SPOLJNOTRGOVINSKO POSLOVANJE Dr Milenko Krajinik Meunarodne trine institucije

SPOLJNOTRGOVINSKO POSLOVANJE Dr Milenko Krajišnik Međunarodne tržišne institucije i regionalne ekonomske integracije

Međunarodne trgovinske institucije l 1. 2. 3. Najznačajnije su: Međunarodni sajmovi Međunarodne aukcije Međunarodne robne berze

Međunarodni sajmovi l l Prvi sajmovi se pojavljuju u Francuskoj u Sant Denisu kraj Pariza u VII vijeku i Sen Žermenu u X vijeku. Kasnije se pojavljuju u kolonijalnim silama za prodaju robe iz dalekih kolonija. l 1894. Lajpciški sajam – prvi put izloženi uzorci robe - nastao izgled današnjih sajmova. l 1925. osnovana Međunarodna unija sajmova

Međunarodni karakter sajma l 1. 2. 3. l 1. 2. Mora ispuniti jedan od tri uslova: Broj stranih izlagača najmanje 20% od ukupnog broja izlagača Neto površina iznajmljena stranim izlagačima mora biti bar 20% ukupne površine ili Broj stranih posjetilaca ne može biti manji od 4% od ukupnog broja posjetilaca. Od 2004. godine: Najmanje 10% stranih izlagača Najmanje 5% stranih posjetilaca (profesionalnih)

Vrste sajmova Prema predmetu izlaganja: 1. Opšti i 2. Specijalizovani Prema strukturi učesnika: 1. Međunarodni 2. Nacionalni 3. Lokalni Prema načinu organizovanja 1. Klasični i 2. Virtuelni. l

Funkcije sajma l l l Kontakti između kupaca i prodavaca (pronalaženje novih dobavljača ili kupaca) Promocija proizvoda (uzorci, katalozi) – često se proizvodi prvi put izlažu na važnom sajmu Unapređenje poslovanja poredeći se sa drugim Prodaja i distribucija robe Definisanje politike cijena - poređenje cijena Osmišljavanje posleprodajnih aktivnosti: kako drugi daju servise, garancije, dostavu. . .

Karakteristike sajma l l l Velika ponuda i tražnja na jednom mjestu Održavaju se tačno u određeno vrijeme Definisano je mjesto održavanja Određen je i unaprijed poznad period trajanja Održavaju se periodično Donose korist mjestu (gradu), organizatorima i učesnicima

Međunarodne aukcije l l Aukcija je javna prodaja putem nadmetanja, poznata još u starom Rimu, kada su sudovi prodavali imovinu osuđenih lica. Prve aukcije bile su aukcije na malo kada su se prodavali unikatni predmeti uglavnom velike umjetničke ili istorijske vrijednosti. Prve stalne aukcije poč. 17. v. Aukcije na veliko (Holandska Istočnoindijska kompanija) Savremene aukcije su aukcije na veliko kada se putem aukcijskih kuća prodaje roba koju je teško standardizovati (vuna, sirova koža, cvijeće, neobrađeni dijamanti. . . )

Institucionalizacija aukcija l l Ø Ø Organizovana aukcija – preduzeća koja se bave aukcijskim trgovanjem Aukcijska kuća: Pružaju usluge prostora (sale i skladišta) Regulišu aukcijsku trgovinu (pravila trgovanja) Vode tok aukcije Objavljuju informacije o trgovanju i cijenama

Aukcijska prodaja l l l Aukcijsku prodaju organizuje aukcijska kuća U trgovini učestvuju ovlašteni brokeri koji su upisani u registar aukcijske kuće Roba se nalazi u aukcijskom skladištu kako bi se mogla vidjeti pre početka aukcije Ugovor o kupoprodaji aukcijske robe se zaključuje između brokera prodavca i brokera kupca, koji djeluju u svoje ime a za račun svojih nalogodavaca. Brokeri za uslugu naplaćuju proviziju (od 1% do 4%)

Tok aukcije l l Proizvođač limitira donju cijenu i robu povjerava brokeru prodavcu koju ovi smještaju u aukcijsko skladište. Roba nije standardizovana pa se klasifikuje u lotove. Lot je skup primeraka iste vrste robe približno istog kvaliteta. Brokeri pregledaju robu i bilježe lotove prije nadmetanja Javno nadmetanje počinje od najniže cijene i ide ka višoj. Učesnici licitiraju naviše a rukovodilac aukcije objavljuje najnižu cijenu i zaključuje aukciju nakon tri opomene o poslednjoj najvišoj ponudi.

Organizacija aukcijske kuće l l Registruje brokere prodavce i brokere kupce koji jedino mogu trgovati na aukciji Organizuje aukcijska skladišta za robu i prostor za aukciju Svaki broker ima svoje mjesto i šifru (danas se nadmetanje vrši elektronski a ne uzvikivanjem) I kupci i prodavci plaćaju aukcijsku taksu, koja predstavlja naknadu aukcijskoj kući za poslove koje obavlja da bi se aukcija odvijala

Međunarodne robne berze l l Organizovana tržišta na kojima se svakodnevno trguje standardizovanim proizvodima po unaprijed utvrđenim pravilima. Nastale su zbog potrebe za stalnom trgovinom (na sajmovima i aukcijama se trguje povremeno) Prva robna berza osnovana je u Liverpulu 1840. godine za trgovinu pamukom, a u SAD 1848. u Čikagu za trgovinu žitaricama. Na mješovitim robnim berzama se prodaje više vrsta robe dok na specijalizovanim samo jedna vrsta ili grupa srodnih proizvoda.

Vrste robnih berzi l 1. 2. 3. l 1. 2. Prema vrsti berzanskih poslova: Promptne berze – na kojima se zaključuju promptni poslovi Terminske berze – na kojima se zaključuju terminski poslovi Mješovite berze - na kojima se zaključuju i promptni i terminski poslovi Prema vrsti robe kojom se trguje: Mješovite Specijalizovane

Karakteristike robnih berzi l l l To su stalna, dnevna tržišta sa tačno utvrđenim radnim vremenom i mjestom održavanja Opremljene su za brzo zaključivanje poslova Berzanski trgovci mogu biti izvan berze zahvaljujući savremenoj tehnologiji i komunikacijama Berze imaju pravila i učesnici su vrlo disciplinovani Kontrolu nad berzom vrši država i interni berzanski kontrolori Trguje se standardizovanim (zamjenljivim) robama koje se onda mogu isporučiti iz bilo kog berzanskog skladišta u svijetu (np. metal određene finoće. . . )

Roba na berzi l l l Roba ne mora biti prisutna jer je standardnog kvaliteta Roba ne mora ni postojati a njome se trgujeprodaja pšenice tekućeg roda Lot na robnoj berzi predstavlja minimalnu količinu robe koja se može kupiti jednim ugovorom (np. 25 t za bakar, 100 t za čelik) Berzanska kupoprodaja se odvija u veoma kratkom roku. Trgovanje po ugovoru traje 5 min. Cijene se za određeni dan objavljuju u zvaničnoj berzanskoj kotaciji

Berzanski poslovi l l Promptni – kratak rok isporuke (roba je u berzanskom skladištu ili na putu), trgovina nema špekulativni karakter – spot tržišta. Terminski – kupoprodaja fiksne količine robe po fiksnoj cijeni na dan ugovaranja, čija se isporuka i plaćanje vrši na određen dan u budućnosti. To su špekulantski poslovi. Razlikujemo forward, fjučers i opciju.

Prost terminski posao (forward ugovor) l l l Kupoprodaja određene količine standardizovane robe čija se isporuka i plaćanje ima izvršiti u nekom budućem ugovorenom roku po cijeni utvrđenoj na dan ugovaranja. Ovim ugovorima se ne trguje oni nisu likvidni. Cilj je da se obezbijedi prodaja i izbjegne rizik promjene cijena (poljoprivreda)

Likvidni terminski posao (fjučers ugovor) l l Kupac može isti ugovor nakon kupovine prodati, što podrazumijeva utvrđivanje nove cijene i novog termina isporuke. Roba (predmet ugovor) ne ide između prodavca i kupca. Kupovina fjučers ugovora naziva se pokriće a prodaja likvidacija. Poslovi se rade u zavisnosti od očekivanja vezanih za kretanje cijena (pad ili rast cijena).

Terminski poslovi sa opcijom l l l Pravo (ali ne i obavezu) kupoprodaje određene količine robe u budućem periodu po unaprijed ugovorenoj cijeni. Kupac i podavac imaju pravo odustati od ugovora (tačno ugovore ko može odustati) i za to plaćaju ugovorenu premiju drugoj strani Terminski poslovi sa opcijom mogu biti obični i sa duplom premijom (učesnik može birati da bude ili kupac ili prodavac).

Drugi poslovi na berzi l l Hedžing poslovi – hedžer želi da se osigura od budućih fluktuacija cijena i da obezbijedi stabilnost svojoj osnovnoj djelatnosti – kombinacija promptnih i terminskih poslova. Kliring – na svim berzama posluju klirinške kuće koje prate finansijske tokove berzanske trgovine. One imaju ulogu garanta u poslu. Arbitražni poslovi – na jednoj berzi se roba kupi po nižoj a na drugoj proda po višoj cijeni On-kol poslovi se ne zaključuju na berzama ali se koriste cijene koje kotiraju na berzi. Cijene sa nekih berzi za određene robe imaju tretman svjetskih cijena zbog obima realizacije poslova.

Najznačajnije robne berze 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. Njujorška merkantilna berza, SAD (energenti i metali) Dalian robna berza, Kina (poljoprivreda) Čikaška robna berza, SAD (poljoprivreda, metali) Londonska berza metala, VB (metali) Tokijska robna berza, Japan (metali, energenti, poljoprivreda Nacionalna berza roba i derivata, Indija (poljoprivreda, metali Međunarodna robna berza (bivša berza nafte), VB (energent Šangajska fjučers berza, Kina (metali, energenti, poljoprivred Njujorška robna berza, SAD (poljoprivreda) Kantonska robna berza, Kina ( poljoprivreda)

Regionalne ekonomske integracije l l l Povezivanje zemalja radi unapređenja trgovinske, privredne ili ukupne ekonomske saradnje u regionu. Ekonomsko povezivanje zemalja ima dugu istoriju, ali intenzitet dobija poslije II svjetskog rata Danas su integracije prisutne na svim kontinentima, a najrazvijenija i najvažnija je Evropska unija

Nivoi regionalne ekonomske integracije l l l Višestrani sporazum o preferencijalnoj trgovini Zona slobodne trgovine – potpuno uklanjanje carinskih barijera Carinska unija – zajednička carinska tarifa prema trećim zemljama Zajedničko tržište – slobodno kretanja roba i faktora proizvodnje Ekonomska unija - monetarna unija i harmonizovanje ekonomskih politika

Najznačajnije regionalne ekonomske integracije Naziv integracije Vrsta integracije Udio intraregionalne trgovine u % EU – Evropska unija Ekonomska unija 66. 0 NAFTA – Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini Zona slobodne trgovine 55. 8 EAEC – Istočno-azijska ekonomska osnova Carinska unija 49. 2 ASEAN – Udruženje jugoistočnih azijskih država Zona slobodne trgovine 22. 7 CACM – Zajedničko tržište srednje Carinska unija amerike 18. 9 CEFTA- Centralnoevropski sporazum o slobodnoj trgovini Zona slobodne trgovine 14. 6 ECOWAS – Ekonomska zajednica Zona slobodne zapadno-afričkih država trgovine 9. 5

Efekti regionalnih ekonomskih integracija – statički efekti l Kreiranje trgovine - zamjena domaće proizvodnje u jednoj zemlji članici integracije jeftinijim uvozom datih proizvoda iz druge zemlje članice ( kreiranje nove trgovine među zemljama) l Skretanje trgovine – zamjena uvoza proizvoda sa nižim troškovima iz zemlje nečlanice sa uvozom proizvoda sa višim troškovima iz zemlje članice integracije (skretanje trgovine sa jedne zemlje na drugu)

Pozitivni i negativni efekti Efekti kreiranja trgovine: Neto efekat = Potrošački dobitak – smanjenje proizvođačkog viška – gubitak carinskih prihoda l Efekat skretanja trgovine – smanjuje blagostanje jer se efikasna proizvodnja zamjenjuje manje efikasnom Neto efekat = dobitak od kreiranja trgovine – gubitak carine zbog skretanja trgovine l

Efekti regionalnih ekonomskih integracija – dinamički efekti Pozitivni efekti se temelje na ulozi proširenog tržišta preko: Ø Povećane konkurencije Ø Ekonomije obima Ø Stimulansa investicijama Ø Bržeg tehnološkog progresa l

Efekti monetarne unije l l l l Rast tržišta Smanjenje rizika deviznog kursa Smanjenje troškova transfera Bolje tržišno povezivanje i tržišne informacije Lakši pristup kapitalu Jedinstvena monetarna politika Problem asimetričnih tržišnih šokova i transfera dohotka iz jedne zemlje u drugu

Monetarna unija i regionalni šokovi l l l Zajednička monetarna politika: devizni kurs, kamatne stope, količina novca u opticaju Simetrični šok – pad tražnje u obe zemlje – sniženje kamatnih stopa i stimulisanje tražnje Asimetrični šok – pad tražnje i porast nezaposlenosti u jednoj zemlji, a porast tražnje i inflatorni pritisak u drugoj zemlji (monetarna unija je i zona slobodne trgovine i carinska unija)

Asimetrični šokovi l l l Ako nema monetarne unije zemlja sa smanjenom tražnjom će devalvirati valutu u odnosu na zemlju sa rastućom tražnjom i time povećati tražnju U monetarnoj uniji to nije moguće, promjena kamatne stope je takođe neefikasna Faktori uravnoteženja: mobilnost rada i fleksibilnost nadnica – prilagođavanje preko ponude

Problem transfera dohotka l l l Ø Ø Ø Mobilnost rada je limitirana Rigidnost kretanja cijena (nadnica) na niže Transfer dohotka iz zemlje sa prosperitetom u zemlju sa krizom je neophodan, ali problem je kako ga izvesti : Centralizacija budžeta je neprihvatljiva iz niza razloga Preko cijena akcija je teško jer se zahtijeva potuna integracija fin. tržišta a i neprihvatljivo je jer radnici koji ostaju bez posla nisu vlasnici akcija Problem moralnog hazarda – transfer mora biti privremen jer se u protivnom primalac neće prilagođavati

Neophodnost transfera dohotka l l l Transfer dohotka iz zemlje sa prosperitetom u zemlju sa krizom je neophodan, zbog stabilnosti u cijeloj regionalnoj integraciji. To nije pomoć, donacija ili dobročinstvo već ekonomska i tržišna nužnost Primalac mora da disciplinovano ispunjava uslove za prilagođavanje i eliminiše moralni hazard

Multilateralno regulisanje međunarodne trgovine Regulisanje međunarodne trgovine primarnim proizvodima zbog problema nestabilnosti cijena Instrumenti: Ø Tamponske zalihe Ø Izvozne kvote (izvozna ograničenja) Ø Garantovane kupovine l GATT – opšti sporazum o carinama i trgovini l WTO – svjetska trgovinska organizacija l

Organizacije za regulisanje međunarodne trgovine primarnim proizvodima l l l Međunarodne robne organizacije: savjetodavni komitet za pamuk, savjet za žita, savjet za maslinovo ulje, organizacija za kafu, organizacija za šećer, organizacija za kakao i organizacija za tropsko drvo. Međunarodne studijske grupe za: kaučuk, olovo i cink, nikl, bakar, jutu Udruženje zemalja proizvođača i izvoznica: nafte OPEC, kakaoa, kaučuka, kafe, čaja, ( bakra, boksita, kalaja, željezne rude)

Opšti sporazum o carinama i trgovini GATT l l l Opšti sporazuma o carinama i trgovini – GATT stupio je na snagu 1. 1. 1948. godne i imao je osam rundi pregovora do 1994. godine Početni cilj je bio smanjenje carinskih stopa Poslednja je bila Urugvajska runda – pregovori počeli 1982. a okončani 1994. godine Postojala su u praksi značajna odstupanja od pravila GATT-a Rasle su barijere i ograničenja Do tada se pregovaralo samo o trgovini robama

Svjetska trgovinska organizacija - nastanak l l l WTO je osnovana 1995. godine sa sjedištem u Ženevi WTO je nastala iz Opšteg sporazuma o carinama i trgovini – GATT 1947. u Havani na konferenciji pokušaj stvaranja ITO – Međunarodne trgovinske organizacije – propao pokušaj - SAD nisu ratifikovale sporazum. Pokušaj stvaranja regulacije međunarodnih tokova novca (MMF) investicija (IBRD) i robe (ITO)

Svjetska trgovinska organizacija – organi i nadležnost l l l Na prijedlog EU i Kanade došlo je do formiranja STO. Na pregovorima na Urugvajskoj rundi učestvovalo je 125 zemalja a sporazum o uspostavljanju STO potpisalo 104 zemlje, danas ima preko 150 članica. STO ima status pravnog lica Glavni organi su: Ministarska konferencija i Generalni savjet (sve zemlje članice) i Sekretarijat (oko 500 zaposlenih) Svaka zemlja članica ima jedan glas

Odlučivanje u STO l l U STO svaka članica ima jedan glas i odluke se donose konsenzusom Ako se ne postigne konsenzus odluke se donose 2/3 ili ¾ većinom glasova STO kontroliše međunarodnu trgovinu robom, uslugama i intelektualnom svojinom, donosi pravila i sporazume, arbitrira u sporovima među članicama STO ima mehanizme da kazni prekršioce

Svjetska trgovinska organizacija- ciljevi l l l Stvaranje uslova za efikasno i slobodno odvijanje međunarodne trgovine Eliminisanje svih barijera u međunarodnoj trgovini Nadgledanje i regulisanje tokova međunarodne trgovine

Svjetska trgovinska organizacija - zadaci l l l l Administrira trgovinske sporazume i donosi nove Prati nove pojave u svjetskoj trgovini i predlaže mjere u vezi sa njima Podstiče harmonizaciju nacionalnih propisa na međunarodnom nivou Podstiče harminizaciju spoljnotrgovinskih procedura Podstiče standardizaciju trgovačkih termina Podstiče unifikaciju dokumenata Podstiče primjenu savremene elektronske tehnologije