REENINI LANOVI OBJEKAT PRILOKE ODREDBE OBJEKAT Objekat je

REČENIČNI ČLANOVI OBJEKAT PRILOŠKE ODREDBE

OBJEKAT Objekat je glagolska dopuna kojom se kazuje predmet na kojem se vrši radnja ili u vezi sa kojim se vrši radnja. Oblik objekta podređen je glagolom u funkciji predikata. U službi objekta najčešće su imenice i zamjenice. Može biti iskazan jednom riječju ili skupom riječi. Objekat može biti: Pravi (bliži, direktni) Nepravi (dalji, indirektni)

Pravi objekat se javlja isključivo uz prelazne glagole bez prijedloga i u akuzativu bez prijedloga. Postoje tri tipa takvog objekta: 1) pravi objekat u akuzativu: • Filip je kupio loptu. • On voli filmove. 2) pravi objekat u partitivnom (dionom) genitivu, koji se može zamijeniti akuzativom: • Jeli smo kiflica i kolača na žurki. Kada se dati primeri zamene akuzativom, glasiće: • Jeli smo kiflice i kolače na žurki. 3) pravi objekat u slovenskom (odričnom) genitivu, koji se može zamijeniti akuzativom: • Cijele noći nije oka sklopila. Kada se dati primeri zamene akuzativom, glasiće: • Cijele noći nije oko sklopila.

Nepravi objekat se javlja u svim zavisnim padežima, sa prijedlogom ili bez njega, i to uz neprelazne glagole: • Jelena se plaši visine. (genitiv; ne može se zamijeniti akuzativom) • Mi pomažemo majci. (dativ) • On piše olovkom. (instrumental) Vozio nas je na stanicu. (akuzativ sa prijedlogom) • Pričali smo o vanzemaljcima. (lokativ; uvijek sa predlogom)

Postoje i glagoli koji uz sebe mogu vezati dva objekta, odnosno dve rekcije, pa se takvi glagoli nazivaju dvorekcijski glagoli. To su obično glagoli davanja (dati, pokloniti, poslati, pružiti, uručiti i sl. ) i glagoli saopštavanja (javiti, kazati, pričati, reći, saopštiti i sl. ). Njih dopunjuju jedan nepravi objekat u dativu i jedan pravi objekat u akuzativu, na primjer: • Dala sam drugarici knjigu. • Poslali smo prijateljima poklon za godišnjicu. • Rekao je roditeljima dobru vest.

PRILOŠKE ODREDBE Priloške odredbe su neobavezni članovi rečenične strukture kojim se označavaju različite okolnosti u kojima se vrši radnja glagola u službi predikata. Najčešće priloške odredbe su odredbe: Mjesta Vremena Načina, Namjere Uzroka Društva Količine. . .

) priloška odredba za vrijeme (dobija se na pitanje KADA? ), na primjer: • Doći će za mesec dana. • Tokom praznika putuje u Beč. . 2) priloška odredba za mjesto (dobija se na pitanje GDJE? ), na prim. Jer: • Filip igra fudbal iza zgrade. • Jelena je bila u pozorištu. 3) priloška odredba za pravac kretanja (dobija se na pitanje KUDA? ), na primjer: • Brzo su koračali ka kući. • Putujemo prema Kragujevcu. 4) priloška odredba za način (dobija se na pitanje KAKO? ), na primjer: • Obavili su to vrlo lako. • Šetali su se sporim koracima.

5) priloška odredba za meru i količinu (dobija se na pitanje KOLIKO? ), na primjer: • Džak brašna je težak deset kilograma. • Juče je radila deset sati. 6) priloška odredba za uzrok (dobija se na pitanje ZAŠTO? ili ZBOG ČEGA? ), na primjer: • Posvađali su se zbog para. • Uradila je to iz ljubavi. 7) priloška odredba za cilj i namjeru (dobija se na pitanje SA KOJIM CILJEM? i SA KOJOM NAMJEROM? ), na primjer: • Došli su radi druženja. • Idem u prodavnicu po mleko. • Preselila se u drugi grad radi boljeg posla.

ZADATAK ZA DOMAĆI Iz udžbenika, na stranici 49. u tekstu (tekst o Puškinu) u prva dva pasusa odredi rečenične članove (subjekat, predikat, objekat, odredbe).

HVALA NA PAŽNJI!