Savremeni pristupi i izazovi u borbi protiv kriminaliteta

Savremeni pristupi i izazovi u borbi protiv kriminaliteta Online nastava PENOLOGIJA Za 24. 3. 2020. godine Doc. Dr Vildana Pleh

� � � Tema naših današnjih predavanja su savremeni pristupi i izazovi u kategorizaciji i razvoju sistema reagovanja države na kriminalitet sa osvrtom na alternativne mjere i alternativne sankcije. Pored ove teme bile su planirane rasprave i na temu resocijalizacije, individualizacije i postpenalne podrške koja bi bila izložena kroz odbranu seminarskog rada, međutim kolegica koja je trebala braniti rad je odustala od istog. Pored toga opširnije rasprave na navedene teme održane su u okviru predavanja prof. dr Hajrije SijerčićČolić, tako da ćemo danas posebnu pažnju posvetiti razvoju i svaremenim shvatanjima o sistemu reagovanja države na kriminalitet odnosno o alternativnim mjerama i alternativnvnim sankcijama, posmatrane kroz prizmu restorativne pravde. U skladu sa navedenim u prezentaciji koja slijedi obradićemo sljedeće sadržaje.

�Kratak pregled shvatanja i sistema sankcija u borbi protiv kriminaliteta (monoistički , dualistički i trialistički sistem sankcija) �Pojava, pojam, ciljevi i principi Restorativne pravde �Alternativne sankcije �Alternativne mjere

�Različiti oblici kriminaliteta opredjeljivali su i različita sredstva u borbi protiv njega �Prethodila su im različita teorijska shvatanja kriminaliteta koji su “nudili” različita rješenja. �Taj put razvoja tekao je od surovog sistema kažnjavanja sa ciljem odmazde i ispaštanja, preko resocijalizacije kao općeg “temelja” svih sistema sankcija, pa do današnjeg restorativnog pristupa poimanja krivičnog djela kao konflikta.

Sve do početka 19. vijeka govorimo isključivo o monoističkom sistemu sankcija u kojem postoje samo kazne: � smrtna kazna, �zatvor, � novčana kazna i � tjelesno kažnjavanje Svrha kažnjavanja – odmazda i ispaštenje

1. 2. KAZNE (smrtna, kazna zatvora i novčana kazna) MJERE SIGURNOSTI I USLOVNU OSUDU SA ZAŠTITNIM NADZOROM za duševno bolesne i društveno opasne počinioce krivičnih djela.

�Početkom - u okoviru pravnih kodifikacija, maloljetnici se izdvajaju kao posebna kategorija učinilaca krivičnih djela �Sredinom - ukida se smrtna kazna �Krajem pojavljuje se novi koncept Restorativna pravda!

�U sistemu sankcija dolazi do određenih promjena: � skraćuju kazne zatvora, � uvode novi humaniji alternativni modeli sankcioniranja � Na međunarodnom nivou sve je više dokumenata koji “propagiraju” alternativne mjere i sankcije!

� Kazna zatvora u više oblika � Mjere sigurnosti � Alternativne � Pojavljuju sankcije se nove kategorije koje nemaju karakter sankcije a koje imaju isti cilj, resocijalizaciju počinioca krivičnog djela i njegova reintegracija u društvo, a nazivamo ih alternativnim mjerama.

POJMOVNO ODREĐENJE I MEĐUNARODNI DOKUMENTI Problemi pri definiranju i kategorizaciji alternativa: � nepostojanje jasnih kriterija za pojmovno razgraničenja između alternativnih mjera i sankcija � njihovo precizno pojmovno određenje � ovakve dileme determiniraju i pristupe u pogledu vrsta alternativa � Za naše potrebe odabrali smo kriterije koje su postavili međuarodni dokumenti kroz svoje standarde.

RELEVANTNI MEĐUNARODNI DOKUMENTI: � Standardnih minimalnih pravilima UN-a o ne zatvorskim mjerama (Tokijska pravila) iz 1990. godine � Preporuka VE (92) 16 o Evropskim pravilima o sankcijama (kaznama) i mjerama koje se služe u zajednici � Preporuka VE br. R (2000) 22 o poboljšanju implementacije Evropskih pravila o sankcijama i mjerama u zajednici. � Preporuka R (99) 19 o medijaciji u krivičnim stvarima � Deklaraciju UN-a o osnovnim principima primjene programa restorativne pravde u krivičnim stvarima iz 2000. godine

� Alternativne mjere su mjere koje se izriču/primjenjuju bez provođenja krivičnog postupka i mogu se izreći u svim fazama postupanja prema maloljetniku. � Alternativne sankcije su sankcije koje se izriču tek nakon provedenog krivičnog postupka ali koje se izvršavaju u zajednici.

1. 2. 3. to su mjere ili sankcije koje se izvršavaju u zajednici – znači van zavoda/zatvora ili ustanove, njima se ograničavaju određena prava ili se nameću određene obaveze učiniocu krivičnog djela, mogu se izreći učiniocu krivičnog djela u bilo kojoj fazi postupka: prije suđenja, u toku ili nakon izricanja presude i utoku izvršenja sankcije institucionalnog karaktera;

4. alternativne mjere ili sankcije može izreći samo nadležni organ (sud, tužilaštvo, neki drugi organi osnovani za tu namjenu npr. mirovna vijeća i sl. ), 5. u propisanom postupku i pod uslovima predviđenih zakonom ili podzakonskim aktom,

6. svrha alternativa je kako zaštita društva od kriminaliteta, tako i utjecaj na prestupnika da više ne čini krivična djela (generalna i specijalna prevencija), 7. broj i oblik alternativnih mjera i sankcija treba biti određen na onaj način kojim će dosljedno izricanje kazne zatvora ili nekog vida institucionalnog tretmana i dalje biti moguće. PRIKRIVENOM REPRESIJOM

�ne teži kažnjavanju i odmazdi – kao što je to slučaj sa retributivnom pravdom �tretira krivično djelo kao konflikt između učinioca i žrtve �učinjeno djelo rješavaju strane u konfliktu a ne država umjesto njih! �krajnji cilj je popravljanje stanja i povrat situacije u stanje prije izvršenja krivičnog djela �Istovremeno zadovoljava interese žrtve, učinioca i zajednice!

� nego što je specijalna i ustaljena tehnika ili metoda za rješavanje konflikata, pa zbog toga nema općeg modela njene primjene � Cilj restorativne pravde je da stvori uslove da se na najbolji način učinjeno zlo ispravi!

1. popravljanje nastale štete i ponovno uspostavljanje ravnoteže u zajednici i društvu 2. odšteta oštećenoj strani 3. stvaranje uslova da prestupnik razumije i da je voljan preuzeti odgovornost za svoja djela 4. pomoći promjeni i popravku budućeg ponašanja prestupnika.

sve mjere i sankcije u čijoj prirodi i svrsi se mogu naći elementi restorativne pravde. �Nazivamo ih alternativne mjere ili alternativne sankcije. �Predstavljaju alternativu krivičnom postupku ili sankcijama koje podrazumjevaju institucionalni tretman. � Širi pristup:

�sve mjere u čijoj prirodi i svrsi se nalaze samo elementi restorativne pravde istovremeno zadovoljavajući sva četiri njena opća principa alternativnim mjerama se izbjegava vođenje krivičnog postupka i u njihovoj primjeni uvijek učestvuju tri strane: učinilac, žrtva i zajednica. �

� Deklaracija UN-a o osnovnim principima primjene programa restorativne pravde u krivičnim stvarima iz 2000. godine � Ona jedan temeljit, pregledan i posebno jasan način dala definicije osnovnih pojmova, principa, načina i tehnika primjene restorativne pravde u krivičnim stvarima.

�pod nazivom “Razvoj i implementacija medijacije i mjera restorativne pravde u krivičnom pravosuđu”, u kojoj je VE zahtijevalo da Komisija za prevenciju kriminala i krivično pravosuđe razmotri potrebu za formuliranjem standarda Ujedinjenih nacija u oblasti medijacije i restorativne pravde.

� Oko 1000 učesnika iz 63 države sa pet kontinenata, uz učešće NVO i organizacija koje se bave djecom, medija, akademskog svijeta agencija UN. . . � sa namjerom raspravljanja o različitim aspektima restorativne pravde za maloljetnike. � Završen je sa nizom preporuka!

� Da Komitet UN o pravima djeteta preporuči državama potpisnicama Konvencije o pravima djeteta da poduzmu potrebne mjere za integraciju restorativnog procesa, u tretman djece koja su u sukobu sa zakonom u svim fazama postupanja sa maloljetnicima.

� Strane u kofliktu su: žrtva i učinilac krivičnog djela i bilo koja druga osoba ili član zajednice na kojeg je utjecalo krivično djelo, a koji može biti uključen u program restorativne pravde. � Zajednica

�je pravedna, nepristrana i posebno obučena treća strana čija je uloga da pomogne učešće žrtava i učinioca u programu suočavanja i pronalaženja rješenja nastalog konflikta!! �trebali bi biti regrutirani iz svih dijelova društva i dobro razumijeti lokalu kulturu i zajednicu. �trebali bi imati dobre interpersonalne vještine neophodne za vođenje restorativnih procesa

�nepristrano postupanje medijatora je neizostavan zahtjev a sve u skladu sa relevantnim činjenicama, potrebama i željama strana. �odgovornost medijatora za osiguranje sigurnog i prikladnog okruženja za restorativne procese. Posebno treba voditi računa o ranjivosti strana.

� je “plan” po kojem se odvija restorativni proces a podrazumjeva jedan restorativni sistem u kojem strane (dvije ili više) uz pomoć treće strane – facilitatora, nastoje doći do određenog restorativnog rezultata, kao osnovnog cilja ovog programa.

�sistem mjera i radnji kroz koji učesnici ostvruju željeni cilj; �znači svaki proces u kojem žrtva, učinilac i/ili bilo koja druga osoba ili član zajednice na kojeg je utjecalo krivično djelo, � zajedno, aktivno učestvuju u razrješenju stvari proisteklih iz krivičnog djela, često uz pomoć pravedne i nepristrane treće strane.

Je sporazum postignut kao rezultat restoratovnog procesa. Primjeri restorativnih rezultata su ustvari alternativne mjere i sankcije koje prestavljaju: restituciju, rad za opće dobro, naknadu štete i svaki drugi program sačinjen da omogući oporavak žrtve i zajednice te reintegraciju žrtve i/ili učinioca.

� Dobrovoljnosti što znači da bi se restorativni proces mogao provoditi samo uz slobodan i dobrovoljan pristanak svih strana. � Strane bi trebale biti u mogućnosti da odustanu od ovog načina rješavanja spora bilo kada za vrijeme procesa � Hitnosti u toku postupka, naročito prilikom izvršenja donesenih odluka.

�Princip povjerenja sve strane trebaju priznati sve činjenice važne za nastali konflikt kao osnovu za učešće u restorativnom procesu. � Priznanje učinioca krivičnog djela s jedne i prihvatanje priznanja i iskrena namjera za rješavanje nastale situacije od strane žrtve s druge strane su conditio sine que non. �Principa tajnosti informacija iznesenih prilikom diskusija u restorativnom postupku osim uz suglasnost strana.

� predviđeno je i u ovom slučaju. To znači da ako je određeno krivično djelo raspravljano u tom postupku primjenom restorativne pravde, ta odluka bi trebala imati isti status kao i sudska odluka i zbog toga spriječiti gonjenje u tom istom predmetu.

� Medijacija ili posredovanje između žrtve i učinioca � Opomena ili upozorenje � Rad u korist društvene zajednice � Zajednički porodični sastanak ili suđenje u krugu porodice i prijatelja � Popravni odbor lokalne zajednice

1. Priznanje maloljetnika da je učinio krivično djelo, 2. Pristanak maloljetnika na primjenu restorativne pravde u suprotnom ima pravo na sudski postupak ukoliko se on ili njegovi roditelji ili staratelji ne slažu sa primjenom diverzione mjere

2. 3. Maloljetnik ne može biti lišen slobode da bi učestvovao u diverzionom programu, Maloljetnik se može u svakom momentu odreći restorativnog procesa i imati pristup zvaničnom sudskom postupku.

� � � Karakteriše je da u rješavanju spora posreduje treća strana - medijator, Medijator je odgovoran samo za razvijanje komunikacije i povećanje konsenzusa između strana u sukobu

� Definira medijaciju u krivičnim stvarima � kao proces gdje je žrtvi i prestupniku omogućeno aktivno učešće u rješavanju spora polazeći od krivičnog djela, kroz pomoć od nepristrasne treće strane - medijatora.

1. 2. 3. Prihvatanje medijacije od strane svih strana u sporu, Nepristrasnost medijatora, Posredna uloga medijator ne pregovara sa stranama, ne savjetuje, on im samo omogućuje međusobnu komunikaciju (utvrđuje šteteu, sluša verzije, objašnjava program, utvrđuje njihove osjećaje. . . ),

4. Primjena medijacije u različitim stadijima rješavanja krivičnopravnog spora �da li u nekoj fazi predkrivičnog postupka ili da to bude omogućeno u toku cijelog krivičnog postupka. �Ipak, propagira se to da je važno doći do dogovora što je prije moguće.

5. Sve strane se moraju složiti oko konačnog ishoda, a strane u sporu imaju kontrolu nad uslovima nagodbe, 6. Medijatori moraju poštivati povjerljivost procesa, osim ako strane zajednički ne daju saglasnost za javnu objavu

� Sva zagarantirana prava i zagarantirane mjere zaštite koje se koriste u bilo kom postupku u kojem imamo suprostavljene interese, moraju se poštovati i u postupku medijacije.

� krivičnog djela: učinilac – žrtva krivičnog djela � Prekršaja � Disciplinskog prestupa

� Može se preduzeti u bilo kojoj fazi postupanja prema maloljetniku, od prvog lišenja slobode do puštanja iz zatvora. � Bitno je za ovu medijaciju je da je učinilac preuzeo odgovornost za učinjeno djelo i da je oštećeni spreman na pomirenje!!!! � Do pomirenja ne mora doći!

� Kao alternativna mjera: uslovni otpust � Razni programi primjene restorativne pravde u radu sa maloljetnicima dok borave u ustanovama za izvršenje krivične sankcije

�Odgojne peporuke �Odgojne preporuke kojima se ostvaruje lični kontakt maloljetnika i žrtve (oštećene) uz učešće zajednice pri njihovoj realizaciji/provedbi MEDIJACIJOM �Lično izvinjenje oštećenom i naknada štete �izvorni primjeri primjene restorativne pravde

�Alternativne sankcije

� Poštujući šire tumačenje restorativne pravde � Posljedica ovako shvaćene restorativne pravde su � alternativne mjere i alternativne sankcijama!

1. Alternativne sankcije kojima se samo modificira izvršenje zatvorskih kazni: Otpuštanje na posao (rad van zatvora) vikend zatvor, kućni zatvor (kod kratkih kazni, do 30 dana, jer se kazna ne može izdržavati u zatvoru iz zdravstvenih, socijalnih i dr. razloga) 2. Alternativne sankcije koje predstavljaju sankcije drugačije od zatvorskih: novčana kazna, rad za opće dobro na slobodi, probacija (uslovna osuda sa i bez zaštitnog nadzora)

3. Alternativne sankcije kojima se izbjegava izricanje kazne zatvora, odnosno koje zamjenjuju kaznu zatvora: mjere upozorenja (sudska opomena, sudski ukor. . . ) , mjere oslobađanja od kazne (odgađanje izvršenja kazne: kod maloljetnika, kod ovisnika. . . )

Alternativne mjere i sankcije u Bi. H Mjere: 1. Načelo oportuniteta OP, 2. Beznačajno djelo, 3. Uslovni otpust, 4. Amnestija, 5. Pomilovanje Sankcije: 1. Novčana kazna, 2. Zamjena kazne zatvora novčanom kaznom 3. Rad za opće dobro na slobodi 4. Kućni zatvor sa elektronskim nadzorom 5. Uslovna osuda sa ili bez zaštitnog nadzora 6. 6. Sudska opomena

Odgojne preporuke 2. Policijsko upozorenje 3. Uslovni otpust 1. Odgođeno izricanje kazne maloljetničkog zatvora (uslovna osuda) 2. Mjere upozorenja i usmjeravanja (sudski ukor i posebne obaveze) 3. Mjere pojačanog nadzora 1.

�Kazna maloljetničkog zatvora �Zavodske odgojne mjere - upućivanje u odgojno-popravni dom - upućivanje u odgojnu ustanovu - upućivanje u posebnu ustanovu za liječenje i osposobljavanje �Upućivanje u odgojni centar – do sada disciplinski centar kao mjera upozorenja i usmjeravanja �Mjere sigurnosti – nisu samostalne sankcije!

� Ukoliko nisu primijenjene odgojne preporuke, prednost u izricanju krivičnih sankcija imaju: � mjere upozorenja i usmjeravanja, zatim � mjere pojačanog nadzora, � zavodske mjere i � kazna maloljetničkog zatvora

� Iako se konkretno načelo odnosi na maloljetničko zakonodavstvo u Bi. H, ono na poseban način odražava tendenciju savremenog krivičnog prava u borbi protiv kriminaliteta uopće!! � Lišavanje slobode učinioca krivičnog djela postaje posljednja opcija u reagovanju prema njemu a prednost se daje alternativnim modelema tj. alternativnim mjerama i alternativnim sankcijama!

�O pojedinim modelima kako u Bi. H tako i u uporednom zakonodavstvu zatim kako prema punočjetnim tako i prema maloljetnim učiniocima krivičnih djela, govorićemo drugom prilikom. � Zasada je dovoljno da prepoznamo savremeni izazov da lisice sve više mjenja razgovor a zatvorske čuvare socijalni radnici! � Sretno!