Zavod za lingvistika istraivanja Hrvatske akademije znanosti i

Zavod za lingvistička istraživanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Ante Kovačića 5, 10000 Zagreb Kajkavski idiomi u prošlosti i danas Bojana Marković, prof. bmarkovi@hazu. hr

Sadržaj: 1. Kajkavsko narječje 2. Kajkavski književni jezik 3. Kajkavska dijalektna književnost

_______Kajkavsko narječje________ Kajkavsko narječje (uz čakavsko i štokavsko) jedno je od triju hrvatskih narječja. Naziv quid). mu dolazi od neosobne upitne zamjenice kaj (lat. Smješteno kotaru. je u sjeverozapadnoj Hrvatskoj i u Gorskom Iseljeničkih kajkavskih govora ima u Banatu, Rumunjskoj, Mađarskoj, Slovačkoj i u SAD-u.

_______Kajkavsko narječje________ Srednjovjekovni razmještaj narječja

_______Kajkavsko narječje_____________ Glavne crte kajkavštine: Fonologija • neosobna upitna zamjenica kaj (kej, ke, koj, kuj) • poseban naglasni sustav ( ) • fonološka jednačenja: • ě=ә>ẹ (dẹte, mozẹk) • e=ę>� /e (n� bọ, ž� na) • � =ǫ>ọ (žalọdẹc, sọnce) • protetsko v- ispred -u ili refleksa � , ǫ (vuho, vučitel, vọgẹl) • izjednačenost izgovora ć i č u tzv. srednjem � te �i ǯ u tzv. srednjem �

_______Kajkavsko narječje_____________ obezvučenost krajnjih suglasnika (grat, mras, vrak, zglop) očuvanost prasl. suglasničke skupine čr- (črno, črf) očuvanost -l na koncu sloga (videl, dal, zel) ispadanje početnog v- ispred l (lasi) refleks rj < prasl. r’ (morje, orjem) protetski suglasnici j- i v- ispred o, u (jogenj, joko, vuho, vura)

_______Kajkavsko narječje_____________ Morfologija gubitak vokativa čuvanje supina uz glagole kretanja (volim spati = infinitiv; idem spat = supin) tvorba budućega vremena od prezente svršenog glagola biti i glagolskog pridjeva radnog (bum/bom došel) futursko značenje može imati i prezent nesvršenih glagola (zutra dojdem k tebi) G. mn. m. r. -of/-ef (možof, krampof), ž. r. -ø (žen) D, L, I mn. čuvaju stare nastavke (D g ženam; L pri ženah; I z ženami)

_______Kajkavsko narječje_____________ u množini m. r. ne dolazi infiks -ov- (nosi, stoli, kipi) A = G u m. r. imenica koje znače neživo (imam noža, vidim stola) izostaje druga palatalizacija u deklinaciji (N mn. rogi, vọki) uz brojeve od dva do četiri upotrebljava se množina (dva čovẹki, tri stolci) komparativ se tvori nastavcima: -ši (lẹpši), -ẹ(j)ši (gizdavẹši), -ẹji (bogatẹji) nema imperfekta i aorista, a pluskvamperfekt se koristi rijetko (u gradskim govorima) u 3. l. mn. prezenta generaliziran je nastavak -jo / -ju (dojdeju, zemejo, otpreju)

_______Kajkavsko narječje_____________ Tvorba riječi velik broj hipokoristika i deminutiva (čerkica, pucika, dẹčẹc, sọnčece / sọnčekọ, trsẹk, racika) deminutivi često dolaze udvojeno (mali stolčẹk) Sintaksa glagolske klitike mogu biti proklitike (Si došẹl? Su tvoji domaj? Je bilo lẹpo? ) česta uporaba etičkog dativa (no si zemi, spij si, počini si, sẹdni si)

_______Kajkavsko narječje_____________ Leksik brojni germanizmi (fest ‘jako’, frdablin ‘uvojak’, grunt ‘imanje’, fiškal ‘odvjetnik’, plac ‘građevinsko zemljište’, pasati ‘odgovarati’, ajnfah ‘jednostavno’) hungarizmi (betežen ‘bolestan’, jezero ‘ 1000’, aljkavost ‘neurednost’, tolvaj ‘tat, razbojnik’) nema mnogo turcizama (bedastoča ‘budalaština’, balonja ‘balavac’)

_______Kajkavsko narječje__________ Kajkavština u slavističkoj literaturi 1. kajkavski idiomi = slovenski Josip Dobrovsky, Jernej Kopitar, Pavel Jozef Šafarik, Franjo Miklošič. . . Vuk Stefanović Karadžić, Đuro Daničić (19. st. ) 2. kajkavski idiomi = prvo slovenski pa hrvatski Fran Ramovš (1929. ), A. Margulies (1926. ), Ivan Popović (1960. )

_______Kajkavsko narječje________ 3. kajkavski idiomi = “miješani dijalekt” Milan Rešetar (1891. ), A. M. Lukjanenko (1905. ), A. Belić (1908. ) 4. kajkavski idiomi = samostalno narječje Stjepan Ivšić (1936. ), Pavle Ivić (1958, 1966, 1973. ), Dalibor Brozović (1963, 1966, 1988. ), Zvonimir Junković (1963, 1972. )

_______Kajkavsko narječje________ Podjela kajkavštine na dijalekte Stjepan Ivšić – akcenatski kriterij, 4 dijalekta 2 konzervativna: - zagorsko-međimurski - donjosutlansko-žumberački 2 inovativna: - križevačko-podravski (metatonija) - turopoljsko-posavski (metataksa)

_______Kajkavsko narječje________ Ivšićeva karta

_______Kajkavsko narječje________ Dalibor Brozović – akcenatski kriterij + refleks prasl. t’, d’, st’, zd’ + refleks prasl. �, ǫ - 6 dijalekata 1. 2. 3. 4. 5. 6. zagorsko-međimurski turopoljsko-posavski križevačko-podravski prigorski donjosutlanski (čakavskoga porijekla) goranski (mnoge osobine dijeli sa slovenskim)

_______Kajkavsko narječje________ Brozovićeva karta

_______Kajkavsko narječje________ Mijo Lončarić – kriterij akcentuacije i razvoja vokalizma - 15 dijalekata u dvjema skupinama I. glavnina narječja, u kojem govori imaju sve glavne, tipične kajkavske osobine II. rubni, manji dio narječja gdje govori nemaju sve glavne, tipične osobine

_______Kajkavsko narječje________ Lončarićeva karta

_______Kajkavsko narječje_________ Bednja m� ho lesȉco sāstrȍ slȕmo mȕle jȁsum ȅvco

_______Kajkavsko narječje__________ Hrastovsko (ludbreška Podravina) Marija Bohnec: Ȕn j�ȉstọ, t�šk� lọ j�napũsty, zn� š, n� j� zbȃvy, ȕnda j�dȋš�v Ȇnγl� skọ. Ȕnda j�vȗ ty Ȇnγl� sky š� sn� jst l� t dȇla tȁm kȁj j�n�by pr� j� vl� ny, tȁk na � ȓnọ j� dȇla. Ȕnda j�ọt tȅ ž� n�mọ, vȗ ty, kȁk sam t�r� kla, v Ȇnγl� sky, n� , Ȇnγl� skọ sam v�r� kla … v Aọstrȃlyjy … t� j�bȉ v Aọstrȃlyjy, ȕnda t�sọ jym pȍslaly tȅ pȃšọš�y ȕnda sọ dȉšly t�y v�tȁm žyvȋjọ. V� lȉ dȁ j�j� kọ l� pọ tȁm, v�nȇ znam … sȁm j� γa � ȗdaj tȇjọ zmĩjy j� kọ y ȕnda tȇjọ p� vaky … ȁly v� lȉ da sȁmọ trȅba t�zmĩja kȍja vγrĩzn� , ȕnda trȅba t�kȁj m� ra r�� y kȍja j� , kȁj d� jọ tȍγa ȏtrọva, n� , y tȁk vȉš.

______Kajkavski književni jezik_________ kajkavizmi se javljaju već u hrvatskoglagoljskim tekstovima (npr. u Petrisovu zborniku, 1468. ) kajkavski književni jezik ◦ kajkavska jezična osnovica + ◦ civilizacijsko-jezična nadgradnja (grafija, pravovis, rječnik, stručna terminologija itd. ) + ◦ svjesno unošenje čakavskih i štokavskih elemenata (kontaktni sinonimi) traje od polovice 16. do polovice 19. st. izgubio u borbi za hrvatski standardni jezik

______Kajkavski književni jezik_________ Leksikografski rad Juraj Habdelić (Dictionar ili Réchi szlovenszke zvexega ukup zebrane, u red postaulyene, i Diachkemi zlahkotene trudom Jurja Habdelicha, Graz, 1670. ) Ivan Belostenec (Gazophylacium, seu Latino-Illyricorum onomatum aerarium, Typis Joannis Baptistae Weitz, Zagreb, 1740. ) Pavao Ritter Vitezović (Lexicon Latino-Illyricum, 1700. -1709. ) Franjo Sušnik i Andrija Jambrešić (Lexicon Latinum interpretatione Illyrica, Germanica et Hungarica locuples & index illirico sive croatico-latinus, Typis Academicis societatis Jesu, Zagrabiae, 1742. ) Adam Patačić (Dictionarium latino-illyricum et germanicum, Veliki Varadin i Kaloča, 1772. -1779. )

______Kajkavski književni jezik_________ Gramatike Ivan Vitković (Gründe der kroatischen Sprache zum Nutzen der deutschen Jugend verfasst. Zagreb, 1779. , rukopis) Ignac Szent-Martony (Einleintung zur kroatischen Sprachlehre für Deutsche. Varaždin, 1783. ) Franjo Kornig (Kroatische Sprachlehre oder Anweisung für Deutsche die kroatische Sprache in kurzer Zeit … Zagreb, 1790, 1795. ) Josip Matijević (Horvatzka Grammatika oder kroatische Sprachlehre. Zagreb, 1810. ) Josip Đurkovečki (Jezichnica horvatzko-slavinzka za hasen Slavincev, i potrebochu oztaleh ztranzskoga jezika narodov Pešta, 1826. ) Ignac Kristijanović (Grammatik der Kroatischen Mundart. Zagreb, 1837. )

______Kajkavski književni jezik_________ Književnost u 16. i 17. st. najčešće su nabožne teme u 18. i 19. st. kajkavska književnost postaje sve raznovrsnija (romani, drame) prijevodi, preradbe i kompilacije, manje originalnih djela značajniji književnici: Antun Vramec, Juraj Habdelić, Matija Magdalenić, Juraj Mulih, Katarina Patačić, Grgur Kapucin, Tituš Brezovački, Tomaš Mikloušić, Ivan Krizmanić, Jakob Lovrenčić, Ignac Kristijanović itd.

______Kajkavski književni jezik_________ Primjeri iz djela pisanih KKJ: Juraj Mulih, Regule roditelov i drugeh staršeh / Regule dvorjanstva, 1742. (najstariji hrvatski bonton) “Hodeč, z rukami ne pristoji se sejati; niti, sedeč, z nogami zvoniti ali s perstmi bubnjati; niti zubmi škripati niti cviliti; niti zehavajuč, kakti vuk zavijati; niti se kakti mužina ze vsem životom rastezati. ” “Kuliko je moguče, čiste zube i ruke derži, ter ako bi kaj med zubmi bilo, ne pristoji se z nožem ali z vilicami, a jošče menje z nohtmi van vaditi; nego ako je potrebno, tak s perom ali slamicum, ter i onda z rubcem vusta na stran obernjena zakriti. A vu nosu s perstom dupsti i vu njem kakti červov iskati ne pristoji se. . . ”

______Kajkavski književni jezik____________ Ivan Krizmanić, Osmanščica, 1829. (prijevod Mrnavićeve štokavsko-čakavske Osmanšćice iz 1631, na kajkavski književni jezik) Mrnavić Krizmanić Texinu brimena ni moch razpartiti, Smehchinu bremena ni moch' razdeliti, Otrove simena na lik obratiti. Otrovno szeme na Vrachtvo premeniti. Po srid premalitya ptice ne xubere, Kad szréd Protuletja Pticze nesumbere, Ni razlika cvitya putnik kitu bere. Nit lepoga czvétja Kitu Putnik bere.

______Kajkavska dijalektna književnost_____ dijalekt Pjesništvo – standard i drama ◦ oslanjanje na tradiciju, na KKJ: A. G. Matoš, Fran Galović, Dragutin Domjanić, I. G. Kovačić, Miroslav Krleža, Tomislav Prpić, Joža Horvat, Slavko Kolar, Mladen Kerstner i dr. ◦ suvremena kajkavska književnost bazirana je na lokalnim idiomima ◦ u drami kajkavština služi za stiliziranje i karakterizaciju likova

______Kajkavska dijalektna književnost_____ Dragutin Domjanić FALA Za vsaku dobru reč, Kaj reći si mi znala, Za vsaki pogled tvoj, Za vsaki smeh tvoj, fala! Tak malo dobroga V živlenju tu se najde, I če je sunce čas, Za oblak taki zajde. A ti si v srce mi Tak puno sunca dala. Kaj morem ti neg reć: Od vsega srca Fala! Mladen Kerstner i Krešo Golik GRUNTOVČANI Youtube. com

___________Literatura____________ Brozović, Dalibor i Pavle Ivić, Jezik srpskohrvatski / hrvatskosrpski, hrvatski ili srpski, Jugoslavenski leksikografski zavod “Miroslav Krleža”, Zagreb, 1988. Dukat, Vladoje, Sladki naš kaj, Zagreb, 1944. Jembrih, Alojz, Na izvorima hrvatske kajkavske književne riječi, Zrinski, 1997. Junković, Zvonimir, Jezik Antuna Vramca i podrijetlo kajkavskoga dijalekta, RAD JAZU, Zagreb, 1972. Kajkaviana Croatica – Hrvatska kajkavska riječ, Zagreb, 1996. Kajkavski u povijesnom i sadašnjem obzorju, Zbornik radova s okruglih stolova u Krapini 2002. -2006. , Zabok 2006. Lončarić, Mijo, Kajkavsko narječje, Školska knjiga, Zagreb, 1996. Šojat, Antun, Kratki navuk jezičnice horvatske – Jezik stare kajkavske književnosti, Institut za hrvatski jezikoslovlje, Zagreb, 2009.