Turistiko trite Drugi deo I i II Branislava
Turističko tržište (Drugi deo, I i II) Branislava Hristov Stančić, asistent predmet: Ekonomika turizma Ekonomski fakultet, Univerzitet u Beogradu Email: branislava@ekof. bg. ac. rs 1
Marketing koncepcija i primena u turizmu 2
Marketing? ? Marketing je analiziranje, organizovanje, planiranje i kontrolisanje potencijalnih izvora kupaca, politike i aktivnosti preduzeća, sa stanovišta želje da se zadovolje potrebe i zahtevi izabranih grupa kupaca i na toj osnovi ostvari dobit. Skup svih aktivnosti koje preduzeće ima na tržištu POTROŠAČI / TURISTI i njihove POTREBE I ŽELJE su jedinica posmatranja 3
Marketing? Stara koncepcija marketinga koncepcija Proizvodi U centru pažnje poslovne politke Nova marketing Kupci Sredstvo poslovne politike Prodaja i promocija Integralna primena marketinga Cilj poslovanja Profit na bazi obima prodaje Profit na bazi zadovoljenja potreba kupaca 4
Marketing orijentacija Filozofija planiranja i menadžmenta: -od internog ka eksternom fokusu -od kratkoročnog do dugoročnog fokusa -od predviđanja do iniciranja promena -od reaktivnog do proaktivnog planiranja Osnovna pitanja: -ko su potrošači? -šta ih karakteriše? -koje su im potrebe? -kako zadovoljiti njihove potrebe? Marketing postaje integrišuća funkcija svih funkcija preduzeća “Oseti i reaguj” (a ne “proizvedi i prodaj”) 5
Tržište u turizmu 6
Turističke potrebe Osnovna podela ljudskih potreba: - Neophodne potrebe (biološke; egzistencijalne) Dopunske potrebe: a) Opšte kulturne potrebe b) Luksuzne potrebe Rast standarda omogućava zadovoljenje dopunskih potreba Turističke potrebe spadaju u red opšte kulturnih i luksuznih potreba Izuzetak su turističke potrebe kao faktor očuvanja radne sposobnosti, i tada su to neophodne potrebe 7
Turističke potrebe Diskrecioni dohodak i slobodno vreme kojim raspolažu nosioci turističkih potreba, se koriste za preduzimanje turističkih putovanja (tek kada se zadovolje neophodne potrebe) Turističke potrebe teško dostižu tačku saturacije, tj. nikada se u potpunosti ne mogu zadovoljiti, te se ograničeno šire. . . . jer savremeni turisti: - Teže kompleksnijim i kvalitetnijim uslugama - Otvaraju se nove destinacije i nova iskustva - Razvojem društva povećava se fond slobodnog vremena 8
Turističke potrebe (po Maslovu)* Psihološke potrebe – čovek teži ispunjanju psiholoških potreba vezanih za osnovne potrebe, kao što su vazduh, hrana, voda, stan Bezbednosne potrebe –potreba za boravkom u bezbednom okruženju i sigurnošću Potrebe pripadnosti i ljubavi – potreba da se prihvate i budemo prihvaćeni od strane drugih ljudi Samopotvrđivanje – potrebe za uspehom, reputacijom i prestižem Samoaktuelizacija – potreba za ostvarenjem i maksimiziranjem sopstvenih potencijala, mogućnosti…. 9
Turističke potrebe (po Maslovu) – primer gastro turiste* Psihološke potrebe – odgovarajući hotel Bezbednosne potrebe – ispravnost hrane, terorizam Potrebe pripadnosti i ljubavi – festival, događaj; izgradnja odsnosa; Samopotvrđivanje – ja kao deo lokalne atmosfere; Samoaktuelizacija – rast znanja; iskustvo 10
Turističke potrebe – Generacija Y* 11
Turističke potrebe (po Pearce-u)* 5 nivoa ispoljavanja turističke potrebe Relaksacija – aktivni odmor VS opuštanje Stimulacija – jače emocije Društvene potrebe – prijatelji, familija, poznanstva Samopoštovanje – lični razvoj kroz kulturne, prirodne i ostale aktivnosti Samorealizacije – potreaga za srećom 12
Turističke potrebe (po Crompton-u)* 2 glavne grupe potreba, odnosno motiva Beg od svakodnevnice Potraga za nečim novim i drugačijim 13
Turistička potrošnja Da bi postojala turistička potrošnja mora postojati: -potreba -platežna sposobnost -spremnost da se kupuje -slobodno vreme Turistička potrošnja je deo nacionalnog dohotka koji stanovništvo izdvaja u turističke svrhe Rast privredne razvijenosti utiče na rast dohotka kao i rast izdataka za turistička kretanja 14
Turistička potrošnja Izazovi definisanja i merenja nivoa turističke potrošnje tj. prihoda i odliva po osnovu turističkih kretanja (interdisciplinarni karakter) Dva metoda: procena na osnovu ostvarenog turističkog promenta i anketiranje turista Domaći turizam VS međunarodni turizam Struktura turističke potrošnje pokazuje stepen razvijenosti turističke destinacije Visoko učešće izdataka za smeštaj, prevoz i ishranu je indikator nerazvijenosti turističke destinacije (i obrnuto) 15
Pojam turističkog tržišta Tržište predstavlja ukupnost odnosa ponude i tražnje Neophodni uslovi: -ljudima koji čine skup je proizvod neophodan -postojanje kupovne moći -spremnost da se koristi kupovna moć -autoritet za kupovinu konkretnog proizvoda Razvoj turističkog tržišta: Masovno tržište Jednostavna tržišna segmentacija Multilevel segmentacija Tržište niša i jedan-na-jedan tržište 16
Turističko tržište Tržište se definiše na bazi osnovnih elemenata i njihove međuzavisnosti i međuuticaja Osnovni elementi trižišta su: -Tržišni subjekti -Objekti razmene -Cena Karakteristike turističkog tržišta: 1. Vremenska i prostorna sinhronizacija tražnje i ponude 2. Poklapanje procesa proizvodnje i potrošnje 3. Sezonska koncentracija 4. Usmerenost tražnje ka ponudi 5. Visoka elastičnost turističke tražnje, mala elastičnost turističke ponude 17
Turistička tražnja Turističkoj tražnji prethodi turstička potreba Rezultat turističke tražnje jeste turistička potrošnja Karakteristike turističke tražnje: 1. Visoka elastičnost turističke tražnje( prihod, cene, propaganda) 2. Visoka sezonalnost 3. Osetljiva na vanekonomske faktore (prirodne nepogode, političke i ekonomske krize. . ) 18
Turistička tražnja Elastičnost turističke tražnje 1. U odnosu na prihode -sa rastom prihoda, izdaci za turizam rastu i to brže ( domaći i međunarodni turizam) -“efekat zupčanika” -visok stepen elastičnosti 2. U odnosu na cene -Promena cena utiče na intenzitet tražnje -Poslovni gosti su više fleksibilni -Različiti segmenti pridaju različitu važnost elementima turističkog proizvoda (kruzeri, backpackers, omladinski) -Opasnost supstituisanje turističkih usluga usled rasta cena -Grafik. . 19
Turistička tražnja Visoka sezonalnost Više od 50% svetske turističke tražnje koncentrisano je u periodu letnjih meseci Problem sezone? ? ? . . . Potencijalna rešenja. . Osetljivost na vanekonomske faktore Osetljivost na propagandu. . pozitivno i negativno dejstvo Negativan efekat ekonomskih i političkih kriza, prirodnih nepogoda, terorističkih napada. . . odložena reakcija turističke tražnje na ove faktore? ? ? 20
Turistička tražnja Opšti faktori turističke tražnje: utiču na pojavu turističke tražnje politički i ekonomski uslovi zemlje i u inostranstvu socijalna politika zemlje stepen razvijenosti kulturni nivo stanovništva nivo turističke kulture Specifični faktori turističke tražnje: određenom turističkom destinacijom usmeravaju tražnju za unikatne atraktivnosti (turistički monopol) udaljenost i dostupnost destinacije nivo dostupnih informacija nivo cena i odnos prema kvalitetu, iskustvu 21
Turistička ponuda podrazumeva vremensko i prostorno sinhronizovanje atraktivnih, komunikativnih i receptivnih faktora Najprostije – sve ono što turista očekuje u jednoj destinaciji Karakteristike turističke ponude: -heterogenost -nepromenljivost atraktivnih faktora -visoki fiksni troškovi -od tržišta prodavca ka tržištu kupca -neelastičnost turističke ponude 22
Turistička ponuda u širem smislu: usluge privrednih delatnosti koji čine turističku privredu + sve ostale privredne i neprivredne delatnosti koje zadovoljavaju potrebe turista + atraktivni faktori (spomenici) Turistička ponuda u užem smislu: uslužne delatnosti turističke privrede 23
Klasifikacija turističkog tržišta Globalno turističko tržište konstantno raste 2017 godine: 1. 35 milijarda turista (UNWTO), generisano 1. 340 mlrd dolara prihoda Osnovna podela: Međunarodno tržište: interkontinentalno i kontinentalno Domaće tržište 24
Segmentacija turističkog tržišta Postupak grupisanja potrošača po određenim karakteritikama koje su unutar grupe iste ili slične, a grupe između sebe različite, naziva se segmentacija Razvoj turističkog tržišta: Masovno tržište Jednostavna tržišna segmentacija Multilevel segmentacija Tržište niša i jedan-na-jedan tržište Tri alternative nastupa na tržištu: Strategija nediferenciranog marketinga Strategija koncetrisanog marketinga 25
Segmentacija turističkog tržišta Odgovara na pitanja: Ko? – ko čini segment Šta? – šta su njihove potrebe Kada? – kada da komuniciramo sa njima Gde? – gde da komuniciramo, kojim kanalima Kako? – kako da razvijemo odgovarajuću marketing strategiju 26
Segmentacija turističkog tržišta Metodi: - Geografska (region, zemlja, veličina naselja) - Demografska (starost, pol, životni ciklus porodice, godišnja primanja, zanimanje, rasa, religija) - Psihografska (društvena klasa, životni stil, ličnost) - Bihejvioristička (stav prema proizvodu, faza spremnosti u kupovini, lojalnosti) Kod turističkih aktivnosti je uvek aktivirano nekoliko motiva, i često dolazi do promene motiva Manji podgrupe većih segmenata 27
Segmentacija turističkog tržišta Segment mora biti Merljiv – kupovna moć, veličina, broj Dostupan – efikasno targetirani Održiv – profitabilnost segment Destinacija mora da se opredeli samo za segmente koji ispunjavaju ove kreiterijujme u dugom roku 80: 20 28
Segmentacija turističkog tržišta Ciljevi Razumevanje potreba i zaheva tržišta Efikasnije alociranje marketing troškova i aktivnosti Razvoj proizvoda i usluga Precizniji marketing planovi 29
Hvala Branislava Hristov Stančić, asistent predmet: Ekonomika turizma Ekonomski fakultet, Univerzitet u Beogradu Email: branislava@ekof. bg. ac. rs 30
- Slides: 30