Teorija i politika meunarodne trgovine Dr Milenko Krajinik

Teorija i politika međunarodne trgovine Dr Milenko Krajišnik Spoljnotrgovinska politika i instrumenti

Pojam i subjekti l l Politika kojom se regulišu odnosi u međunarodnoj trgovini. Međunarodna trgovina i međunarodne finansije su dvije najznačajnije aktivnosti svjetske privrede Država je glavni regulator – uređuje trgovinske odnose sa drugim državama (autonomno i zajednički: bilateralno ili multilateralno) Organi regionalnih ekonomskih integracija i svjetske institucije

Vrste spoljnotrgovinske politike Dvije krajnosti: 1. Državni monopol spoljne trgovine 2. Liberalna spoljna trgovina Danas se spoljnotrgovinske politike zemalja kreću između ove dvije krajnosti i neke su više a neke manje liberalne (više ili manje protekcionističke) l

Državni monopol spoljne trgovine l l 1. 2. 3. Spoljna trgovina u potpunosti pod kontrolom države Posao spoljne trgovine obavlja svega nekoliko subjekata po posebnom ovlaštenju države Državni organ određuje ko, šta, koliko i kada uvozi/izvozi Primjenjivan: u kriznim uslovima (ratovi, . . . ) kod zatvorenih netržišnih privreda kod monokulturnih zemalja (izvoze jedan proizvod) Bocvana -dijamanti, Niger - uranijum. .

Državni monopol spoljne trgovine - karakteristike l l l Carina kao instrument ne igra veliku ulogu Uvoznici/izvoznici nemaju tržišno ponašanje pa nema usavršavanja proizvoda, povećanja kvaliteta u unapređenja konkurentnosti Pozitivni uticaji sa svjetskog tržišta ne ulazi u zemlju (konkurencija, tehnologija, informacije) Negativni uticaji takođe ne ulaze u zemlju Uvoznici obavljaju uvoz za cijelu zemlju i zbog velikih količina mogu postići beneficije

Liberalna spoljnotrgovinska politika l l l Spoljnotrgovinske firme imaju potpunu slobodu odlučivanja o uvozu i izvozu – eliminisana su sva ograničenja uvoza i izvoza. Broj spoljnotrgovinskih firmi je veoma veliki U realnom svijetu se stalno teži liberalizaciji međunarodne trgovine, posebno WTO ali potpuna liberalizacija ne postoji ni u jednoj zemlji Visok stepen konkurentnosti privrede je preduslov veće liberalizacije Svi uticaji (dobri i loši) sa svjetskog tržišta su prisutni

Dva osnovna modela l l l Liberalizam – nisu uvedene nikakve barijere za trgovinu sa inostranstvom Protekcionizam – postoje barijere, ako potpuno ograničavaju međunarodnu razmjenu onda je totalni protekcionizam ili autarhija. Barijere se uvode radi: zaštite domaće privrede, nadzora nad tržištem, ostvarivanja javnih prihoda, poboljšanja pojedinačnih tržišnih pozicija i sl.

Kreiranje spoljnotrgovinske politike – analiza stanja l Ø Ø Ø Ø Nepoželjne tendencije koje traže reakciju: Visok i/ili stalan deficit Proizvodna koncentracija u izvozu Dominantano učešće pojedinih partnera Izvoz proizvoda niskih faza prerade Veliki uvoz roba široke potrošnje Veliki uvoz roba koje se proizvode u zemlji Mali uvoz opreme i nove tehnologije. . .

Analiza međunarodne trgovine Relativni pokazatelji – stope rasta, pokrivenost uvoza izvozom l Pokazatelji strukture - proizvodna struktura međunarodne trgovine (roba, usluge, intelektualna svojina) - geografska struktura (učešće nacionalne privrede u međunarodnoj trgovini, učešće ekonomskih intergracija, učešće kontinenata, učešće najvažnijih partnera) l

Koeficijenti u analizi spoljne trgovine zemlje l l Spoljnotrgovinski koeficijent – udio spoljne trgovine zemlje u društvenom proizvodu Koeficijent uvoza i koeficijent izvoza Koeficijent koncetracije – proizvodne, udio izvoza određenog proizvoda u ukupnom izvozu (mjera monokulturnosti privrede) i geografske, udio izvoza u neku zemlju u ukupnom izvozu (mjera trgovinske zavisnosti) Koeficijent kompatibilnosti – kompatibilnost izvoznog profila jedne zemlje sa uvoznim profilom druge (partnera)

Analiza važnosti spoljne trgovine l Ø Ø Ø l Koeficijent važnosti uvoza i izvoza Mogućnost uticaja na svjetske ekonomske tokove i svjetske cijene Sagledavanje efekata dominacije velikih i razvijenijih nad malim i nerazvijenijim Sagledavanje značaja pojedinih instrumenata i mjera spoljnotrgovinske politike za datu zemlju partnera Posebno važno kod bilateralnih odnosa

Koristi od liberalizacije l l l Teorije govore o opštoj koristi od liberalizacije i specijalizacije Praksa pokazuje drugačije djelovanje Koristi od liberalizacije nisu ravnomjerno raspoređene na sve učesnike Bogati dobiju mnogo više (2/3 ukupnih dobitaka) Tek u uslovima globalne konkurentnosti liberalizam postaje poželjan za sve

Smanjenje carina kroz GATT

Ko koliko dobija liberalizacijom? Sektor privrede Bogate zemlje Zemlje u razvoju Svijet Poljoprivreda 126 Mlrd. $ 56 Mlrd. $ 182 Mlrd. $ Tekstil 14 Mlrd. $ 24 Mlrd. $ 38 Mlrd. $ Ostalo 57 Mlrd. $ 10 Mlrd. $ 67 Mlrd. $ Ukupno 197 Mlrd. $ 90 Mlrd. $ 287 Mlrd. $ Poljoprivreda 0. 38 % BDP 0. 50 % BDP 0. 44 % BDP Tekstil 0. 04 % BDP 0. 21 % BDP 0. 09 % BDP Ostalo 0. 17 % BDP 0. 09 % BDP 0. 16 % BDP Ukupno 0. 60% BDP 0. 80% BDP 0. 70% BDP

Ko bi koliko dobio u budućnosti 1. scenarij iz Dohe? Razvijene zemlje Zemlje u razvoju Svijet 80 16 96 Per capita $ 79. 0 3. 1 15. 7 % BDP 0. 24 0. 14 0. 23 Ukupno mlrd $

Zašto su propali pregovori u Dohi Doha (deveta runda 2001. godina) – prva velika runda nakon osnivanja WTO Nisu postignuti rezultati liberalizacije trgovine: l mali efekti od liberalizacije l raspored dobitaka na štetu manje razvijenih (Dobici kao % GDP: visokorazvijeni 0, 05%, srednjerazvijeni 0, 0%, Kina -0, 05%, nerazvijeni 0, 01%) 2007. nastavak bez uspjeha: SAD i EU protiv Brazila i Indije. Kina bila posmatrač. Bogati ne daju liberalizaciju u poljoprivredi a siromašniji štite industriju.

Liberalizacija trgovine u Bi. H l l l Liberalizovano domaće tržište (bez direktnog uplitanja države u formiranje cijena) Liberalizacija spoljnotrgovinskih režima kao uslov članstva u WTO Da li će liberalizacija dovesti do povećanog priliva kapitala i znanja iz inostranstva? Raspon carinskih stopa od 0% do 15% ? ? ? Veliki nivo preferencija EU, CEFTA Ko su glavni trovinski parneri Bi. H?

Robna razmjena Bi. H Регион Извоз %у укупном извозу Увоз %у укупном увозу Покриве ност (%) 63, 6% Укупан обим %у укупном обиму EU 27 4. 552 57, 9% 7. 158 46, 9% EU 28 5. 717 72, 7% 9. 360 61, 4% CEFTA 2013 2. 483 31, 6% 3. 841 25, 2% 1. 318 16, 8% 1. 639 10, 7% Rusija i Kina 64 0, 8% 2. 310 15, 1% 2, 8% 2. 374 10, 2% Остатак свијета 759 9, 7% 1. 944 12, 8% 39, 0% 2. 703 11, 9% 100, 00% 54, 26% 23. 111 Укупно 7. 858 100, 00% 15. 253 64, 6% 11. 710 50, 6% 15. 077 65, 2% 6. 324 27, 3% 2. 957 100, 00%

Liberalizacija prema EU l l l Ključni partneri su EU i CEFTA Primjenom Privremenog SSP carine sa EU smanjivane u kontinuitetu na 90%, 75%, 50% ranijeg iznosa a zatim potpuno ukidane Otvaranje tržišta i pozicija proizvođača Carina je ukinuta za većinu proizvoda koji se uvoze iz EU Kakav je nivo korištenja preferencija EU? Pokrivenost uvoza izvozom sa EU je ispod 65%, ukupna pokrivenost ispod 55%

Liberalizacija prema članicama CEFTE l l l l Zona slobodne trgovine U prve tri godine ostvaren deficit oko 5 mlrd KM Najveći partneru Bi. H su Srbija i Hrvatska – obe imaju veliku korist od sporazuma Srbija ima suficit sa zemljama CEFTA –e. Pitanje necarinskih barijera? Nekonkurentnost domaćih preduzeća Pitanje ulaska Hrvatske u EU?

Prosječne carinske stope 2009. godine CEFTA i region

Geografska koncentracije Ključni partneri: Uvoz: Hrvatska, Njemačka, Srbija, Italija, Rusija, Slovenija, Kina Izvoz: Njemačka, Hrvatska, Italija, Srbija, Austrija, Slovenija, Crna Gora l Gini-Hiršmanov koeficijent: geografski Izvoza – 66, 1 i 74, 8. Uvoza – 54, 7 i 63, 5 proizvodni: izvoza - 33, 4 a uvoza – 31, 9 l

Koeficijent važnosti uvoza i izvoza za Bi. H Ukupan uvoz Njemačka 7. 215 772. 400 Uvoz iz zemlje partnera 888 389 % uvoza iz zemlje partnera u ukupnom uvozu 12, 3 0, 05 Koeficijent važnosti uvoza 136, 7 0, 004 Ukupan izvoz 3. 084 967. 800 Izvoz u zemlju partnera 389 888 % izvoza u zemlju partnera u ukupnom izvozu 12, 6 0, 09 252, 3 0, 007 Koeficijent važnosti izvoza

Instrumenti spoljnotrgovinske politike Prema vidovima dejstva: l Primarni uticaj na cijene l Uticaj na količine l Instrumenti distorzivnog dejstva Prema načinu djelovanja: l Carine l Necarinske barijere.

Klasifikacija instrumenata Pospješivanje trgovine Ograničenje trgovine Carinski instrumenti Preferencijalne carine Zaštitne carine Necarinski instrumenti subvencije Kvote, prelevmani. . . Instrumenti promocije Izvozni krediti, izložbe. . . Kampanje protiv uvoza Instrumenti zabrane - Bojkot, embargo. . .

Carine l l Najznačajniji instrument spoljnotrgovinske politike. Carina je iznos koji se naplaćuje prilikom uvoza ili izvoza robe. Izvozne carine gotovo više ne postoje. Funkcija carina: prihodna i zaštitna Prema obračunu mogu biti: od vrednosti (%), specifične i kombinovane(fazne i alternativne)

Vrste carina l l l Prema pravcu kretanja robe: izvozne, uvozne i tranzitne Prema funkciji: fiskalne i zaštitne Prema načinu propisivanja: autonomne i konvencionalne Prema vremenu primjene: stalne i sezonske Prema načinu obuhvatanja: jedinstvene i diferencirane

Vrste carina Prema ekonomsko-političkom dejstvu: l Prohibitivne – visoke da zabranjuju uvoz l Retorzivne – protivmjera na prohibitivne l Preferencijalne – niže za određene zemlje l Diferencijalne – samo za određene zemlje l Antidampinške – zaštita od dampinga l Kompenzatorne – za robe sa subvencijom

Efekat carina l l l Efekat na cijene Efekat na proizvodnju (domaću ponudu) Efekat na uvoz proizvoda Efekat na potrošnju Efekat na preraspodjelu dohotka Fiskalni efekat

Efekti uvođenja carina Efekat potrošnje Uvedena carina povećava cijene i smanjuje potrošnju Efekat zaštite Domaći proizvođači su konkurentniji pa povećavaju proizvodnju Efekat na platni bilans Smanjenje uvoza pozitivno utiče na platni bilans Efekat državnih prihoda Naplaćene carine povećavaju prihode države Efekat blagostanja Blagostanje potrošača u zemlji uvoza se pogoršava

Efekat carina Primarni efekti l Efekat na cijene l Efekat na razmjenu l Efekat na proizvodnju l Efekat na potrošnju l Efekat na preraspodjelu dohotka l Fiskalni efekat Derivirani efekti (povećanje ND, zaposlenosti kapaciteta i poboljšanje odnosa razmjene)

Efekat ukidanja carina Elastičnost domaće uvozne tražnje l Elastičnost inostrane izvozne ponude l Visina carine l Veličina zemlje (tržišta) Opšte pravilo: u maloj zemlji pri smanjenju carina neto gubici brže opadaju od neto dobitaka. Slobodna trgovina je najbolje rješenje. Možda, u uslovima “potpune konkurentnosti” – konkurencija perfektna a domaći proizvođači konkurentni. l

Cijena sa carinom Q 1 Proizvodnja u zemlji P 1 Cijena sa carinom

Trgovina bez carine Q 2 b – Q 2 a – uvoz P 2 – cijena bez carine

Smanjenje proizvođačkog viška

Povećanje potrošačkog viška

Neto društvena dobit Uslov: cijene u zemlji ne utiču na nivo svjetskih cijena – slučaj sa malim zemljama.

Mjerenje carinskih barijera l l l Apsolutni nivo se lako računa ali malo govori Poređenje sa drugim sektorima, drugim zemljama i sl. Prosječna carina ili prosječna carinska stopa Maksimalna i minimalna carina Ekstremno visoka carinska stopa – carinski vrhovi ( sve carine preko 15%) Ponderisana stopa – uvažava frekventnost trgovine roba različite vrijednosti – problem malo se trguje robama sa visokom carinom

Prosječne carinske stope Prosječna carina Carina primarni Carina ind. proizvodi SAD 1989. 5. 7 3. 9 6. 1 SAD 2005. 3. 2 2. 8 3. 3 EU 1988. 3. 2 7. 9 1. 9 EU 2005. 2. 7 7. 9 1. 7 Japan 1988. 5. 9 10. 4 4. 7 Japan 2005. 3. 3 8. 4 2. 3 Kina 1992. 41. 3 36. 7 42. 4 Kina 2005. 9. 2 11. 5 11. 9 Rusija 1993. 7. 8 4. 4 9. 4 Rusija 2005 9. 6 12. 2 8. 9

Necarinske barijere l l l - Sve mjere kojima se utiče na spoljnu trgovinu a koje nemaju carinski karakter Veoma raznovrsne Primarna namjera nije budžetski prihod Utiču i na uvoz i na izvoz Teško mjerljive: mjerenje prisutnosti i veličine mjerenje efekata na trgovinu

Mjerenje necarinskih barijera l l Ø Ø Mjerenje vrijednosti barijera i mjerenje efekata koje prouzrokuju Mjerenje vrijednosti: Opšti metod: frekventnost, upoređivanje cijena, kvantitativni efekti trgovinskih tokova, ekvivalentne nominalne stope pomoći. . . Posebni metod: precizno izračunavanje vrijednosti pojedinih necarinskih barijera

Necarinske barijere - UNCTAD EU SAD Japan Kina Indija Rusija Poljoprivreda 2. 3 4. 6 7. 7 7. 3 42. 2 0. 7 Industrija 10. 8 5. 2 5. 1 8. 0 27. 2 0. 7 Gvožđe i čelik 51. 9 42. 4 0. 5 44. 8 0 0 Hemijski 4. 2 3. 3 1. 2 3. 9 16. 7 0. 6 Mašine 2. 4 5. 2 0. 05 14. 0 28. 1 0 Tekstil 87. 2 1. 1 23. 1 2. 8 80. 6 0 Ukupno 5. 8 5. 1 5. 6 7. 6 34. 6 0. 9 Prisustvo necarinskih barijera u pojedinim sektorima - % zaštićenih proizvoda

Kombinovane mjere l l l TRQ – tariff rate quota - kombinovanje kvota i carina. Prvo se koriste kvote sa niskim carinama a nakon što se iscrpe, carine se jako povećavaju (prosječna carina nije prava informacija) Koriste je razvijene zemlje (SAD: mliječni proizvodi, meso, pamuk, šećer, duvan, kikiriki, proizvodi koji sadrže šećer. . . )

Korištenje TRQ sistema u razvijenim zemljama

Vrste necarinskih barijera l Ø Ø Ø Sve mjere koje narušavaju slobodnu svjetsku trgovinu ili je neprirodno stimulišu, štiteći domaću proizvodnju od inostrane konkurencije, a čija primarna namjera nije povećanje budžetskih prihoda. Tradicionalne Tehničke Administrativne

Tradicionalne mjere – regulisane u okviru GATT-a l l l l Kvote Sporazumi o ograničenju izvoza Antidampinške mjere Subvencije Kompenzatorne mjere Javne nabavke Mjere obaveznog domaćeg sadržaja

Tehničke barijere u međunarodnoj trgovini l l l Usaglašenost sa tehničkim propisima i standardima Obavezno obilježavanje proizvoda Posebni zahtjevi u pakovanju Testiranja, inspekcije, granični karantini Ekološke barijere

Administrativne barijere l l Ø Ø Dobile na značaju nakon smanjenja carina i uklanjanja tradicionalnih necarinskih barijera Povećavaju troškove međunarodne trgovine Zakonske barijere Proceduralne barijere

Necarinske barijere l l l - Robni režimi Izvozni podsticaji Instrumenti promocije Političke mjere zabrane Drugi instrumenti Tehnički uslovi Javne nabavke Ekološki uslovi Obavezan domaći sadržaj Administrativne barijere

Robni režimi Robnim režimima se ograničava volumen ili vrijednost uvoza i izvoza. Postoje: l LB – Slobodan uvoz/izvoz (za robu na LB nije potrebno pribaviti nikakva odobrenja za uvoz/izvoz) l D – režim dozvola (potrebna je dozvola nadležnog organa za uvoz robe: naoružanje, lijekovi, otrovi. . ) l KK – kontigenti mogu biti vrijednosni ili količinski. Kontigenti se utvrde za jednu godinu i dijele zainteresovanim uvoznicima/izvoznicima prije uvoza l K - kvote su takođe ograničenja ali se ne dijele unaprijed već se uvoz odvija dok se ne iscrpe.

Izvozni podsticaji Postoje različiti oblici subvencioniranja izvoza: 1. Direktne izvozne subvencije 2. Povrat carine 3. Povrat vozarine 4. Povoljnije nabavke za izvoznike 5. Refakcije 6. Podrška u dostizanju standarda 7. Izvozni krediti 8. Devalvacija valute

Instrumenti promocije spoljne trgovine l Ø Ø Ø l Ø Marketinški instrumenti u promociji izvoza Nacionalne - međunarodne izložbe Nacionalne oznake kvaliteta Nacionalne agencije za promociju izvoza Finansijski instrumenti Agencije za finansiranje (kreditiranje) izvoza

Međunarodne izložbe l l l Održavaju se povremeno, ne uvijek u isto vrijeme i ne uvijek na istom mjestu. Prva održana u Londonu 1851. godine i od tada se svakih 10 godina održavaju najpoznatije svjetske izložbe (Izložba u Parizu 1889. godine je iza sebe ostavila Ajfelovu kulu). . . Izlagači na svjetskim izložbama su zemlje učesnice (svaka ima svoj paviljon) a ne firme

Ajfelova kula l l l Ovo remek dijelo teško je 7. 000 t i sastavljeno je od 15. 000 metalnih dijelova koje povezuje 2, 5 miliona spojnica. Cijela ta masa pritiska zemlju jedva 4 kg po cm 2. Pri najjačem vjetru vrh kule oscilira svega 12 cm, ali zato visina varira čak 15 cm zavisno od temperature. Do vrha ima 1. 652 stepenika Sa trećeg sprata vidik se širi do 67 km 1909. istekla koncesije i zamalo nije srušena Prvi terminal i antena za radio telefoniju i kasnije televiziju preko Atlantika.

Karakteristike specijalizovanih svjetskih izložbi l l l Svaka je posvećena određenoj temi: u Vankuveru tema je bila transport i komunikacija, u Solunu turizam, u Japanu cvijeće i hortikultura. . . Predstavljaju se mogućnosti zemlje i zaključuju izvozni poslovi od strateškog značaja i velike vrijednosti. U poslednje vrijeme kao izlagači se pojavljuju i velike transnacionalne kompanije

EXPO 2010 Šangaj l l l Bolji grad – bolji život (moto izložbe) Najveća do sada sa 246 učesnika i skoro 80. 000 volontera Na površini od 322 hektara 73 miliona posjetioca Učestvovala i Bi. H

Specifične izložbe u SAD l l l Trade show – specijalizovane izložbe koje se sele iz grada u grad da bi bile bliže kupcima Trade market – izložbe koje se organizuju na jednom mjestu tokom cijele godine, imaju veliki broj izlagača koji se mogu mijenjati. ATC – američki trgovinski centri – stalne izložbe američke privrede u inostranstvu. Cilj ovih stalnih postavki je da se unaprijedi izvoz američkog SME sektora

Nacionalne oznake kvaliteta Cilj im je da kod ino kupaca kreiraju uvjerenje da su svi proizvodi iz date zemlje kvalitetni l Stavljaju se na proizvode koji zadovoljavaju određene kriterije “ Austrijska oznaka kvaliteta – “A gutezeichen”, Najbolje iz Srbije, Hrvatska kvaliteta, Švajcarski kvalitet, . . . l

Agencije za promociju izvoza Nacionalne agencije za promociju izvoza obavljaju sljedeće funkcije: l identifikacija potencijalnih tržišta i proizvoda, l pružanje usluga trgovinskog informisanja, l specijalizovane usluge podrške izvoznicima i l promotivne aktivnosti u inostranstvu

Instrumenti zabrane međunarodne trgovine l l l Bojkot – zabranu uvoza proizvoda iz određene zemlje Embargo – zabranu izvoza proizvoda na određeno tržište Ekonomska blokada – i zabrana izvoza i zabrana uvoza. Obično se zemlja na koju se blokada odnosi smatra neprijateljskom zemljom.

Drugi instrumenti l l l Tehnički uslovi Javne nabavke Ekološki uslovi Obavezan domaći sadržaj Administrativne barijere

Tehnički uslovi Prepreka spoljnoj trgovini jer traže usaglašenost proizvoda sa raznim tehničkim standardima l Obavezno obilježavanje proizvoda (“CE”) l Posebno pakovanje. . l Bezbijednost upotrebe l Obavezno osiguranje. .

Javne nabavke l l Nabavke koje vrše državni organi, institucije i javna preduzeća Prednost domaćim proizvođačima iako su manje konkurentni Razlozi mogu biti specifične okolnosti: Nacionalna bezbijednost, način i rok isporuke, povezanost unutar sektora koji je u vlasništvu države U nekim zemljama je zakonski regulisan

Ekološki uslovi l l l Sve češća barijera u novije vrijeme Ekologija u fokusu razvoja Teško dokazivo ispunjavanje uslova Raznolikost ekoloških standarda Zaštita zdravlja i prirode osjetljivo pitanje Mnogi sporovi pred STO se vode zbog ovih barijera. . .

Obavezan domaći sadržaj l l Obaveza da određeni procenat udjela u finalnom proizvodu bude domaće proizvodnje Nije zabranjen ili ograničen uvoz Štiti domaće proizvođače dijelova i sklopova ali povećava cijenu inputa i krajnjih cijena proizvoda za potrošače Primjer Zakon o domaćem sadržaju u auto industriji SAD. .

Administrativne barijere Propisane procedure najčešće prilikom prelaska granica ili u carinskom postupku Komplikovane i nedovoljno jasne procedure: l Prikupljanje dodatne dokumentacije l Posebni inspekcijski i drugi pregledi l Razna testiranja na robi l Ograničen broj prelaza l Ograničeno radno vrijeme. . .