3 godina zatvora
Nepravo aktivno podmićivanje (članak 348. st. 2. KZ) • “Tko službenoj ili odgovornoj osobi dade ili obeća dar ili kakvu drugu korist da u granicama svojeg ovlaštenja obavi službenu ili drugu radnju koju bi morala obaviti ili da ne obavi službenu ili drugu radnju koju ne bi smjela obaviti ili tko posreduje pri takvom podmićivanju službene ili odgovorne osobe…” • Počinitelj: bilo tko (k. d. delictum communium) pa i posrednik (pomagatelj) • Radnja: davanje ili obećanje dara/koristi • da u granicama svoje ovlasti obavi službenu ili drugu radnju koju bi morala obaviti /ne obavi službenu ili drugu radnu koju ne bi smjela obaviti (da učini ono što mora ili ne učini ono što ne smije) • Kazna: novčana kazna ili kazna zatvora do 1 godine
Prijave, optužbe i osude za kazneno djelo davanja mita (čl. 348. KZ) u 2009. godini • Za kazneno djela iz članka 348. KZ bilo je: – 94 prijava – 57 optužba – 51 osuda
Prijave, optužbe i osude za kazneno djelo davanja mita (čl. 348. st. 1 i 2. KZ) od 2000. do 2009. god.
Kazneno djelo protuzakonitog posredovanja (članak 343. KZ) • formalni kriterij -opće kazneno djelo (nije službeničko k. d. , ali jest kazneno djelo protiv službene dužnosti) • materijalni kriterij-k. d. zlouporabe položaja i ovlasti (I skupina) • aktivno nepravo (st. 1. )/pravo (st. 2. )i(st. 3. ) • pasivno nepravo (st. 4. )/pravo (st. 5. ) • beznačajno djelo-nije moguće (vidi: nadl. USKOK-a) • vrijednost dara/koristi-nije od značaja
Kazneno djelo protuzakonitog posredovanja (članak 343. KZ) • djelo je dovršeno (i aktivno i pasivno protuzakonito posredovanje) u pravilu (iznimka st. 2. ) -samim zahtijevanjem, primanjem ponude ili obećanjem dara ili kakve druge koristi odnosno davanjem, primanjem dara/koristi-nije potrebno da je osoba uistinu posredovala (obavila radnju) zbog koje je navedeno i tražila/ bitna koruptivna namjera/sporazum • formalno k. d. • pokušaj nije moguć
Nepravo aktivno protuzakonito posredovanje (članak 343. st. 1. KZ) • “Tko zahtijeva ili primi dar ili kakvu drugu korist, ili tko primi ponudu ili obećanje dara ili kakve druge koristi za sebe ili drugu fizičku ili pravnu osobu da iskorištavanjem svoga službenog ili društvenog položaja ili utjecaja posreduje da se obavi službena ili druga radnja koja bi se morala obaviti ili da se ne obavi službena ili druga radnja koja se ne bi smjela obaviti…” (da učini nešto bi ionako morala/ ne učini što ne bi smjela) • Počinitelj: svatko koristi svoj službeni ili društveni položaj ili utjecaj (kulturni, politički, sportski, poznanstva) • Kazna: od 6 mjeseci do 3 godine zatvora • Razlika u odnosu na primanje mita: osoba prima dar/korist ili obećanje, kako bi utjecala na neku treću osobu da obavi službenu ili drugu radnju- ta treća osoba ne prima dar ili korist
Pravo aktivno protuzakonito posredovanje (članak 343. st. 2. KZ) • “Kaznom iz stavka 1. ovog članka kaznit će se tko iskorištavanjem svoga službenog ili društvenog položaja ili utjecaja posreduje da se obavi službena ili druga radnja koja se ne bi smjela obaviti ili da se ne obavi službena ili druga radnja koja bi se morala obaviti. ” (da učini što ne bi smjela/ne učini što bi morala) • Počinitelj: bilo tko • Radnja: samo iskorištavanje svojeg položaja (nema primanja dara/koristi) • Djelo je dovršeno: posredovanjem; nije bitno da se službena ili druga radnja učini/ne učini • Kazna: od 6 mjeseci do 3 godine zatvora
Pravo aktivno protuzakonito posredovanje (članak 343. st. 3. KZ) • “Ako je za posredovanje iz stavka 2. ovog članka počinitelj primio dar ili kakvu drugu korist, ili ako je primio ponudu ili obećanje dara ili kakve druge koristi za sebe ili drugu fizičku ili pravnu osobu, a ne radi se o počinjenju drugog kaznenog djela za koje je propisana teža kazna…. ” (da učini što ne bi smjela/ne učini što bi morala) • Supsidijarno k. d. -formalna supsidijarnost • Počinitelj: bilo tko • Djelo je dovršeno: primanjem ponude/obećanja dara ili koristi • Kazna: od 1 do 5 godina zatvora
Nepravo pasivno protuzakonito posredovanje (članak 343. st. 4. KZ) • “Tko drugome ponudi, obeća ili dade dar ili kakvu drugu korist, namijenjenu toj osobi ili drugoj fizičkoj ili pravnoj osobi, da iskorištavanjem svoga službenog ili društvenog položaja ili utjecaja, posreduje da se obavi službena ili druga radnja koja bi se morala obaviti ili da se ne obavi službena ili druga radnja koja se ne bi smjela obaviti…” (učini što bi ionako trebala/ne učini što ne bi smjela) • Počinitelj: bilo tko • Djelo je dovršeno: ponudom, obećanjem, davanjem dara ili koristi • Kazna: od 6 mjeseci do 3 godine
Pravo pasivno protuzakonito posredovanje (članak 343. st. 5. KZ ) • “Tko drugome ponudi, obeća ili dade dar ili kakvu korist, namijenjenu toj osobi ili drugoj fizičkoj ili pravnoj osobi, da iskorištavanjem svoga službenog ili društvenog položaja ili utjecaja posreduje da se obavi službena ili druga radnja koja se ne bi smjela obaviti ili da se ne obavi službena ili druga radnja koja bi se morala obaviti…”(učini što se ne bi smjelo/ne učini što bi morao) • Kazna: od 1 do 5 godina zatvora • Razlika sa davanjem mita: neka osoba nudi/obećava/daje dar/korist, osobi koja bi trebala posredovati da neka treća osoba učini što ne smjela/ne učini što bi morala-posrednik prima dar/korist ili obećanje istih, ne treća osoba
Prijave, optužbe i osude za kazneno djelo protuzakonitog posredovanja (čl. 343. KZ) u 2009. godini • Za kazneno djela iz članka 343. stavak KZ bilo je – 11 prijava – 1 optužba – 0 osuda
Kazneno djelo zlouporabe u obavljanju dužnosti državne vlasti (članak 338. KZ) • formalni kriterij -pravo, opće službeničko kazneno djelo • materijalni kriterij-k. d. zlouporabe položaja i ovlasti (I skupina) • delictum proprium-počinitelj smo službena ili odgovorna osoba -u tijelima državne vlasti, jed. lokalne samouprave i uprave, jed. lokaln. samouprave, tijelima koja obavljaju javne ovlasti te u pravnim osobama koje su u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu RH, jed. lok. smouprave i uprave reducirani pojam službene /odgovorne osobe
Kazneno djelo zlouporabe u obavljanju dužnosti državne vlasti (članak 338. KZ) • cilj postupanja: pribavljanje imovinske koristi u svojoj privatnoj djelatnosti ili privatnoj djelatnosti članova svoje obitelji • delikt apstraktnog ugrožavanja (ne traži se da imovinska korist bude ostvarena)-formalno kazneno djelo • način: iskorištavanje položaja ili ovlasti pogodovanjem i natječaju, davanju, preuzimanju ili ugovaranju poslova • situacija sukoba interesa-privatni interesi u sukobu s javnim-Zakon o sprječavanju sukoba interesa u
Prijave, optužbe i osude za kazneno djelo zlouporabe u obavljanju dužnosti državne vlasti (čl. 338. KZ) u 2009. godini Za kaznena djela iz članka 338 KZ, bilo je – 2 prijave – 5 optužbi – 2 osude
Sukob interesa • Sukob interesa “je situacija u kojoj su privatni interesi dužnosnika u suprotnosti s javnim interesima ili kad privatni interes može utjecati na nepristranost dužnosnika u obavljanju javne dužnosti”-čl. 1. st. 2. Zakon o sprječavanju sukoba interesa (dalje: ZSSI) • Ratio legis Zakona o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti- sprječavanje situacije da privatni interesi dođu u sukob s javnim interesima te prevencija moguće korupcije odnosno počinjenja kaznenih djela podmićivanja • Pojam dužnosnika (čl. 2. ZSSI) drugačiji od pojma službene (čl. 89. st. 3. i 5. KZ) i odgovorne osobe (čl. 89. st. 7. KZ)-suci?
Odnos sukoba interesa i kaznenih djela podmićivanja • ispreplitanje, ali nisu istovjetni • npr. određena osoba može počiniti kazneno djelo primanja mita (ili neko drugo koruptivno kazneno djelo-zlouporaba u obavljanju dužnosti drž. vlasti-čl. 338. KZ), a da se ne nalazi u sukobu interesa; i obrnuto može počiniti sukob interesa, a da istovremeno ne čini kazneno djelo primanja mita
Odnos sukoba interesa i kaznenih djela podmićivanja Ne postupanje protivno ZSSI/počinjenje kaznenog djela podmićivanja • ako osoba koja je zaposlena u javnoj ili državnoj službi i koja primi dar u granicama vrijednosti koji joj Zakon o sprječavanju sukoba interesa dozvoljava (čl. 8. ), čini kazneno djelo primanja mita ukoliko postupa sa koruptivnom namjernom i namjerava učiniti radnju iz obilježja bića kaznenog djela primanja mita iz članka 347. KZ-a Postupanje protivno ZSSI/nije počinjeno kazneno djelo podmićivanja • druge strane osoba koja primi dar izvan granica vrijednosti koje kao dopuštenim uzima Zakon o sprječavanju sukoba interesa, može biti u sukobu interesa, a da istovremeno ne čini kazneno djelo primanja mita, jer nema koruptivnu namjeru odnosno nema namjeru na poduzimanje radnji iz članka 347. KZ-a.
Terorizam i antiterorizam vojne obrazovne diplomatske pravne obavještajne gospodar ske
Antiteroristički mehanizmi Unutarnje kazneno pravo Međunarodne konvencije Zločini protiv čovječnosti Pravo na samoobranu
Unutarnje kazneno pravo • • • Kaznena djela s elementima terorizma Protudržavni i međunarodni terorizam Uzimanje talaca, ugrožavanje osoba pod međunarodnom zaštitom Otmica zrakoplova i ugrožavanje sigurnosti leta zrakoplova itd. Posebna namjera: naškoditi državi i/ili međunarodnoj organizaciji ili širiti strah među građanima Terorizam kao simboličko i instrumentalno nasilje
Slabosti unutarnjeg kaznenog prava u suzbijanju terorizma • • Problem identiteta norme – različite definicije u različitim sustavima Razlikovanje protudržavnog i međunarodnog terorizma Jurisdikcija se temelji na načelu teritorijaliteta U nekim je sustavima terorizam određen široko i kao takav je suprotan načelu zakonitosti (nullum crimen nulla poena sine lege)
Anti-terorističke konvencije • • Tzv. sektorski pristup Više od 20 globalnih (UN) i regionalnih konvencija Ex post facto konvencije – donošenje kao reakcija na pojedine terorističke napade Otmica zrakoplova, uzimanje talaca, teroristički napadi eksplozivnim napravama itd. Države se obvezuju kriminalizirati određena ponašanja u svojim nacionalnim zakonodavstvima Izručenje Međunarodna pravna pomoć u kaznenim stvarima
Slabosti međunarodnih konvencija • • • Nepostojanje jedinstvene definicije Problem u vezi definiranja novih kaznenih djela (apologija terorizma, financiranje terorizma itd. ) Zaštita države (isključen je tzv. državni terorizam) Nepostojanje univerzalne jurisdikcije Predviđenost tzv. iznimke političkog kaznenog djela (political offence exception – mogućnost da se odbije ekstradicija kad se radi o političkom kaznenom djelu) itd.
Suvremeni anti-teroristički mehanizmi Konfuzija Nekonzistentnost Preklapanje
Terorizam i ljudska prava • • • Apsolutna zabrana mučenja i nečovječnog i ponižavajućeg postupanja (tzv. stress and duress techniques) prema osobama osumnjičenim za terorizam Napuštanje instituta tzv. neprijateljskih boraca (enemy combatants) Nadležnost sudova opće nadležnosti (civilnih sudova) umjesto vojnih sudova i komisija Napuštanje prakse tzv. demografskog i rasnog profiliranja Osiguravanje prava na pošteno suđenje osobama osumnjičenim za terorizam
HVALA!
- Slides: 89