4 Javne usluge i aktivnosti primjeri Ekonomika javnog
- Slides: 69
4. Javne usluge i aktivnosti primjeri Ekonomika javnog sektora 2017/2018 1. godina – diplomski studij Izv. prof. dr. sc. Domagoj Karačić
Uvodno. . Ekonomika javnog sektora 2017/2018 1. godina – diplomski studij
Sustavi socijalnog osiguranja
Sustavi socijalnog osiguranja i skrbi To su sustavi usmjereni na smanjivanje siromaštva, preraspodjelu dohotka, osiguranje za vrijeme bolesti ili starosti te na zakonsku i institucionalnu zaštitu slabijih i nemoćnih. Četiri sustava socijalnog osiguranja i skrbi koji uvelike pridonose poboljšanju socijalne slike društva: • mirovinsko • zdravstveno osiguranje, • prava za vrijeme nezaposlenosti • socijalna skrb.
Ciljevi socijalnog osiguranja • ostvarivanje sustavnih i učinkovitih oblika zaštite fizičkih osoba u uvjetima bolesti i invalidnosti (posebno u uvjetima nastanka ozljede na radu), • pružanje materijalne sigurnosti nakon izlaska iz razdoblja rada (ostvarivanjem prava na mirovinu) i • osiguravanje primjerene materijalne razdobljima nezaposlenosti. sigurnosti • Pojednostavljeno: zadaća je sustava sigurnosti da ublaži siromaštvo. u socijalne
Doprinosi za socijalno osiguranje • zakonska obveza pojedinca da u razdoblju dok je radno sposoban i ostvaruje prihode od rada, prisilno izdvaja za podmirivanje rizika vezanih uz starost, narušeno zdravlje, invalidnost i nezaposlenost. • obveznom izdvajanju iz sadašnje zarade za financiranje predvidivih i nepredvidivih rizika povezanih s prirodnim smanjenjem zdravlja i radne sposobnosti pojedinca. • Država ne obvezuje na prisilno novčano izdvajanje samo radnike, već i njihove poslodavce. • Izdvajanja za obvezne socijalne doprinose su u pravilu pod snažnim okriljem i budnom paskom države, čak i kad se radi o uplatama u privatne mirovinske fondove i plaćanjima za različite oblike privatnog zdravstvenog osiguranja
Glavna obilježja • Obvezno sudjelovanje • Pravo i iznosi naknada djelomice ovise o prijašnjim uplatama doprinosa • Isplate naknada počinju u trenutku kada osiguranik ostane bez posla, razboli se ili ode u mirovinu • Programi ne ovise o imovinskom stanju osiguranika
Demografska tranzicija u Hrvatskoj od 2011. do 2061.
Rashodi socijalnog osiguranja u Hrvatskoj (% BDP-a), 2003 -2012. Socijalna Porodiljne Naknade za Dječji skrb naknade nezaposlene doplatak Skrb za branitelje ukupno naknade 0, 7 0, 5 18, 0 0, 4 0, 6 0, 4 18, 3 0, 5 17, 8 0, 6 0, 5 0, 3 0, 5 0, 4 17, 1 5, 6 0, 5 0, 2 0, 6 0, 4 17, 3 9, 5 5, 7 0, 5 0, 2 0, 5 0, 3 17, 5 2009. 10, 5 6, 4 0, 6 0, 4 0, 5 0, 4 19, 5 2010. 10, 6 6, 4 0, 6 0, 7 0, 5 0, 3 19, 8 2011. 10, 4 6, 1 0, 6 0, 4 0, 5 0, 3 19, 4 2012. 10, 5 6, 0 0, 6 0, 4 0, 5 0, 3 19, 3 Mirovine Zdravstvo 2003. 10, 0 5, 3 0, 6 0, 4 0, 3 2004. 10, 3 5, 3 0, 6 0, 4 2005. 10, 0 5, 1 0, 6 2006. 9, 7 5, 1 2007. 9, 4 2008. Izvor: Ministarstvo financija RH, 2013.
Doprinosi za socijalno osiguranje • Doprinosi za socijalno osiguranje vrsta su javnih davanja kojima se financira sustav socijalnog osiguranja. • Oni su temeljni prihodi kojima se financiraju izdaci za mirovinsko i invalidsko osiguranje, za zdravstveno osiguranje te za zapošljavanje. • Ubiru se iz plaće (na teret zaposlenika) i na plaću (na teret poslodavca) • prihod su Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Zdravstveno osiguranje
Važnost zdravstva • Važna odrednica osobnog i društvenog blagostanja. • Ugroženo zdravlje i ograničena radna sposobnost te ozbiljnija bolest u obitelji ugrožavaju mogućnost zapošljavanja, profesionalnog napredovanja i izlaska iz siromaštva.
Jamče li velika izdvajanja za zdravstvo učinkovitost? • Ne, to nije nužno jamstvo učinkovitosti i dostupnosti potrebne zaštite. • Prema istraživanju Svjetske zdravstvene organizacije zemlja koja najviše izdvaja za zdravstvo – SAD (više od 6 000 dolara godišnje po stanovniku) – nikako ne može smatrati pozitivnim primjerom • velik dio stanovništva nije zdravstveno osiguran i/ili ima vrlo nekvalitetnu zdravstvenu zaštitu.
Zašto se država treba uključiti u tržište zdravstvenih usluga? • Slabe informacije i njihova asimetrija. Profesionalna dominacija je obilježje zdravstvenog sektora zbog asimetrije informacija između medicinskog osoblja i pacijenata. Zdravstveno osoblje može koristiti monopolističku poziciju da poveća potražnju za uslugama što vodi do rasta troškova te smanjenju kvalitete usluga. • Nepovoljan izbor - prosječni kupac osiguranja ima veći rizik nego prosječna osoba u skupini. • Moralni hazard –Ljudi će koristiti usluge zdravstva iako možda nemaju razloga. • Paternalizam - ljude treba prisiljavati na osiguranje radi njihova osobnog dobra.
Principal agent problem • Zbog nedovoljno razvijenog mehanizma nadzora financiranja zdravstvene institucije (agenti) imaju više raspoloživih informacija od ministarstva (principal) • Problem: poteškoće i neučinkovitosti oko raspodjele sredstava po pojedinim zdravstvenim institucijama.
Osiguranje i moralni hazard • Moralni hazard – državno osiguranja smanjuje poticaj na prevenciju. • Nepokriveni iznos osiguranja - iznos zdravstvenih troškova koje pojedinac mora svake godina platiti prije nego što mu osiguravatelj počne isplaćivati naknadu. • Participacija – fiksni iznos koji se plaća za medicinsku uslugu. • Stopa suosiguranja – postotak medicinskog računa koji mora platiti osiguranja osoba.
Privatno vs. javno zdravstvo • Privatno zdravstvo može biti učinkovito ali ne nužno pošteno. • Javno zdravstvo može biti pošteno ali ne nužno i učinkovito • Današnji sustavi zdravstva su kombinacija javnog i privatnog osiguranja i financiranja
Glavni razlozi rasta troškova zdravstva • • • Starenje stanovništva Porast dohotka Poboljšanje kvalitete zdravstvene zaštite Dostupnost komunalne infrastrukture Razina obrazovanja Cijena usluga Način i kvaliteta života Stanje okoliša Organiziranost tržišta
Drugi razlozi • Neučinkovito prenošenje ovlasti za financiranje zdravstvenih ustanova. • Slab sustav financiranja te nadzora i kontrole rashoda. • Povrati (koristi) od zdravstva mogu se smanjivati zbog većih poticaja za korupciju koja je povezana sa sustavom financiranja. • Npr. korupcija (rent seeking) - interesne grupe u zdravstvu mogu imati poticaj za investiranje sredstava u projekte od vlastita interesa unatoč što su koristi od tih projekata nesigurni.
Problemi • Opći je trend rasta rashoda za zdravstvo u EU • Razlike u organizaciji i metodama prikupljanja informacija za analize • Pojedina smanjenja rashoda odražavaju brži rast realnog BDP-a.
Zdravstveni trokut pružanje usluga Stanovništvo financiranje Pružatelj dodjela sredstava Treća strana – osiguravatelj Treća strana (javno ili privatno tijelo)- prikuplja prihode (izravno ili neizravno) od stanovništva kojem osigurava zdravstvenu zaštitu. Nadoknađuje troškove pružatelju usluga ili pacijentima
Modeli financiranja Porezi Doprinosi Porezi i doprinosi Albanija Hrvatska Belgija Danska Češka R. Švicarska Italija Estonija Latvija Mađarska Rumunjska Slovačka Poljska Slovenija Portugal Nizozemska Španjolska Francuska Švedska Njemačka V. Britanija Izvor: Mossialos i Dixon, 2002.
Financiranje porezima (1) Prednosti Nedostaci široka prihodna osnovica nenamjenski prihodi i nepovjerenje stanovnika Lakše utvrđivanje prioriteta raspodjele sredstava Utjecaj interesnih skupina
Doprinosi za zdravstvo (2) • Nisu povezani s rizikom i razrezuju se na ostvareni dohodak. • Plaćaju ih i zaposlenici i poslodavci Prednosti Nedostaci Transparentni Veći troškovi rada Organiziranost u fond Različiti izvori dohotka (od kapitala) Namjenski prihod Poteškoće u prikupljanju doprinosa: - veći broj samozaposlenih, - zaposleni u neslužbenom gospodarstvu, - zaposleni na dio radnog vremena ili na ugovor o studentskom radu itd.
Osiguranje posredstvom poslodavaca zadržavanje radnog mjesta i • Zadržavanje radnog mjesta • Poslodavac mora u grupno osiguranja uključiti novog zaposlenika po istoj cijeni koja je dostupna ostalim zaposlenicima, neovisno o njegovu riziku
Privatno zdravstveno osiguranje (3) • Prema izračunu premija osiguranja (rizicima, grupama osiguranika), načina utvrđivanja koristi. • Privatni osiguravatelj • Raspodjela osiguranika prema dohotku povećava teret javnog sustava zbog osiguranika s niskim dohotkom. • Poništava se redistributivni učinak. • Privatno osiguranje u cijelosti ne kontrolira troškove. Prednosti • Bolja podjela rizika • Smanjivanje negativne selekcije • Smanjenja administrativnih troškova
Izvori financiranja institucija zdravstva • Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, • županije (Grad Zagreb), te • vlastiti izvori (prihodi po posebnim propisima i obavljanjem poslova na tržištu).
HZZO - financiranje • HZZO je od 2015. izvan sustava Državne riznice. Doprinosi za osnovno zdravstveno osiguranje se od 2015. uplaćuju na račun HZZO-a. • Sredstva za obavljeni rad za zdravstvene usluge doznačuju se bolnicama iz proračuna HZZO-a na temelju sklopljenih ugovora s HZZO-om. • HZZO obavlja i dopunsko zdravstveno osiguranje od siječnja 2002. u obliku dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja.
HZZO i USTANOVE • HZZO i zdravstvene ustanove sklapaju ugovor kojim se uređuju prava i obveze za provedbu bolničkog liječenja, specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite. • Ugovorom se utvrđuje maksimalni godišnji iznos sredstava koje ustanove dobivaju od HZZO-a. • HZZO mjesečno prati izvršenje ugovornih obveza na temelju mjesečnih zaprimljenih računa.
Obvezno zdravstveno osiguranje U Hrvatskoj (u skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju) zdravstveni osiguranici su: • aktivni osiguranici, • korisnici mirovina i invalidnina, • nezaposlene osobe prijavljene Zavodu za zapošljavanje, • ostale osigurane osobe.
Prava iz osnovnog zdravstvenog osiguranja – široko definirana prava • Primarna zdravstvena zaštita • Specijalističko-konzilijarna zdravstvena zaštita • Bolnička • Korištenje lijekova s popisa HZZO-a • Stomatološka-protetika • Korištenje ortopedskih pomagala • Korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu
Međutim, HZZO ne pokriva troškove svih usluga specijalistička konzilijarna zdravstvene zaštita, uključivo dnevnu bolnicu i kirurške zahvate, osim fizikalne medicine i rehabilitacije 85% specijalistička dijagnostika koja nije na razini primarne zdravstvene zaštite fizikalnu medicinu i rehabilitaciju u kući bolesnika specijalističko-konz. stomatološku zaštitu odraslih osoba u oralnoj kirurgjij specijalističko-konz. stomatološku zaštitu odraslih osoba u paradontologiji troškove smještaja i prehrane u zdravstvenoj zaštiti za liječenje kroničnih bolesti 75% stomatološku zaštita u mobilnoj i fiksnoj protetici za osobe iznad 65 godina specijalističku konzilijarnu zdravstvenu zaštitu u fizikalnoj medicini i rehabilitaciji 70% troškove smještaja i prehrane u bolničkoj zdr. zaštiti za liječenje akutnih bolesti 50% stomatološku zdravstvenu zaštitu u mobilnoj i fiksnoj protetici odraslih osoba
Dopunsko zdravstveno osiguranje • Dopunsko zdravstveno osiguranje je dobrovoljno, a služi za plaćanje razlike do pune vrijednosti zdravstvenih usluga utvrđenih u okviru prava na zdravstvenu zaštitu iz osnovnog zdravstvenog osiguranja (participaciju). • Na dopunsko zdravstveno osiguranje (bez obzira tko je osiguravatelj dopunskog zdravstvenog osiguranja) mogu se osigurati samo osobe koje imaju utvrđen status osigurane osobe u osnovnom zdravstvenom osiguranju kod HZZO-a. • Dopunsko zdravstveno osiguranje ostvaruje se sklapanjem ugovora između osigurane osobe HZZO-a starije od 18 godina života i HZZO-a.
Pravo na plaćanje premije za dopunsko osiguranje iz državnog proračuna ostvaruju osigurane osobe: • s invaliditetom koje imaju 100% oštećenja organizma, odnosno tjelesnog oštećenja prema posebnim propisima, osobe kod kojih je utvrđeno više vrsta oštećenja te osobe s tjelesnim ili mentalnim oštećenjem ili psihičkom bolešću zbog kojih ne mogu samostalno izvoditi aktivnosti primjerene životnoj dobi sukladno propisima o socijalnoj skrbi, • darivatelje dijelova ljudskog tijela u svrhu liječenja, • dobrovoljne davatelje krvi s više od 35 davanja (muškarci), odnosno s više od 25 davanja (žene), • redovite učenike i studente starije od 18 godina, • čiji ukupan mjesečni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini (po članu obitelji) nije veći od 45, 59% proračunske osnovice - 1. 516, 32 kuna (prihodovni cenzus), a za osiguranike – samce, ako im prihodovni cenzus
Pravo na novčane naknade – izdašne? • Naknada plaće za vrijeme bolovanja (nesposobnosti za rad) • Liječenja i ispitivanja • Porodiljne naknade, itd.
Naknade za bolovanje, porodiljni dopust i invalidnost su izdašne - Između 12 i 14% ukupnih rashoda HZZO-a. - U većini drugih zemalja te se naknade financiraju i administriraju izvan sustava ZO, obično u sustavu osiguranja od nezaposlenosti - Prema ocjeni Svjetske banke, naknade za bolovanje i porodiljini dopust u Hrvatskoj su među najizdašnijima u svijetu: gotovo cjelokupni trošak izostanka s rada zbog bolesti i porodiljinog dopusta prebačen je na državu
Prosječni troškovi u bolnicama Teško je odrediti prosječne troškove po bolesniku u jednoj kliničkoj bolnici. Troškovi se razlikuju ovisno kojoj djelatnosti pacijent pripada (interna, kirurgija, psihijatrija) i o dijagnozi zbog koje boravi u bolnici. Cijenu boravka pacijenta u bolnici čine: • pansion (čija je vrijednost poznata), • medicinski rad koji se zaračunava prema izvršenim dijagnostičkim i terapijskim postupcima izraženi u bodovima (gdje je jedino poznata vrijednost boda, ali ne i njihova količina)i • lijekovi i medicinski potrošni materijal (čija se potrošnja razlikuje uslijed različitih djelatnosti i različitih dijagnoza)
Problem u financiranju Dvije neravnoteže u izvorima financiranja na makro razini: Vrlo visok udio državnog zdravstvenog osiguranja i vrlo nizak udio proračuna Neznatan udio privatnog zdravstveno osiguranja i relativno visok udio plaćanja iz džepa
Financiranje zdravstva – treba li sudjelovati u troškovima? Participacija - Malo pridonosi proračunu HZZO-a; teško se obračunava i naplaćuje zbog brojnih izuzeća; vrlo nepopularna u javnosti - Na troškove zdravstvene zaštite u prosjeku otpada samo 3% ukupne potrošnje kućanstava u 2010. - No za skupinu ljudi s najnižim primanjima (25% s najnižim dohocima), plaćanja zdravstvene zaštite “iz džepa” čine 17% ukupnih prihoda, dok za skupinu s najvišim primanjima (25% s najvišim dohocima) ta plaćanja čine manje od 3% prihoda - Pacijenti s kroničnim bolestima suočeni su s visokim troškovima liječenja
Kako riješiti probleme zdravstva? • Povećati doprinose? • Financiranje porezima? • Snažnija kontrola troškova zdravstva? • Privatno zdravstveno osiguranje?
Decentralizacija vs. centralizacija (1) • Od 2001. ovlasti za financiranje zdravstva prenesena na lokalne jedinice – županije. • Minimalni financijski standardi?
Privatno zdravstveno osiguranje (2) • Privatno zdravstveno osiguranje je dobrovoljno i provode privatni osiguravatelji koji nude mogućnost sklapanja police Privatnog zdravstvenog osiguranja prema potrebama osiguranika i financijskim mogućnostima. • Za uplaćenu premiju osiguranja ostvaruje se pravo na bržu i kvalitetniju medicinsku uslugu, pri specijalističkom pregledu, dijagnostičkoj pretrazi ili bolničkom liječenju itd. • Zdravstveni pregledi se obavljaju samo kod ugovorenih specijalista privatnog osiguranja.
Mirovinsko osiguranje
Zbog čega je mirovinsko osiguranje posebna roba? • • • Nepovoljan izbor (engl. adverse selection) Paternalizam Ekonomiziranje s troškovima Raspodjela dohotka Unapređenje ekonomskog statusa starijih osoba
Sustavi mirovinskog osiguranja • Sustav kapitaliziranog pokrića • Sustav međugeneracijske solidarnosti • Mješoviti sustav + dobrovoljne štednje za mirovine.
Sustav kapitaliziranog pokrića (eng. Fully Funded Plan) Razdoblje 1 Poslijeratna generacija Rad doprinosi Baby Boom Generacija djetinjstvo Generacija X nerođeni Razdoblje 2 mirovina Razdoblje 3 mrtav naknade Koristi svake generacije temelji se na štednji nastaloj mirovina tijekom radnog doba Rad uvećanoj za kamate doprinosi naknade djetinjstvo rad doprinosi Razdoblje 4 još uvijek mrtav mirovina naknade
Sustav međugeneracijske solidarnosti (eng. Pay As You Go) Razdoblje 1 naknade Poslijeratna generacija Baby Boom Generacija X rad doprinos djetinjstvo Razdoblje 2 Razdoblje 3 Razdoblje 4 Naknade svakoj generaciji dolaze od poreza/doprinosa mirovina koje mrtav Još uvijek plaćaju postojeći zaposlenici mrtav naknade rad doprinos nerođeni djetinjstvo mirovina mrtav naknade rad doprinos mirovina naknade
Mješoviti sustav - sustav s djelomičnim kapitaliziranim pokrićem (eng. Partially Funded System) Razdoblje 1 Razdoblje 2 Baby Boom i Gen X također pridonose za svoju mirovinu naknada Poslijeratna Generacija rad doprinos Baby Boom Generacija djetinjstvo Generacija X nerođeni Razdoblje 3 mirovina mrtav Još uvijek mrtav mirovljen mrtav naknada rad doprinos djetinjstvo Razdoblje 4 naknada rad doprinos mirovina naknada
Pitanja raspodjele • Primljene naknade = plaćene premije • Teško utvrditi tko gubi tko dobiva • Izračun očekivane neto naknade od mirovine • Prvi korak: procjena očekivane vrijednosti naknade od mirovine na koju radnik ostvaruje pravo tijekom života • Sadašnja vrijednost budućih naknada MIO naziva se imovinom mirovinskog osiguranja • Drugi korak: izračunati neto naknadu – očekivanu vrijednost troškova uključenosti u sustav tijekom života, doprinosa iz plaća. • neto dobitak od MIO=Imovina - vrijednost doprinosa
Pitanje raspodjela • MIO preraspodjeljuje dohodak: • Žene dobivaju više nego muškarci – dulje žive i ostvaruju naknadu u duljem vremenskom roku • Osobe u braku s neosiguranim bračnim drugom dobivaju više nego samci zato što osoba u braku za svog bračnog druga dobiva dodatnu naknadu u iznosu polovice svoje naknade (ako nositelj osiguranja umre bračni drug nastavlja koristiti pravo) • Bračni par čiji jedan član radi dobiva više od bračnog para u kojem rade oba člana.
Fond mirovinskog osiguranja Zaposleni Fond • Mirovinsko osiguranje i štednja • Status mirovinskog fonda – Izvanproračunski korisnik – Unutar državnog proračuna Umirovljeni
Učinak mirovinskog ekonomskog ponašanje • Teorija životne štednje • Učinak supstitucije bogatstva • Učinak umirovljenja • Učinak naslijeđa osiguranja na
Utjecaj MIO na ekonomsko ponašanja • Teorija štednje tijekom života- pojedinačne odluke o potrošnji i štednji utemeljene na promišljanju duljine životnog vijeka. • Uvođenje mirovina može promijeniti odnos ušteda tijekom života: • Učinak supstitucije – radnici shvaćaju da će u zamjenu za svoje doprinose MIO primati zajamčeni dohodak u mirovini – manji poticaj za štednju • Učinak umirovljenja - MIO može potaknuti ljude na ranije umirovljenje jer radi primanja naknade moraju prekinuti rad. Ako se produljuje trajanje korištenja imovine, za manji broj godina uštedjeti dovoljno da financira potrošnja u godinama kada ne radi – štednja raste • Učinak nasljeđa – roditelji mogu više štedjeti kako bi većim nasljedstvom nadoknadili djelovanje MIO u preraspodjeli dohotka. • Teško je utvrditi ponašanje ljudi
Demografski razlozi rasta rashoda (1) • Demografsko-organizacijski razlozi vezani su za starenje stanovništva. Taj fenomen postoji u svim srednje razvijenim i visokorazvijenim zemljama koji treba razdvojiti od biološkog starenja, a obilježava ga: • povećan udio stanovnika starijih od 65 godina, uz smanjenje broja novorođenih • smanjivanje broja osoba u radnoj dobi i pad zaposlenosti te pogoršanje odnosa broja umirovljenika i osiguranika • pogoršanje omjera broja uplatitelja doprinosa i umirovljenika zbog nisko utvrđene zakonske dobi za odlazak u starosnu i prijevremenu mirovinu (zakonski oko 65 godina za muškarce i 60 za žene, ali je stvarna prosječna dob umirovljenja znatno niža, i to čak za oko pet i više godina)
Demografski razlozi rasta rashoda (2) • učestalo prijevremeno umirovljenje zbog mogućnosti ostvarenja starosne mirovine neovisno o starosti • široko primjenjivana definicija invalidnosti, zbog čega je mnogo osoba ostvarilo invalidsku mirovinu • velika rasprostranjenost povlaštenih mirovina koje su obično vezane za pojedine djelatnosti ili zanimanja (npr. mirovina se odobravala sa znatno kraćim stažem osiguranja ili u uvećanom iznosu s obzirom na staž osiguranja i uplaćene doprinose) • znatno smanjivanje broja osiguranika zbog zatvaranja poduzeća i ograničenih mogućnosti zapošljavanja.
Financijski razlozi (1) • Financijski razlozi vezani su za prirodu i obilježja sustava međugeneracijske solidarnosti, a to znači: • osobe koje su sudjelovale u programu u vrijeme njegova osnivanja a sada su umirovljene plaćale su doprinose po relativno nižim stopama, ali primaju mirovine po većim stopama doprinosa koje terete zaposlene • ne postoji izravna povezanost mirovinskih doprinosa i isplata jer se sve uplate troše za uzdržavanje današnje generacije umirovljenika • ne postoji jamstvo da će mirovinski sustav koji je na raspolaganju jednoj generaciji biti dostupan sljedećoj, pogotovo ako treba financirati razmjerno velik broj umirovljenika
Financijski razlozi (2) • visina mirovine uglavnom ne ovisi o uplaćenim doprinosima te postoji prevelika solidarnost u pomaganju siromašnima, što ne motivira bogatije da više i dulje rade te da uplaćuju veće mirovinske doprinose • mirovine često nisu bile usklađene s inflacijom, čime je narušeno načelo pravednosti • usprkos relativno velikim financijskim izdvajanjima, raspoloživa se sredstva raspoređuju na velik broj umirovljenika, pa oni pojedinačno uglavnom primaju male mirovine • veliko je nezadovoljstvo umirovljenika, od kojih su mnogi, pogotovo oni bez dodatnih prihoda, dospjeli ispod granice siromaštva i suočeni su s osnovnim egzistencijalnim problemima.
Hrvatska • U Hrvatskoj je sve do 2002. godine postojao samo javni sustav međugeneracijske solidarnosti. • Prikupljanje doprinosa i isplatu mirovina obavljao je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO), koji je do 2002. godine imao status izvanproračunskog fonda. • Mirovinski su se rashodi financirali doprinosima te, sve više, transferima iz državnog proračuna.
Sustav mirovinskog osiguranja
Mirovine a) starosnu, b) prijevremena starosna, c) invalidsku (zbog opće nesposobnosti za rad i zbog profesionalne nesposobnosti za rad), d) obiteljsku, e) najnižu, f) osnovnu • dodatak na mirovine mirovinskom osiguranju ostvarene prema Zakonu o
Invalidska mirovina • Dvije vrste invalidnosti: • invalidnost zbog profesionalne nesposobnosti za rad - zbog trajnih promjena u zdravstvenom osiguranik nije u stanju obavljati dosadašnje poslove niti druge slične poslove ali može obavljti manje zahtjevne poslove u odnosu na dotadašnje; • invalidnost zbog opće nesposobnosti za rad, koja nastaje onda kad su kod osiguranika nastupile takve trajne promjene u zdravstvenom stanju zbog kojih više nije sposoban ni za kakav posao. • Prava na: • profesionalnu rehabilitaciju, • novčanu naknadu zbog tjelesnog oštećenja • invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad i • invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad
Ostala prava iz mirovinskog osiguranja • Do 31 prosinca 1998. u sustavu MIO ostvarivana su prava: • zaštitni dodatak uz mirovinu, • novčana naknada zbog tjelesnog oštećenja te • doplatak za tuđu pomoć i njegu. • Od 1999. ostvaruje se samo pravo na novčanu naknadu zbog tjelesnog oštećenja a ostala prava se ostvaruju u drugim sustavima. • Broj korisnika se smanjuje
Razlozi za mirovinsku reformu • Neodrživo stanje u mirovinskom sustavu Stopa zamjene od oko 40 - 45%, stopa ovisnosti od oko 1: 1, 5 krajem devedesetih, danas 1: 1, 2 • Demografski problem • Stvaranje direktne veze između mirovine i rezultata rada • Poticanje kasnijeg umirovljenja Godina dana dužeg staža uvećava mirovinu iz drugog stupa za oko 10% • Stvaranje dodatne vrijednosti upravljanjem imovinom fondova Očekivani investicijski rezultati 2 - 3 postotna poena iznad stope inflacije. • Razvoj tržišta kapitala i drugi korisni usputni učinci
Mirovinska reforma • Prva bitna intervencija u mirovinski sustav, tzv. mala mirovinska reforma, bila je usmjerena na racionalizaciju i kontrolu tekućih mirovinskih troškova. Obilježja te reforme jesu: • pooštreni kriteriji odlaska u mirovinu postupnim podizanjem dobi umirovljenja za muškarce na 65 i za žene na 60 godina • promijenjena formula izračuna mirovina (umjesto deset najboljih godina u obzir se uzima cijeli radni vijek) • promijenjen način usklađivanja već ostvarenih mirovina (umjesto samo prema plaćama, primjenjuje se šestomjesečna indeksacija za polovicu zbroja stopa porasta troškova života i porasta plaća prema tzv. švicarskoj formuli) • izmijenjena definicija invalidnosti, pa je zbog restriktivnijih kriterija smanjen broj novih invalidskih mirovina.
Mirovinska reforma – prvi stup MIO • Prvi stup obveznoga mirovinskog osiguranja zadržao je načelo tekuće raspodjele i međugeneracijske solidarnosti. • Samo u prvom stupu ostali su trajno osigurani zatečeni umirovljenici i osiguranici stariji od 50 godina, odnosno oni između 40 i 50 godina koji se nisu opredijelili za drugi stup, pa će oni ostvarivati mirovinu samo iz tog oblika osiguranja. • Svi ostali osiguranici ostaju u prvom stupu, ali sudjeluju i u kapitaliziranome modelu.
Mirovinska reforma – drugi stup MIO • Drugi (obvezni) stup temelji se na individualnoj kapitaliziranoj štednji dijela mirovinskih doprinosa. • Zatečeni osiguranici, mlađi od 40 godina, odnosno oni između 40 i 50 godina koji su se za to dobrovoljno opredijelili, dijelom svog doprinosa ulaze u drugi stup obvezne kapitalizirane štednje u mirovinskom fondu koji sami odaberu. • Tri četvrtine doprinosa te kategorije osiguranika ide u prvi stup, a jedna u drugi stup. Osiguranici koji su osigurani u drugom stupu ostvarivat će dvije mirovine – iz prvoga i drugog stupa.
Mirovinska reforma – treći stup MIO • Treći stup mirovinskog sustava utemeljen je, kao i drugi, na kapitalnom financiranju, određenim doprinosima i osobnim štednim računima. • Međutim, za razliku od drugog stupa, riječ je o dobrovoljnome mirovinskom osiguranju. • U njemu se osiguravaju samo one osobe koje se same žele dodatno osigurati od rizika starosti, invalidnosti i smrti, odnosno ne postoji obveza osiguranja. • Treći stup temelji se na štednji sličnoj životnom osiguranju, pri čemu se svaki sudionik samostalno odlučuje o visini uloga i roku štednje. • U razdoblju akumulacije mirovinske štednje doprinosi će se prikupljati u dobrovoljnim mirovinskim fondovima i na osobnim računima mirovinske štednje.
Institucije i njihovi zadaci (1) • Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) zadužen je za ostvarivanja prava iz obveznoga mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti. • Zavod ima područne službe s ispostavama diljem Hrvatske. • Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) pravni je sljednik HAGENA-e (Hrvatske agencije za nadzor mirovinskih fondova). • To je regulatorna i nadzorna ustanova koja štiti interese članova mirovinskih fondova i korisnika mirovina i ostalih mirovinskih davanja iz mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje.
Institucije i njihovi zadaci (2) • Porezna uprava - poslovi vezani uz prikupljanje i naplatu mirovinskih doprinosa. • Središnji registar osiguranika (REGOS) tehničko je središte mirovinskog sustava koje evidentira i kontrolira naplate mirovinskih doprinosa, • prikuplja redovite mjesečne izvještaje o visini uplaćenih doprinosa za svakog osiguranika te vodi središnju bazu podataka o osobnim računima svih osiguranika i podataka o visini sredstava na svakom računu, o poslodavcima i mirovinskom fondu kojemu pojedini osiguranik pripada. • Ministarstvo rada i mirovinskog sustava nadležno je za mirovinski sustav.
- Ekonomika javnog sektora
- Ekonomika javnog sektora
- Ispitivanje javnog mnjenja
- Obligativno
- Istrazivanje javnog mnjenja niksic
- Porez na dodatu vrednost definicija
- Internetske usluge
- Internet servisi prezentacija
- Ht usluge
- Recepcijske usluge
- Neopipljivost usluge
- Poslovi po nalogu gosta
- Neopipljivost usluge
- Organi javne uprave
- Javna uprava zagreb
- Efos javne financije
- Javne finansije definicija
- Javne finansije
- E aukcije javne nabavke
- Monetarne finansije definicija
- Pravo i porezi
- Javne nabavke crna gora
- Javne finansije i finansijsko pravo
- Vrste ustanova
- Javne finansije i finansijsko pravo
- Modernizacija javne uprave
- Didaktické principy
- Racija aktivnosti
- Sportska disciplina
- Ocenjivanje ucenika po iopu
- Aktivnosti samozbrinjavanja
- Gantogram projekta
- Dijagram aktivnosti
- Zanimanja ljudi aktivnosti u vrtiću
- Pokazatelji aktivnosti
- Izvannastavne aktivnosti u razrednoj nastavi
- Kratak opis deteta primer
- Barovo telo
- Pokazatelji aktivnosti
- Aktivnosti za ostvarivanje razvojnih zadaca
- Rekreativne aktivnosti
- Majetok podniku
- Poslovna ekonomika
- Direktorat za zdravstveno ekonomiko
- Ekonomika osiguranja
- Studentski servis ekof
- Branislava hristov
- Ekonomika turizma
- Ekonomija blagostanja
- Ekonomika agrara
- Branislava hristov stancic
- Branislava hristov ekof
- Ekonomika saobracaja
- Ekonomika preduzeca
- Odpisová skupina klimatizace
- Tržní ekonomika
- Zaklina stojanovic
- Ekonomika turizma
- čtyřsektorová ekonomika
- Komparativ od bijel
- Redudancija
- Pitanja otvorenog i zatvorenog tipa primeri
- Morfemi vježba
- Spermatopyta
- Eurivalentne vrste primjeri
- Povratno posvojna
- Nepravi objekat
- Kajkavizmi primjeri
- Atributna rečenica
- Recenice sa glagolima