Psihodinamska teorija linosti Asmir Graanin 20122013 Psihodinamska teorija

Psihodinamska teorija ličnosti Asmir Gračanin 2012/2013

Psihodinamska teorija ličnosti • Sigmund Freud (1856 -1939)

Ishodišta Freudove teorije • Johann Friedrich Herbart (1776 -1841) - Granica (limen) između svjesnog i nesvjesnog; u svjesnom se nalaze samo one ideje koje su međusobno kompatibilne

Ishodišta Freudove teorije • Friedrich Nietzche (1844 -1900) • Eduard von Hartmann (1842 -1906)

Ishodišta Freudove teorije • G. T. Fechner (1801 -1887) Model sante leda 1/10 uma je svjesna, 9/10 je nesvjesno • Freud: “Uvijek sam bio otvoren idejama G. T. Fechnera i bio sljedbenik tog mislioca po mnogim važnim pitanjima”

Osnovni koncepti Topografija ličnosti -Svjesno -Predsvjesno -Nesvjesno Strukturalna koncepcija ličnosti -Id -Ego -Superego

Osnovni koncepti -Nagoni/instinkti Osnovne kategorije: eros i thanatos libido - psihička energija vezana uz instinkte života -Razvojni stadiji/faze: 1. 2. 3. 4. 5. Oralna Analna Falusna Faza latencije Genitalna Fiksacija Tipovi ličnosti -Obrambeni mehanizmi

Osnovni koncepti • Represija (u najširem smislu) je psihološki mehanizam koji neprihvatljive misli i želje čini nesvjesnima (Fenichel, 1945) Represija se također, u užem smislu, odnosi na obrambeni mehanizam u osnovi kojeg je zaboravljanje neprihvatljivih sadržaja Represija smanjuje anksioznost kroz smanjivanje svjesnosti o bolnim činjenicama i željama, te onemogućava ponašajnu ekspresiju neprihvatljivih impulsa Psihološke obrane ili obrambeni mehanizmi su čimbenici koji izobličavaju kogniciju na način da facilitiraju represiju

Osnovni koncepti Vrste podataka pogodne za ispitivanje sadržaja nesvjesnog: - Slobodne asocijacije - Šale, pogreške i propusti - Podaci o onome što pojedinac ne voli kod drugih - Podaci o životu pojedinca - Otpor - Snovi - Umjetnička djela - Neurotski simptomi (npr. histerični s. )

Osnovni koncepti • Manifestacije nesvjesnog Vrste podataka pogodne za analizu nesvjesnog

Vrijednost Freudovog doprinosa znanosti Projekt za znanstvenu psihologiju Namjera (ovog projekta) je izgraditi psihologiju koja bi bila prirodna znanost (Freud, 1895 - u pismu Flessu)

Vrijednost Freudovog doprinosa znanosti • Psihodinamska teorija nema empirijskog temelja i pripada, skupa s ostalim mezozoičkim zanimljivostima, u prirodoslovno-povijesni muzej (Crews, 1996)

SUVREMENA PSIHODINAMSKA TEORIJA • OSNOVNE PRETPOSTAVKE (Westen, 1998): 1. Znatan dio psihičkih procesa odvija se na nesvjesnoj razini 2. Psihički procesi odvijaju se paralelno što može dovoditi do intrapsihičkih konflikata 3. Važnost iskustava u djetinjstvu za formiranje ličnosti 4. Važnost mentalnih reprezentacija sebe, drugih i odnosa s drugima 5. Važnost razvojne dinamike

1. Znatan dio psihičkih procesa odvija se na nesvjesnoj razini • Nesvjesna interocepcija: Adam (1980) – eksperiment s napuhivanjem balona u tankom crijevu • Implicitno pamćenje: Proceduralno pamćenje, implicitna pravila različiti neuralni mehanizmi sudjeluju u implicitnom i eksplicitnom pamćenju (Schacter, 1995; Squire i Zola-Morgan, 1991) • Priming – eksperiment s dihotičkim slušanjem i subliminalnom prezentacijom riječi taxi/cab i ispisivanjem riječi fare ili fair

Nesvjesni afektivni procesi Afektivno učenje npr. slučaj H. M. -a (Millner i sur. , 1968) Efekt izlaganja (mere exposure effect, Zajonc, 1968) npr. Preferencije Pacijenata s Korsakoffljevim sindromom (Johnson i sur. , 1985) Elektrofiziološke reakcije ispitanika s prosopagnosiom (Bruyer, 1991) Dva neuralna puta za emocionalno procesiranje (Le. Doux, 1989, 1985) Subliminalno uvjetovanje elektrodermalne reakcije (Lazarus i Mc. Cleary, 1951) i facijalnog MMG-a (Bunce i sur. , 1995) na električne šokove

Nesvjesni afektivni procesi Socijalna Psihologija promjena stava (Petty i Cacioppo, 1986) a) Centralni put (odgovara Freudovim sekundarnim procesima) b) Periferni put ( - II - primarnim procesima) Niska povezanost između nesvjesnih i svjesnih negativnih stavova prema pripadnicima drugih rasa istraživanje implicitnih stavova pomoću vremena latencije (Fazio i sur. , 1995)

Nesvjesni afektivni procesi • Pojedinci nisu svjesni i brane se (nesvjesno) od negativnih informacija i vlastitih nepoželjnih emocionalnih reakcija ▼ • Eksperimentalna istraživanja mehanizama obrane Ispitivanje projekcije manipulacijom supresiranja misli (Newman i sur. 1997) Povećana penilna cirkumferencija pri gledanju homoseksualnih sadržaja kod pojedinaca koju su na osnovu upitnika označeni kao homofobični (Adams i sur. , 1996) • Istraživanja koja upućuju na korisnost emocionalnog otvaranja Defenzivni pojedinci skloniji povišenom krvnom tlaku (Jorgensen i sur. , 1996) Ekspresija negativnih emocija vodi do trenutnog povećanja uzbuđenja ali i do njegovog smanjenja u dužem vremenskom periodu (Hughes, Ullman i Pennebaker, 1994)

Nesvjesni afektivni procesi - Psihodinamska objašnjenja negativnih efekata defenzivnog funkcioniranja: - “držanje nepoželjnih sadržaja izvan svijesti onemogućava osipanje emocija i drži povezane kognicije konstantno (podsvjesno) aktivnima zbog čega dolazi do priminga averzivnim uzbuđenjem” - Princip negativnog potkrepljenja usmjeravanja pažnje

Nesvjesna motivacija • Nepostojanje povezanosti između upitnika (samoprocjene) i projektivnih mjera motivacije (Mc. Clelland i sur. , 1989) • Mjerenje motiva pomoću priča u TAT-u dugoročno predviđa poduzetnički ili manegerski uspjeh mnogo bolje od mjerenja upitnicima potrebe/motivacije za moći • TAT i upitničke mjere eksplanatornih stilova koreliraju sa samoizvještavanjem o depresiji iako međusobno nisu povezane (Peterson i Ulrey, 1994) • Istraživanja s primingom motivacije (Mc. Clelland i sur. , 1989; Bargh, 1997) i naknadnim efektima “kronično” aktivnih motiva • Primjer Claparedeovog pacijenta s Korsakoffljevim sindromom

2. Konflikti, ambivalencija i modularni um • Različiti psihološki procesi mogu se odvijati paralelno (Freud, 1915) Suvremena kognitivna znanost: konekcionistički modeli ili modeli paralelno distribuiranog procesiranja (Rumelhart, Mc. Clelland i PDP Research Group, 1986) • Broj svjesnih konflikata povezan s raspoloženjem, izvještavanjem o somatskim tegobama i čestinom odlazaka liječniku (Emmons i King, 1988) • Istraživanja stavova: važnost uzimanja u obzir nezavisnosti pozitivnih i negativnih stavova primjer doniranja krvi (Gardner i Cacioppo, 1996)

3. Kontinuitet ličnosti i uloga ranih iskustava • Rezultati istraživanja na području bihevioralne genetike: a) osobine ličnosti počinju se kristalizirati u djetinjstvu b) te osobine su temelj kasnijeg razvoja ličnosti Uloga naslijeđa Inhibirani i undercontrolled tip ličnosti utvrđen u djetinjstvu: depresivnost antisocijalni poremećaj ličnosti (Caspi i sur. , 1993) Nedijeljena okolina kao jednaka (obiteljska) okolina koja ima različite efekte na genetski različite pojedince (Westen, 1998)

Uloga ranih iskustava • Velik broj istraživanja koja pokazuju da su zlostavljanje i zanemarivanje u djetinjstvu vezani uz kasniji razvoj interpersonalne patologije i poremećaja ličnosti Samo u malom broju istraživanja kontrolirani su genetski čimbenici te se pokazalo da ovakva povezanost opstaje npr. povezanost ranog odvajanja od roditelja i kasnije sklonosti depresiji i alkoholizmu (Kendler i sur. , 1992, 1996; Tennant, 1988) - Povezanost stila privrženosti između roditelja i djece mnogo veća za majke nego za očeve ne ide u prilog genetskim objašnjenjima

4. Uloga mentalnih reprezentacija sebe, drugih i socijalnih veza • Teorije objektnih odnosa danas najdominantnije među psihodinamskim teorijama i u psihodinamskim terapijama interpersonalno ponašanje je posljedica interakcije mentalnih reprezentacija (sebe, drugih i socijalnih veza) i pojedinčevih želja, strahova i drugih emocionalnih procesa - Transfer: želje, strahovi i percepcije značajnih drugih odgovaraju prototipima iz prošlosti aspekti osobe ili situacije mogu aktivirati te prototipe Istraživanje Andersena i Cole (1991) u kojem su ispitanici pripisivali atribute imaginarnom liku (npr. susjedu) u skladu s vlastitim reprezentacijama važnih drugih

5. Razvojni aspekti ličnosti • Npr. rezultati novijih istraživanja usmjerenih na faktorske strukture upitnika idu u prilog postojanju analnog tipa ličnosti urednost, škrtost, tvrdoglavost, rigidnost, zabrinutost za gubljenje kontrole, štedljivost (Fisher i Greenberg, 1996; Kline, 1980) • Povezanost analnosti (upitnici, nedovršene rečenice, spontano spominjanje prljavštine) i preferencija prema analnom humoru (O’Neil i sur. , 1992) • Razlike u frekvenciji iskazivanja ljubavi i agresivnih ponašanja prema roditeljima istog i suprotnog spola u dobi od 4 godine (Watson i Getz, 1990) • Eksperiment sa subliminalnim djelovanjem na motivaciju čiji rezultati idu u prilog edipovom kompleksu (Palumbo i Gillman, 1984)

Evolucija psihodinamskih mehanizama • Kapacitet za samo-zavaravanje može donositi evolucijsku prednost zbog omogućavanja lakšeg zavaravanja drugih ljudi (Alexander, 1975, 1979; Trivers, 1976) • Pretpostavke: 1. Mogućnost zavaravanja drugih jedinki povećava reproduktivnu uspješnost 2. Sposobnost za samozavaravanje povećava mogućnosti zavaravanja drugih Sposobnost za samozavaravanje povećava reproduktivnu uspješnost !

Evolucija psihodinamskih mehanizama • Kognitivističko objašnjenje represije ograničen kapacitet radne memorije osiguravanje kognitivnih kapaciteta • Represiji su posebno podložni sadržaji koji uzrokuju anksioznost, krivnju ili druge neugodne emocije ako je mentalna “bol” jednako kao i fizička bol korisna adaptacija, nije li onda njeno blokiranje neadaptivno? onemogućavanje funkcije negativnih emocija? usporedba funkcije kapaciteta za samozavaravanje s funkcijom sustava endorfina

Evolucija psihodinamskih mehanizama Neke funkcije represije: • Konflikt između roditelja i djece (Trivers, 1974; Slavin, 1987) - Represija je mehanizam koji pomaže pri osiguravanju autonomije unutar obiteljskog okruženja • Represiranje tuđih sebičnih motiva u funkciji nastavka suradnje (Lloyd, 1984; Lockard, 1980) - održavanje prijateljstva - hijerarhijske socijalne strukture • Neprikladnost pozitivnih emocija u situacijama interpersonalnih konflikata

Evolucija psihodinamskih mehanizama • Ego obrane kao strategije za varanje (Nesse i Lloyd, 1991) Obrana je mentalni proces koji neprihvatljivim ili bolnim mislima, željama, impulsima ili sjećanjima ne dozvoljava ulazak u svijest i na taj način smanjuje negativne emocije

Evolucija psihodinamskih mehanizama • REGRESIJA Signaliziranje potrebe za pomoći “Iznuđivanje” dodatnih resursa od socijalne okoline • REAKTIVNA FORMACIJA Onemogućavanje sumnje okoline u neprihvatljive motive pojedinca

Evolucija psihodinamskih mehanizama • PROJEKCIJA Odvlačenje pažnje okoline s vlastitih nedostataka ili neprihvatljivih motiva • IDENTIFIKACIJA I INTROJEKCIJA Identifikacija u ranoj dobi omogućava transmisiju kulturalnih obrazaca u kasnijim fazama omogućava uživanje nagrada i izbjegavanje kazni od strane pojedinaca višeg statusa Identifikacija s agresorom kroz vjerovanje u opravdanost zlostavljanja mogla je, tokom evolucijske povijesti, biti zaštita od još intenzivnijeg zlostavljanja

Evolucija psihodinamskih mehanizama • SPLITTING Adaptivan u triangularnoj kompeticiji • RACIONALIZACIJA I INTELEKTUALIZACIJA Manipulacija drugima ili održavanje zadovoljavajućeg odnosa

Evolucija psihodinamskih mehanizama MENTALNI KONFLIKT - Adaptivna važnost pridobivanja čim više resursa iz socijalne okoline Važnost odgođene i dugotrajne dobrobiti koja proizlazi iz (recipročnih) socijalnih odnosa Konflikt između kratkoročnog pridobivanja resursa za sebe (ID) i dugoročnog ulaganja u odnose s drugim pojedincima (EGO/SUPER EGO) TRANSFER - Stabilnost obrazaca interakcije kod lovaca sakupljača EDIPOV KOMPLEKS -Pridobivanje resursa od roditelja -Usmjeren prema braći (Badcock, 1989)