4 JAVNE USLUGE I AKTIVNOSTI PRIMJERI Ekonomika javnog

4. JAVNE USLUGE I AKTIVNOSTI - PRIMJERI Ekonomika javnog sektora 2019/2020 1. godina – diplomski studij Izv. prof. dr. sc. Domagoj Karačić Marija Ileš, mag. oec.

UVODNO. . Ekonomika javnog sektora 2019/2020 1. godina – diplomski studij

SUSTAVI SOCIJALNOG OSIGURANJA

SUSTAVI SOCIJALNOG OSIGURANJA I SKRBI To su sustavi usmjereni na smanjivanje siromaštva, preraspodjelu dohotka, osiguranje za vrijeme bolesti ili starosti te na zakonsku i institucionalnu zaštitu slabijih i nemoćnih. Četiri sustava socijalnog osiguranja i skrbi koji uvelike pridonose poboljšanju socijalne slike društva: • mirovinsko • zdravstveno osiguranje, • prava za vrijeme nezaposlenosti • socijalna skrb.

CILJEVI SOCIJALNOG OSIGURANJA • ostvarivanje sustavnih i učinkovitih oblika zaštite fizičkih osoba u uvjetima bolesti i invalidnosti (posebno u uvjetima nastanka ozljede na radu), • pružanje materijalne sigurnosti nakon izlaska iz razdoblja rada (ostvarivanjem prava na mirovinu) i • osiguravanje primjerene materijalne razdobljima nezaposlenosti. • Pojednostavljeno: zadaća je sigurnosti da ublaži siromaštvo. sigurnosti sustava u socijalne

DOPRINOSI ZA SOCIJALNO OSIGURANJE • zakonska obveza pojedinca da u razdoblju dok je radno sposoban i ostvaruje prihode od rada, prisilno izdvaja za podmirivanje rizika vezanih uz starost, narušeno zdravlje, invalidnost i nezaposlenost. • obveznom izdvajanju iz sadašnje zarade za financiranje predvidivih i nepredvidivih rizika povezanih s prirodnim smanjenjem zdravlja i radne sposobnosti pojedinca. • Država ne obvezuje na prisilno novčano izdvajanje samo radnike, već i njihove poslodavce. • Izdvajanja za obvezne socijalne doprinose su u pravilu pod snažnim okriljem i budnom paskom države, čak i kad se radi o uplatama u privatne mirovinske fondove i plaćanjima za različite oblike privatnog zdravstvenog osiguranja

GLAVNA OBILJEŽJA • Obvezno sudjelovanje • Pravo i iznosi naknada djelomice ovise o prijašnjim uplatama doprinosa • Isplate naknada počinju u trenutku kada osiguranik ostane bez posla, razboli se ili ode u mirovinu • Programi ne ovise o imovinskom stanju osiguranika

DEMOGRAFSKA TRANZICIJA HRVATSKOJ OD 2011. DO 2061. U

RASHODI SOCIJALNOG OSIGURANJA U HRVATSKOJ (% BDP-A), 2003 -2012. Socijalna Porodiljne Naknade za Dječji skrb naknade nezaposlene doplatak Skrb za branitelje ukupno naknade 0, 7 0, 5 18, 0 0, 4 0, 6 0, 4 18, 3 0, 5 17, 8 0, 6 0, 5 0, 3 0, 5 0, 4 17, 1 5, 6 0, 5 0, 2 0, 6 0, 4 17, 3 9, 5 5, 7 0, 5 0, 2 0, 5 0, 3 17, 5 2009. 10, 5 6, 4 0, 6 0, 4 0, 5 0, 4 19, 5 2010. 10, 6 6, 4 0, 6 0, 7 0, 5 0, 3 19, 8 2011. 10, 4 6, 1 0, 6 0, 4 0, 5 0, 3 19, 4 2012. 10, 5 6, 0 0, 6 0, 4 0, 5 0, 3 19, 3 Mirovine Zdravstvo 2003. 10, 0 5, 3 0, 6 0, 4 0, 3 2004. 10, 3 5, 3 0, 6 0, 4 2005. 10, 0 5, 1 0, 6 2006. 9, 7 5, 1 2007. 9, 4 2008. Izvor: Ministarstvo financija RH, 2013.

DOPRINOSI ZA SOCIJALNO OSIGURANJE • Doprinosi za socijalno osiguranje vrsta su javnih davanja kojima se financira sustav socijalnog osiguranja. • Oni su temeljni prihodi kojima se financiraju izdaci za mirovinsko i invalidsko osiguranje, za zdravstveno osiguranje te za zapošljavanje. • Ubiru se iz plaće (na teret zaposlenika) i na plaću (na teret poslodavca) • prihod su Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

ZDRAVSTVENO OSIGURANJE

VAŽNOST ZDRAVSTVA • Važna odrednica osobnog i društvenog blagostanja. • Ugroženo zdravlje i ograničena radna sposobnost te ozbiljnija bolest u obitelji ugrožavaju mogućnost zapošljavanja, profesionalnog napredovanja i izlaska iz siromaštva.

JAMČE LI VELIKA IZDVAJANJA ZA ZDRAVSTVO UČINKOVITOST? • Ne, to nije nužno jamstvo učinkovitosti i dostupnosti potrebne zaštite. • Prema istraživanju Svjetske zdravstvene organizacije zemlja koja najviše izdvaja za zdravstvo – SAD (više od 6 000 dolara godišnje po stanovniku) – nikako ne može smatrati pozitivnim primjerom • velik dio stanovništva nije zdravstveno osiguran i/ili ima vrlo nekvalitetnu zdravstvenu zaštitu.

ZAŠTO SE DRŽAVA TREBA UKLJUČITI U TRŽIŠTE ZDRAVSTVENIH USLUGA? • Slabe informacije i njihova asimetrija. Profesionalna dominacija je obilježje zdravstvenog sektora zbog asimetrije informacija između medicinskog osoblja i pacijenata. Zdravstveno osoblje može koristiti monopolističku poziciju da poveća potražnju za uslugama što vodi do rasta troškova te smanjenju kvalitete usluga. • Nepovoljan izbor - prosječni kupac osiguranja ima veći rizik nego prosječna osoba u skupini. • Moralni hazard –Ljudi će koristiti usluge zdravstva iako možda nemaju razloga. • Paternalizam - ljude treba prisiljavati na osiguranje radi njihova osobnog dobra.

PRINCIPAL AGENT PROBLEM • Zbog nedovoljno razvijenog mehanizma nadzora financiranja zdravstvene institucije (agenti) imaju više raspoloživih informacija od ministarstva (principal) • Problem: poteškoće i neučinkovitosti oko raspodjele sredstava po pojedinim zdravstvenim institucijama.

OSIGURANJE I MORALNI HAZARD • Moralni hazard – državno osiguranja smanjuje poticaj na prevenciju. • Nepokriveni iznos osiguranja - iznos zdravstvenih troškova koje pojedinac mora svake godina platiti prije nego što mu osiguravatelj počne isplaćivati naknadu. • Participacija – fiksni iznos koji se plaća za medicinsku uslugu. • Stopa suosiguranja – postotak medicinskog računa koji mora platiti osiguranja osoba.

PRIVATNO VS. JAVNO ZDRAVSTVO • Privatno zdravstvo može biti učinkovito ali ne nužno pošteno. • Javno zdravstvo može biti pošteno ali ne nužno i učinkovito • Današnji sustavi zdravstva su kombinacija javnog i privatnog osiguranja i financiranja

GLAVNI RAZLOZI RASTA TROŠKOVA ZDRAVSTVA • Starenje stanovništva • Porast dohotka • Poboljšanje kvalitete zdravstvene zaštite • Dostupnost komunalne infrastrukture • Razina obrazovanja • Cijena usluga • Način i kvaliteta života • Stanje okoliša • Organiziranost tržišta

DRUGI RAZLOZI • Neučinkovito prenošenje ovlasti za financiranje zdravstvenih ustanova. • Slab sustav financiranja te nadzora i kontrole rashoda. • Povrati (koristi) od zdravstva mogu se smanjivati zbog većih poticaja za korupciju koja je povezana sa sustavom financiranja. • Npr. korupcija (rent seeking) - interesne grupe u zdravstvu mogu imati poticaj za investiranje sredstava u projekte od vlastita interesa unatoč što su koristi od tih projekata nesigurni.

PROBLEMI • Opći je trend rasta rashoda za zdravstvo u EU • Razlike u organizaciji i metodama prikupljanja informacija za analize • Pojedina smanjenja rashoda odražavaju brži rast realnog BDP-a.

ZDRAVSTVENI TROKUT pružanje usluga Stanovništvo financiranje Pružatelj dodjela sredstava Treća strana – osiguravatelj Treća strana (javno ili privatno tijelo)- prikuplja prihode (izravno ili neizravno) od stanovništva kojem osigurava zdravstvenu zaštitu. Nadoknađuje troškove pružatelju usluga ili pacijentima

MODELI FINANCIRANJA Porezi Doprinosi Porezi i doprinosi Albanija Hrvatska Belgija Danska Češka R. Švicarska Italija Estonija Latvija Mađarska Rumunjska Slovačka Poljska Slovenija Portugal Nizozemska Španjolska Francuska Švedska Njemačka V. Britanija Izvor: Mossialos i Dixon, 2002.

FINANCIRANJE POREZIMA (1) Prednosti Nedostaci široka prihodna osnovica nenamjenski prihodi i nepovjerenje stanovnika Lakše utvrđivanje prioriteta raspodjele sredstava Utjecaj interesnih skupina

DOPRINOSI ZA ZDRAVSTVO (2) • Nisu povezani s rizikom i razrezuju se na ostvareni dohodak. • Plaćaju ih i zaposlenici i poslodavci Prednosti Nedostaci Transparentni Veći troškovi rada Organiziranost u fond Različiti izvori dohotka (od kapitala) Namjenski prihod Poteškoće u prikupljanju doprinosa: - veći broj samozaposlenih, - zaposleni u neslužbenom gospodarstvu, - zaposleni na dio radnog vremena ili na ugovor o studentskom radu itd.

OSIGURANJE POSLODAVACA RADNOG MJESTA I POSREDSTVOM ZADRŽAVANJE • Zadržavanje radnog mjesta • Poslodavac mora u grupno osiguranja uključiti novog zaposlenika po istoj cijeni koja je dostupna ostalim zaposlenicima, neovisno o njegovu riziku

PRIVATNO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE (3) • Prema izračunu premija osiguranja (rizicima, grupama osiguranika), načina utvrđivanja koristi. • Privatni osiguravatelj • Raspodjela osiguranika prema dohotku povećava teret javnog sustava zbog osiguranika s niskim dohotkom. • Poništava se redistributivni učinak. • Privatno osiguranje u cijelosti ne kontrolira troškove. Prednosti • Bolja podjela rizika • Smanjivanje negativne selekcije • Smanjenja administrativnih troškova

IZVORI FINANCIRANJA INSTITUCIJA ZDRAVSTVA • Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, • županije (Grad Zagreb), te • vlastiti izvori (prihodi po posebnim propisima i obavljanjem poslova na tržištu).

HZZO - FINANCIRANJE • HZZO je od 2015. izvan sustava Državne riznice. Doprinosi za osnovno zdravstveno osiguranje se od 2015. uplaćuju na račun HZZO-a. • Sredstva za obavljeni rad za zdravstvene usluge doznačuju se bolnicama iz proračuna HZZO-a na temelju sklopljenih ugovora s HZZO-om. • HZZO obavlja i dopunsko zdravstveno osiguranje od siječnja 2002. u obliku dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja.

HZZO I USTANOVE • HZZO i zdravstvene ustanove sklapaju ugovor kojim se uređuju prava i obveze za provedbu bolničkog liječenja, specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite. • Ugovorom se utvrđuje maksimalni godišnji iznos sredstava koje ustanove dobivaju od HZZO-a. • HZZO mjesečno prati izvršenje ugovornih obveza na temelju mjesečnih zaprimljenih računa.

OBVEZNO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE U Hrvatskoj (u skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju) zdravstveni osiguranici su: • aktivni osiguranici, • korisnici mirovina i invalidnina, • nezaposlene osobe prijavljene Zavodu za zapošljavanje, • ostale osigurane osobe.

PRAVA IZ OSNOVNOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA – ŠIROKO DEFINIRANA PRAVA • Primarna zdravstvena zaštita • Specijalističko-konzilijarna zdravstvena zaštita • Bolnička • Korištenje lijekova s popisa HZZO-a • Stomatološka-protetika • Korištenje ortopedskih pomagala • Korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu

MEĐUTIM, HZZO NE POKRIVA TROŠKOVE SVIH USLUGA specijalistička konzilijarna zdravstvene zaštita, uključivo dnevnu bolnicu i kirurške zahvate, osim fizikalne medicine i rehabilitacije 85% specijalistička dijagnostika koja nije na razini primarne zdravstvene zaštite fizikalnu medicinu i rehabilitaciju u kući bolesnika specijalističko-konz. stomatološku zaštitu odraslih osoba u oralnoj kirurgjij specijalističko-konz. stomatološku zaštitu odraslih osoba u paradontologiji troškove smještaja i prehrane u zdravstvenoj zaštiti za liječenje kroničnih bolesti 75% stomatološku zaštita u mobilnoj i fiksnoj protetici za osobe iznad 65 godina specijalističku konzilijarnu zdravstvenu zaštitu u fizikalnoj medicini i rehabilitaciji 70% troškove smještaja i prehrane u bolničkoj zdr. zaštiti za liječenje akutnih bolesti 50% stomatološku zdravstvenu zaštitu u mobilnoj i fiksnoj protetici odraslih osoba

DOPUNSKO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE • Dopunsko zdravstveno osiguranje je dobrovoljno, a služi za plaćanje razlike do pune vrijednosti zdravstvenih usluga utvrđenih u okviru prava na zdravstvenu zaštitu iz osnovnog zdravstvenog osiguranja (participaciju). • Na dopunsko zdravstveno osiguranje (bez obzira tko je osiguravatelj dopunskog zdravstvenog osiguranja) mogu se osigurati samo osobe koje imaju utvrđen status osigurane osobe u osnovnom zdravstvenom osiguranju kod HZZO-a. • Dopunsko zdravstveno osiguranje ostvaruje se sklapanjem ugovora između osigurane osobe HZZO-a starije od 18 godina života i HZZO-a.

PRAVO NA PLAĆANJE PREMIJE ZA DOPUNSKO OSIG URANJE I Z DRŽA VNOG PRORAČUNA OSTVARUJU OSIG URANE O SOBE: • s invaliditetom koje imaju 100% oštećenja organizma, odnosno tjelesnog oštećenja prema posebnim propisima, osobe kod kojih je utvrđeno više vrsta oštećenja te osobe s tjelesnim ili mentalnim oštećenjem ili psihičkom bolešću zbog kojih ne mogu samostalno izvoditi aktivnosti primjerene životnoj dobi sukladno propisima o socijalnoj skrbi, • darivatelje dijelova ljudskog tijela u svrhu liječenja, • dobrovoljne davatelje krvi s više od 35 davanja (muškarci), odnosno s više od 25 davanja (žene), • redovite učenike i studente starije od 18 godina, • čiji ukupan mjesečni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini (po članu obitelji) nije veći od 45, 59% proračunske osnovice - 1. 516, 32 kuna (prihodovni cenzus), a za osiguranike – samce, ako im prihodovni cenzus u prethodnoj kalendarskoj godini nije veći od 58, 31% proračunske

PRAVO NA NOVČANE NAKNADE – IZDAŠNE? • Naknada plaće za vrijeme bolovanja (nesposobnosti za rad) • Liječenja i ispitivanja • Porodiljne naknade, itd.

NAKNADE ZA BOLOVANJE, PORODILJNI DOPUST I INVALIDNOST SU IZDAŠNE - Između 12 i 14% ukupnih rashoda HZZO-a. - U većini drugih zemalja te se naknade financiraju i administriraju izvan sustava ZO, obično u sustavu osiguranja od nezaposlenosti - Prema ocjeni Svjetske banke, naknade za bolovanje i porodiljini dopust u Hrvatskoj su među najizdašnijima u svijetu: gotovo cjelokupni trošak izostanka s rada zbog bolesti i porodiljinog dopusta prebačen je na državu

PROSJEČNI TROŠKOVI U BOLNICAMA Teško je odrediti prosječne troškove po bolesniku u jednoj kliničkoj bolnici. Troškovi se razlikuju ovisno kojoj djelatnosti pacijent pripada (interna, kirurgija, psihijatrija) i o dijagnozi zbog koje boravi u bolnici. Cijenu boravka pacijenta u bolnici čine: • pansion (čija je vrijednost poznata), • medicinski rad koji se zaračunava prema izvršenim dijagnostičkim i terapijskim postupcima izraženi u bodovima (gdje je jedino poznata vrijednost boda, ali ne i njihova količina)i • lijekovi i medicinski potrošni materijal (čija se potrošnja razlikuje uslijed različitih djelatnosti i različitih dijagnoza)

PROBLEM U FINANCIRANJU Dvije neravnoteže u izvorima financiranja na makro razini: Vrlo visok udio državnog zdravstvenog osiguranja i vrlo nizak udio proračuna Neznatan udio privatnog zdravstveno osiguranja i relativno visok udio plaćanja iz džepa

FINANCIRANJE ZDRAVSTVA TREBA LI SUDJELOVATI TROŠKOVIMA? – U • Participacija • - Malo pridonosi proračunu HZZO-a; teško se obračunava i naplaćuje zbog brojnih izuzeća; vrlo nepopularna u javnosti - Na troškove zdravstvene zaštite u prosjeku otpada samo 3% ukupne potrošnje kućanstava u 2010. - No za skupinu ljudi s najnižim primanjima (25% s najnižim dohocima), plaćanja zdravstvene zaštite “iz džepa” čine 17% ukupnih prihoda, dok za skupinu s najvišim primanjima (25% s najvišim dohocima) ta plaćanja čine manje od 3% prihoda - Pacijenti s kroničnim bolestima suočeni su s visokim

KAKO RIJEŠITI PROBLEME ZDRAVSTVA? • Povećati doprinose? • Financiranje porezima? • Snažnija kontrola troškova zdravstva? • Privatno zdravstveno osiguranje?

DECENTRALIZACIJA VS. CENTRALIZACIJA (1) • Od 2001. ovlasti za financiranje zdravstva prenesena na lokalne jedinice – županije. • Minimalni financijski standardi?

PRIVATNO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE (2) • Privatno zdravstveno osiguranje je dobrovoljno i provode privatni osiguravatelji koji nude mogućnost sklapanja police Privatnog zdravstvenog osiguranja prema potrebama osiguranika i financijskim mogućnostima. • Za uplaćenu premiju osiguranja ostvaruje se pravo na bržu i kvalitetniju medicinsku uslugu, pri specijalističkom pregledu, dijagnostičkoj pretrazi ili bolničkom liječenju itd. • Zdravstveni pregledi se obavljaju samo kod ugovorenih specijalista privatnog osiguranja.

MIROVINSKO OSIGURANJE

ZBOG ČEGA JE MIROVINSKO OSIGURANJE POSEBNA ROBA? • Nepovoljan izbor (engl. adverse selection) • Paternalizam • Ekonomiziranje s troškovima • Raspodjela dohotka • Unapređenje ekonomskog statusa starijih osoba

SUSTAVI MIROVINSKOG OSIGURANJA • Sustav kapitaliziranog pokrića • Sustav međugeneracijske solidarnosti • Mješoviti sustav + dobrovoljne štednje za mirovine.

SUSTAV KAPITALIZIRANOG POKRIĆA (ENG. FULLY FUNDED PLAN) Razdoblje 1 2 3 4 Poslijeratna generacija Rad doprinosi Baby Boom Generacija djetinjstvo Generacija X nerođeni mirovina mrtav naknade Rad doprinosi djetinjstvo mirovina još uvijek mrtav naknade rad doprinosi mirovina naknade Koristi svake generacije temelji se na štednji nastaloj tijekom radnog doba uvećanoj za

SUSTAV MEĐUGENERACIJSKE SOLIDARNOSTI (ENG. PAY AS YOU GO) Naknade svakoj generaciji dolaze od poreza/doprinosa koje plaćaju postojeći zaposlenici Razdoblje 1 2 3 4 naknade Poslijeratna generacija Baby Boom Generacija X rad doprinos djetinjstvo mirovina mrtav naknade rad doprinos nerođeni djetinjstvo mirovina Još uvijek mrtav naknade rad doprinos mirovina naknade

MJEŠOVITI SUSTAV - SUSTAV S DJELOMIČNIM KAPITALIZIRANIM POKRIĆEM (ENG. P ARTIALLY FUNDED SYSTEM) Baby Boom i Gen X također pridonose za svoju mirovinu Poslijeratna Generacija Razdoblje 1 2 3 4 naknada rad doprinos Baby Boom Generacija djetinjstvo Generacija X nerođeni mirovina mrtav Još uvijek mrtav mirovljen mrtav naknada rad doprinos djetinjstvo naknada rad doprinos mirovina naknada

PITANJA RASPODJELE • Primljene naknade = plaćene premije • Teško utvrditi tko gubi tko dobiva • Izračun očekivane neto naknade od mirovine • Prvi korak: procjena očekivane vrijednosti naknade od mirovine na koju radnik ostvaruje pravo tijekom života • Sadašnja vrijednost budućih naknada MIO naziva se imovinom mirovinskog osiguranja • Drugi korak: izračunati neto naknadu – očekivanu vrijednost troškova uključenosti u sustav tijekom života, doprinosa iz plaća. • neto dobitak od MIO=Imovina - vrijednost doprinosa

PITANJE RASPODJELA • MIO preraspodjeljuje dohodak: • Žene dobivaju više nego muškarci – dulje žive i ostvaruju naknadu u duljem vremenskom roku • Osobe u braku s neosiguranim bračnim drugom dobivaju više nego samci zato što osoba u braku za svog bračnog druga dobiva dodatnu naknadu u iznosu polovice svoje naknade (ako nositelj osiguranja umre bračni drug nastavlja koristiti pravo) • Bračni par čiji jedan član radi dobiva više od bračnog para u kojem rade oba člana.

FOND MIROVINSKOG OSIGURANJA Zaposleni Fond • Mirovinsko osiguranje i štednja • Status mirovinskog fonda • Izvanproračunski korisnik • Unutar državnog proračuna Umirovljeni

UČINAK MIROVINSKOG OSIGURANJA NA EKONOMSKO PONAŠANJE • Teorija životne štednje • Učinak supstitucije bogatstva • Učinak umirovljenja • Učinak naslijeđa

UTJECAJ MIO NA EKONOMSKO PONAŠANJA • Teorija štednje tijekom života- pojedinačne odluke o potrošnji i štednji utemeljene na promišljanju duljine životnog vijeka. • Uvođenje mirovina može promijeniti odnos ušteda tijekom života: • Učinak supstitucije – radnici shvaćaju da će u zamjenu za svoje doprinose MIO primati zajamčeni dohodak u mirovini – manji poticaj za štednju • Učinak umirovljenja - MIO može potaknuti ljude na ranije umirovljenje jer radi primanja naknade moraju prekinuti rad. Ako se produljuje trajanje korištenja imovine, za manji broj godina uštedjeti dovoljno da financira potrošnja u godinama kada ne radi – štednja raste • Učinak nasljeđa – roditelji mogu više štedjeti kako bi većim nasljedstvom nadoknadili djelovanje MIO u preraspodjeli dohotka. • Teško je utvrditi ponašanje ljudi

DEMOGRAFSKI RAZLOZI RASTA RASHODA (1) • Demografsko-organizacijski razlozi vezani su za starenje stanovništva. Taj fenomen postoji u svim srednje razvijenim i visokorazvijenim zemljama koji treba razdvojiti od biološkog starenja, a obilježava ga: • povećan udio stanovnika starijih od 65 godina, uz smanjenje broja novorođenih • smanjivanje broja osoba u radnoj dobi i pad zaposlenosti te pogoršanje odnosa broja umirovljenika i osiguranika • pogoršanje omjera broja uplatitelja doprinosa i umirovljenika zbog nisko utvrđene zakonske dobi za odlazak u starosnu i prijevremenu mirovinu (zakonski oko 65 godina za muškarce i 60 za žene, ali je stvarna prosječna dob umirovljenja znatno niža, i to čak za oko pet i više godina)

DEMOGRAFSKI RAZLOZI RASTA RASHODA (2) • učestalo prijevremeno umirovljenje zbog mogućnosti ostvarenja starosne mirovine neovisno o starosti • široko primjenjivana definicija invalidnosti, zbog čega je mnogo osoba ostvarilo invalidsku mirovinu • velika rasprostranjenost povlaštenih mirovina koje su obično vezane za pojedine djelatnosti ili zanimanja (npr. mirovina se odobravala sa znatno kraćim stažem osiguranja ili u uvećanom iznosu s obzirom na staž osiguranja i uplaćene doprinose) • znatno smanjivanje broja osiguranika zbog zatvaranja poduzeća i ograničenih mogućnosti zapošljavanja.

FINANCIJSKI RAZLOZI (1) • Financijski razlozi vezani su za prirodu i obilježja sustava međugeneracijske solidarnosti, a to znači: • osobe koje su sudjelovale u programu u vrijeme njegova osnivanja a sada su umirovljene plaćale su doprinose po relativno nižim stopama, ali primaju mirovine po većim stopama doprinosa koje terete zaposlene • ne postoji izravna povezanost mirovinskih doprinosa i isplata jer se sve uplate troše za uzdržavanje današnje generacije umirovljenika • ne postoji jamstvo da će mirovinski sustav koji je na raspolaganju jednoj generaciji biti dostupan sljedećoj, pogotovo ako treba financirati razmjerno velik broj umirovljenika

FINANCIJSKI RAZLOZI (2) • visina mirovine uglavnom ne ovisi o uplaćenim doprinosima te postoji prevelika solidarnost u pomaganju siromašnima, što ne motivira bogatije da više i dulje rade te da uplaćuju veće mirovinske doprinose • mirovine često nisu bile usklađene s inflacijom, čime je narušeno načelo pravednosti • usprkos relativno velikim financijskim izdvajanjima, raspoloživa se sredstva raspoređuju na velik broj umirovljenika, pa oni pojedinačno uglavnom primaju male mirovine • veliko je nezadovoljstvo umirovljenika, od kojih su mnogi, pogotovo oni bez dodatnih prihoda, dospjeli ispod granice siromaštva i suočeni su s osnovnim egzistencijalnim problemima.

HRVATSKA • U Hrvatskoj je sve do 2002. godine postojao samo javni sustav međugeneracijske solidarnosti. • Prikupljanje doprinosa i isplatu mirovina obavljao je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO), koji je do 2002. godine imao status izvanproračunskog fonda. • Mirovinski su se rashodi financirali doprinosima te, sve više, transferima iz državnog proračuna.

SUSTAV MIROVINSKOG OSIGURANJA

MIROVINE a) starosnu, b) prijevremena starosna, c) invalidsku (zbog opće nesposobnosti za rad i zbog profesionalne nesposobnosti za rad), d) obiteljsku, e) najnižu, f) osnovnu • dodatak na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju

INVALIDSKA MIROVINA • Dvije vrste invalidnosti: • invalidnost zbog profesionalne nesposobnosti za rad - zbog trajnih promjena u zdravstvenom osiguranik nije u stanju obavljati dosadašnje poslove niti druge slične poslove ali može obavljti manje zahtjevne poslove u odnosu na dotadašnje; • invalidnost zbog opće nesposobnosti za rad, koja nastaje onda kad su kod osiguranika nastupile takve trajne promjene u zdravstvenom stanju zbog kojih više nije sposoban ni za kakav posao. • Prava na: • profesionalnu rehabilitaciju, • novčanu naknadu zbog tjelesnog oštećenja • invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad i • invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad

OSTALA PRAVA IZ MIROVINSKOG OSIGURANJA • Do 31 prosinca 1998. u sustavu MIO ostvarivana su prava: • zaštitni dodatak uz mirovinu, • novčana naknada zbog tjelesnog oštećenja te • doplatak za tuđu pomoć i njegu. • Od 1999. ostvaruje se samo pravo na novčanu naknadu zbog tjelesnog oštećenja a ostala prava se ostvaruju u drugim sustavima. • Broj korisnika se smanjuje

RAZLOZI ZA MIROVINSKU REFORMU • Neodrživo stanje u mirovinskom sustavu Stopa zamjene od oko 40 - 45%, stopa ovisnosti od oko 1: 1, 5 krajem devedesetih, danas 1: 1, 2 • Demografski problem • Stvaranje direktne veze između mirovine i rezultata rada • Poticanje kasnijeg umirovljenja Godina dana dužeg staža uvećava mirovinu iz drugog stupa za oko 10% • Stvaranje dodatne vrijednosti upravljanjem imovinom fondova Očekivani investicijski rezultati 2 - 3 postotna poena iznad stope inflacije. • Razvoj tržišta kapitala i drugi korisni usputni učinci

MIROVINSKA REFORMA • Prva bitna intervencija u mirovinski sustav, tzv. mala mirovinska reforma, bila je usmjerena na racionalizaciju i kontrolu tekućih mirovinskih troškova. Obilježja te reforme jesu: • pooštreni kriteriji odlaska u mirovinu postupnim podizanjem dobi umirovljenja za muškarce na 65 i za žene na 60 godina • promijenjena formula izračuna mirovina (umjesto deset najboljih godina u obzir se uzima cijeli radni vijek) • promijenjen način usklađivanja već ostvarenih mirovina (umjesto samo prema plaćama, primjenjuje se šestomjesečna indeksacija za polovicu zbroja stopa porasta troškova života i porasta plaća prema tzv. švicarskoj formuli) • izmijenjena definicija invalidnosti, pa je zbog restriktivnijih kriterija smanjen broj novih invalidskih mirovina.

MIROVINSKA REFORMA – PRVI STUP MIO • Prvi stup obveznoga mirovinskog osiguranja zadržao je načelo tekuće raspodjele i međugeneracijske solidarnosti. • Samo u prvom stupu ostali su trajno osigurani zatečeni umirovljenici i osiguranici stariji od 50 godina, odnosno oni između 40 i 50 godina koji se nisu opredijelili za drugi stup, pa će oni ostvarivati mirovinu samo iz tog oblika osiguranja. • Svi ostali osiguranici ostaju u prvom stupu, ali sudjeluju i u kapitaliziranome modelu.

MIROVINSKA REFORMA – DRUGI STUP MIO • Drugi (obvezni) stup temelji se na individualnoj kapitaliziranoj štednji dijela mirovinskih doprinosa. • Zatečeni osiguranici, mlađi od 40 godina, odnosno oni između 40 i 50 godina koji su se za to dobrovoljno opredijelili, dijelom svog doprinosa ulaze u drugi stup obvezne kapitalizirane štednje u mirovinskom fondu koji sami odaberu. • Tri četvrtine doprinosa te kategorije osiguranika ide u prvi stup, a jedna u drugi stup. Osiguranici koji su osigurani u drugom stupu ostvarivat će dvije mirovine – iz prvoga i drugog stupa.

MIROVINSKA REFORMA – TREĆI STUP MIO • Treći stup mirovinskog sustava utemeljen je, kao i drugi, na kapitalnom financiranju, određenim doprinosima i osobnim štednim računima. • Međutim, za razliku od drugog stupa, riječ je o dobrovoljnome mirovinskom osiguranju. • U njemu se osiguravaju samo one osobe koje se same žele dodatno osigurati od rizika starosti, invalidnosti i smrti, odnosno ne postoji obveza osiguranja. • Treći stup temelji se na štednji sličnoj životnom osiguranju, pri čemu se svaki sudionik samostalno odlučuje o visini uloga i roku štednje. • U razdoblju akumulacije mirovinske štednje doprinosi će se prikupljati u dobrovoljnim mirovinskim fondovima i na osobnim računima

INSTITUCIJE I NJIHOVI ZADACI (1) • Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) zadužen je za ostvarivanja prava iz obveznoga mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti. • Zavod ima područne službe s ispostavama diljem Hrvatske. • Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) pravni je sljednik HAGENA-e (Hrvatske agencije za nadzor mirovinskih fondova). • To je regulatorna i nadzorna ustanova koja štiti interese članova mirovinskih fondova i korisnika mirovina i ostalih mirovinskih davanja iz mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje.

INSTITUCIJE I NJIHOVI ZADACI (2) • Porezna uprava - poslovi vezani uz prikupljanje i naplatu mirovinskih doprinosa. • Središnji registar osiguranika (REGOS) tehničko je središte mirovinskog sustava koje evidentira i kontrolira naplate mirovinskih doprinosa, • prikuplja redovite mjesečne izvještaje o visini uplaćenih doprinosa za svakog osiguranika te vodi središnju bazu podataka o osobnim računima svih osiguranika i podataka o visini sredstava na svakom računu, o poslodavcima i mirovinskom fondu kojemu pojedini osiguranik pripada. • Ministarstvo rada i mirovinskog sustava nadležno je za mirovinski sustav.