STVARNA PRAVA NA TUIM STVARIMA SADRAJ PRAVO GRAENJA

STVARNA PRAVA NA TUĐIM STVARIMA

SADRŽAJ • PRAVO GRAĐENJA • ZALOŽNO PRAVO • ZEMLJIŠNI DUG • PRAVO SLUŽNOSTI • PRAVO REALNIH TERETA

PRAVO GRAĐENJA

ZAKONSKA DEFINICIJA NEKRETNINE PRIJE 2014. GOD. ZSP RS, FBIH, ZVDSP BD BIH * Osim ako je zakonom određeno drugačije

PRAVO GRAĐENJA I PRAVNO JEDINSTVO NEKRETNINE Upis u ZK prema čl. 29. ZZK Vlasnik AB Vlasnik: XY Vlasnik: AB Superficies solo cedit Vlasnik: XY

DVOJNA PRAVNA PRIRODA PRAVA GRAĐENJA STVARNO PRAVO NA TUĐOJ STVARI • TERET NA ZEMLJIŠTU K. Č. 1201 SAMOSTALNA NEKRETNINA • UPISANO U C LISTU U KORIST TITULARA PRAVA GRAĐENJA • POSEBNO ZK TIJELO ZA KOJE SE OTVARA POSEBNI ZK ULOŽAK: K. Č. 1201 PG • PO IZGRADNJI ZGRADE SE NE MIJENJA IZGLED A LISTA ZEMLJIŠTA • U B LISTU SE KAO VLASNIK JAVLJA TITULAR PRAVA GRAĐENJA • PO IZGRADNJI SE MIJENJA A LIST PRAVA GRAĐENJA • C LIST ZA OGRANIČENJA I OPTEREĆENJA SAMOG PRAVA Nastaju 2 neraskidive veze: Između zemljišta i prava građenja (HIPOTEKA, Z. D. , GRAĐENJA i između prava građenja i zgrade SLUŽNOST, REALNI TERET, NE P. G. )

IZUZECI OD NAČELA SUPERFICIES SOLO CEDIT PRAVO GRAĐENJA? Zgrada KONCESIJA Zgrada Pravo građenja Koncesija Zemljište Javno dobro ZEMLJIŠTE JE JEDNA NEKRETNINA PRAVO GRAĐENJA SA ZGRADOM DRUGA OČUVANO DJELOVANJE NAČELA S. S. C. ZGRADA JE KONCESIJOM ODVOJENO OD JAVNOG DOBRA PROBIJENO DJELOVANJE NAČELA S. S. C.

POJAM I SADRŽAJ PRAVA GRAĐENJA • PRAVO IZGRADITI I IMATI U VLASNIŠTVU GRAĐEVINU NA TUĐEM ZEMLJIŠTU (IZNAD ILI ISPOD POVRŠINE) • MOGUĆE OSNIVANJE NA VLASTITOM ZEMLJIŠTU JEDNOSTRANIM PRAVNIM POSLOM • MOGUĆE OSNIVANJE NA VEĆ IZGRAĐENOM ZEMLJIŠTU- NAKNADNO RAZDVAJANJE • PRENOSIVO, NASLJEDIVO, OPTRERETIVO PRAVO (NEJASAN MODUS) • ZSP NE ODREĐUJE TRAJANJE (30, 60, 90 GODINA UZ MOGUĆNOST PRODUŽENJA) • TITULAR PRAVA GRAĐENJA PLAĆA NAKNADU VLASNIKU ZEMLJIŠTA (DISPOZITIVNO PRAVILO) • IMA OBAVEZU U ODREĐENOM ROKU IZGRADITI/OBNOVITI OBJEKAT (10/6 GODINA) • TITULAR PRAVA GRAĐENJA NA ZEMLJIŠTU IMA PRAVNI POLOŽAJ PLODOUŽIVAOCA (PRENOSIVO I NASLJEDIVO PRAVO) – VLASNIK ZEMLJIŠTA IMA GOLO VLASNIČKO PRAVO OSIM AKO JE DRUGAČIJE UGOVORENO • PO PRESTANKU P. G. ZGRADA SE SJEDINJUJE SA ZEMLJIŠTEM, A VLASNIK

ZAŠTO PRAVO GRAĐENJA? • GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE JE OGRANIČEN I SKUP RESURS • U TROŠKOVE IZGRADNJE/KUPOVINE ZGRADE/STANA. . . ULAZI I CIJENA ZEMLJIŠTA • VLASNIK ZEMLJIŠTA (ČESTO SUBJEKT JAVNOG PRAVA) NIJE MOTIVIRAN DA GRADI, A NI DA PRODA ZEMLJIŠTE Pravo građenja kompromis između suprotstavljenih interesa • PRAVO GRAĐENJA MOŽE BITI NAČIN RJEŠAVANJA SOCIJALNIH PITANJA (JEFTINIJA STAMBENA GRADNJA) • MOŽE BITI FORMA JAVNO-PRIVATNOG PARTNERSTVA (INFRASTRUKTURNI, KULTURNI, SPORTSKI, . . OBJEKTI)

ZAŠTO PRAVO GRAĐENJA • ZSP OMOGUĆAVA OPĆINAMA DA DVOJAKO RASPOLAŽU GRAĐEVINSKIM ZEMLJIŠTEM 1) PRODAJOM 2) ZASNIVANJEM PRAVA GRAĐENJA (U BD BIH OVO JE JEDINA OPCIJA) • U KONKRETNOM SLUČAJU POTREBNO SAGLEDATI SVE OKOLNOSTI I ODVAGATI KOJE RJEŠENJE JE POVOLJNIJE ZA OPĆINU/GRAD • ZASNIVANJEM PRAVA GRAĐENJA OPĆINA OSTAJE U VLASNIŠTVU GZ, UBIRE DUGOROČNE PRIHODE, OMOGUĆAVA EFIKASNIJE PROSTORNO PLANIRANJE • INTERES VLADA I KOD STRANACA SA ČIJOM DRŽAVOM PORIJEKLA NE POSTOJI RECIPROCITET KAO ALTERNATIVA STICANJU VLASNIŠTVA – MOGUĆE RJEŠENJE?

MODALITETI PRAVA GRAĐENJA • PRAVO GRAĐENJA NA IZGRAĐENOM I NEIZGRAĐENOM ZEMLJIŠTU • VLASNIČKO PRAVO GRAĐENJA • SIMULTANO PRAVO GRAĐENJA • ETAŽNO VLASNIŠTVO NA PRAVU GRAĐENJA

SADRŽAJ PRAVA GRAĐENJA • SPECIFIKACIJA OBJEKTA KOJI ĆE SE IZGRADITI • EVTL. CIJEPANJE PARCELE • TRAJANJE PRAVA GRAĐENJA • VISINA NAKNADE ZA ZEMLJIŠTE • EVTL. UZAJAMNA PRAVA PREČE KUPOVINE

PRESTANAK PRAVA GRAĐENJA • PROPAŠĆU ZEMLJIŠTA • SPORAZUMOM • ODREKNUĆEM OVLAŠTENIKA PR. GR. Brisanje iz ZK • ISTEKOM UGOVORENOG ROKA • ISPUNJENJEM UGOVORENOG RASKIDNOG UVJETA • UKINUĆEM Zgrada se sjedinjuje sa zemljištem, ZK uložak prava građenja se ukida vlasnik zemljišta plaća naknadu titularu prava građenja u visini u kojoj je nekretnina na tržištu sa zgradom vrijednija nego bez nje

ZALOŽNO PRAVO

POJAM ZALOŽNOG PRAVA • POJAM LIČNE ODGOVORNOSTI? • MOŽE LI VJEROVNIK PRISILITI DUŽNIKA DA MU PLATI DUG ? • MOŽE LI SE VJEROVNIK NAPLATITI IZ DUŽNIKOVE IMOVINE ? • ŠTA MOŽE VJEROVNIK AKO DUŽNIK NEMA IMOVINE? • ŠTA MOŽE VJEROVNIK AKO DUŽNIK IMA VIŠE VJEROVNIKA ?

POJAM ZALOŽNOG PRAVA • INSTITUT KOJI PRUŽA ZALOŽNO PRAVO • ZALOŽNO PRAVO VJEROVNIKU: VJEROVNIKU DAJE OSIGURANJE DVOSTRUKU SIGURNOST 1. SIGURNOST U POGLEDU OBIMA DUŽNIKOVE IMOVINE 2. SIGURNOST U POGLEDU REDA NAMIRENJA –

OBLICI ZALOŽNOG PRAVA ČL. 146. ZSP FBIH 1. DOBROVOLJNO ZALOŽNO PRAVO ČL. 151. ZSP FBIH 2. SUDSKO ZALOŽNO PRAVO ČL. 152. ZSP FBIH 3. ZAKONSKO ZALOŽNO PRAVO

OBJEKTI ZALOŽNOG PRAVA • POKRETNE I NEPOKRETNE STVARI • VJEROVNIKU MORA BITI OBJEKTIVNO MOGUĆE NAMIRENJE IZ ZALOŽENE STVARI – STVAR U PROMETU ILI PRAVO KOJE IMA NOVČANU VRIJEDNOST • MOGU BITI IZUZETE STVARI KOJE DUŽNIKU OSIGURAVAJU MINIMUM EGZISTENCIJE

NAČELA ZALOŽNOG PRAVA a) NAČELO AKCESORNOSTI b) NAČELO SPECIJALNOSTI c) NAČELO OFICIJALNOSTI d) NAČELO NEDJELJIVOSTI

NAČELO AKCESORNOSTI • NASTANAK, TRAJANJE I PRESTANAK ZALOŽNOG PRAVA ZAVISE OD SUDBINE POTRAŽIVANJA KOJE SE OSIGURAVA ZALOŽNIM PRAVOM • NEMA ZALOGA BEZ TRAŽBINE, TJ. PRVO NASTANE POTRAŽIVANJE (OBLIGACIONOPRAVNI ODNOS) , PA ONDA ZALOŽNO PRAVO (STVARNOPRAVNI ODNOS( • OBAVEZNOPRAVNO POTRAŽIVANJE JE GLAVNO SUBJEKTIVNO PRAVO, A ZALOŽNO PRAVO SPOREDNO I NESAMOSTALNO SUBJEKTIVNO PRAVO • IZUZECI

NAČELO SPECIJALNOSTI • ZALOŽNO PRAVO SE STJEČE I POSTOJI NA TAČNO ODREĐENOM OBJEKTU IMOVINE ZALOGODAVCA I SAMO ZA ODREĐENO POTRAŽIVANJE VJEROVNIKA (ZALOGODAVAC I VJEROVNIK NISU NUŽNO ISTA OSOBA( • NEDOPUŠTENA JE TZV. GENERALNA HIPOTEKA • OBJEKT ZALOŽNOG PRAVA MORA BITI INDIVIDUALIZIRAN • POTRAŽIVANJE MORA BITI ODREĐENO PO OSNOVI I PO VISINI

NAČELO OFICIJELNOSTI • ZALOŽNO PRAVO SE OSTVARUJE ISKLJUČIVO PUTEM SUDA • VJEROVNIKU TREBA ZALOŽENE STVARI IZVRŠNI NASLOV ZA PRODAJU • IZVRŠNOST NOTARSKIH ISPRAVA • ZAŠTITA DUŽNIKA – ONEMOGUĆENO OSTVARIVANJE ZALOŽNOG PRAVA POTRAŽIVANJA OD STRANE VJEROVNIKA PROIZVOLJNO I NAPLATE

NAČELO NEDJELJIVOSTI • CJELOKUPNO POTRAŽIVANJE ZALOŽENIM OBJEKTOM JE OSIGURANO CIJELIM • AKO SE DJELIMIČNO ISPLATI DUG, ZALOŽNO PRAVO OSTAJE U ISTOM OBIMU • AKO SE OBJEKAT ZALOŽNOG PRAVA FIZIČKI ILI IDEALNO PODIJELI, ZALOŽNO PRAVO U ISTOM OBIMU VEZANO ZA SVAKI POJEDINI DIO

PRIMJER 1. • PRIMUS JE UPISAN U ZEMLJIŠNE KNJIGE KAO VLASNIK NEKRETNINE VRIJEDNOSTI 400. 000 KM. • ON JE ZAKLJUČIO UGOVOR O KREDITU SA BANKOM A 25. 04. 2016. GODINE U IZNOSU OD 200. 000 KM. U KORIST TE BANKE JE ZASNOVAO HIPOTEKU KOJA JE UKNJIŽENA DESET DANA KASNIJE. • ODMAH PO UKNJIŽBI TE HIPOTEKE, DIGAO JE KREDIT U IZNOSU OD 100. 000 KM U BANCI B, TE U IZNOSU OD 150. 000 KM U BANCI C. OBA KREDITA SU OSIGURANA HIPOTEKOM. BANKA B JE PREDALA ZAHTJEV ZA UKNJIŽBU 01. 06. 2016. , A BANKA C 25. 05. 2016. • PO KOJEM REDOSLIJEDU SU NASTALE OVE HIPOTEKE I KAKO ĆE SE NAMIRIVATI ? • BANKA B NE BUDE UKNJIŽENA JER ZEMLJIŠNOKNJIŽNI URED UOČI DA U UGOVORU NEDOSTAJE CLAUSULA INTABULANDI. KAKO ĆE SE U TOM SLUČAJU NAMIRITI POVJERIOCI ?

PRIMJER 2. • PRIMUS JE BIO PODUZETNIK I VLASNIK VELIKOG IMANJA UKUPNE VRIJEDNOSTI 400. 000 KM. TOKOM ŽIVOTA JE PODIGAO KREDIT U VRIJEDNOSTI 200. 000 KM, TE U SVRHU OSIGURANJA BANKE DOZVOLIO UPIS HIPOTEKE. UGOVOR O KREDITU U TRAJANJU OD DESET GODINA JE ZAKLJUČIO 04. 05. 2007. GODINE. PRIMUS JE UMRO 03. 05. 2015. GODINE. • NAKON OKONČANJA OSTAVINSKOG POSTUPKA, ČETIRI SINA KOJA SU NASLIJEDILA PRIMUSA ODLUČE RAZVRGNUTI SUVLASNIČKU ZAJEDNICU. a) ŠTA ĆE BITI SA HIPOTEKOM? b) NAKON PROVEDENOG RAZVRGNUĆA, JEDAN SIN ODLUČI ¼ PREOSTALE VRIJEDNOSTI DUGA BANCI, TE ZAHTIJEVA BRISANJE HIPOTEKE IZ LISTA C SVOJE NEKRETNINE. MOŽE LI TO URADITI ?

IZUZECI OD NAČELA AKCESORNOSTI HIPOTEKE 1. RASPOLAGANJE NEIZBRISANOM HIPOTEKOM 2. RASPOLAGANJE RANGOM NEIZBRISANE HIPOTEKE (ZABILJEŽBA RANGA BUDUĆE HIPOTEKE) 3. UVJETAN UPIS NOVE HIPOTEKE 4. MAKSIMALNA HIPOTEKA

ZEMLJIŠNI DUG

POJAM ZEMLJIŠNOG DUGA • NOVO STVARNO PRAVO U PRAVU FBIH • SREDSTVO OSIGURANJA NEKRETNINA • PRENOSIVO PRAVO (OSIM AKO PRIJENOS NIJE OGRANIČEN ZAKONOM ILI PRAVNIM POSLOM + UPIS U ZEMLJIŠNU KNJIGU) • SUPSIDIJARNA PRIMJENA ODREDABA O HIPOTECI • AKO TO NIJE PROTIVNO KARAKTERU ZEMLJIŠNOG DUGA

NEAKCESORNOST ZEMLJIŠNOG DUGA • NIJE NUŽNO POSTOJANJE I VALJANOST POTRAŽIVANJA KOJEG OSIGURAVA • NEAKCESORNOST ZEMLJIŠNOG DUGA JE IZRAŽENA KOD NJEGOVOG: • NASTANKA • PRIJENOSA • OBIMA • PRESTANKA

VRSTE ZEMLJIŠNOG DUGA A) • VLASNIČKI ZEMLJIŠNI DUG • OSNOVAN U KORIST VLASNIKA OPTEREĆENE NEKRETNINE (NPR. RADI OSIGURANJA REDA PRVENSTVA ZA BUDUĆI KREDIT) • NEVLASNIČKI ZEMLJIŠNI DUG • OSNOVAN U KORIST TREĆIH LICA

VRSTE ZEMLJIŠNOG DUGA B) • IZOLIRANI ZEMLJIŠNI DUG • NE POSTOJI TRAŽBINA KOJU OSIGURAVA, A MOĆI ĆE JE OSIGURATI AKO U BUDUĆNOSTI NASTANE • JAVLJA SE UVIJEK KAO VLASNIČKI • OSIGURAVAJUĆI ZEMLJIŠNI DUG • OSNIVA SE RADI OSIGURANJA KONKRETNE TRAŽBINE • IPAK, ON I DALJE OSTAJE NEAKCESORAN

OSNIVANJE ZEMLJIŠNOG DUGA • IZJAVA VOLJE VLASNIKA NEKRETNINE • FORMA NOTARSKI OBRAĐENE ISPRAVE • MODUS AQUIRENDI – UPIS U ZEMLJIŠNU KNJIGU • KNJIŽNI ZEMLJIŠNI DUG UZ PISMO • KADA JE IZDATO, PISMO SE TRETIRA KAO VRIJEDNOSNI PAPIR PO NAREDBI (V. ČL. 191 I ČL. 192)

PRAVA POVJERIOCA ZEMLJIŠNOG DUGA • PRAVO NA PRVENSTVENO NAMIRENJE OD SVAKODOBNOG VLASNIKA NEKRETNINE • PRAVO ZAHTIJEVATI OD VLASNIKA NEKRETNINE DA SE UZDRŽI OD RADNJI KOJE SMANJUJU VRIJEDNOST NEKRETNINE • PRAVO PRIJENOSA ZEMLJIŠNOG DUGA

UGOVOR O SVRSI OSIGURANJA • UGOVOR IZMEĐU DAVAOCA OSIGURANJA I TITULARA ZEMLJIŠNOG DUGA KOJIM SE UREĐUJU PRETPOSTAVKE I USLOVI ZA OSTVARIVANJE PRAVA KOJE JE OSIGURANO ZEMLJIŠNIM DUGOM • OBAVEZNA PISANA FORMA • ZAKLJUČENJE OVOG UGOVORA JE MOGUĆNOST, A NE OBAVEZA

PRESTANAK ZEMLJIŠNOG DUGA • BRISANJE IZ ZEMLJIŠNE KNJIGE • UTJECAJ NEAKCESORNOSTI: • PRESTANAK OSIGURANE TRAŽBINE NE MORA DOVESTI DO PRESTANKA • SJEDINJENJE VLASNIKA NEKRENINE I IMAOCA ZEMLJIŠNOG DUGA NE MORA DOVESTI DO PRESTANKA

PRAVO SLUŽNOSTI

RAZVOJ REGULATIVE • ZOVO (STVARNE SLUŽNOSTI, LIČNE SLUŽNOSTI NE) PRAVNA PRAVILA OGZ, POSEBNI ZAKONI, SUDSKA PRAKSA • ENTITETSKI ZSP PRVI PUT ISCRPNO REGULIRAJU SVE VRSTE SLUŽNOSTI • ŠIROKI PROSTOR (ČL. 198. -275. ) - PRAKTIČNI ZNAČAJ? • + ODREDBE POSEBNIH ZAKONA • SUKOB ODNOSNO ODNOS POJEDINIH ZAKONSKIH NORMI MEĐUSOBNO

POJAM I ZAJEDNIČKA NAČELA SLUŽNOSTI • SLUŽNOSTI SU STVARNA PRAVA NA TUĐOJ STVARI KOJE NJIHOVOG TITULARA OVLAŠĆUJU DA SE NA ODREĐENI NAČIN SLUŽI TOM STVARI (POSLUŽNA STVAR), A NJEN SVAKODOBNI VLASNIK JE TO DUŽAN TRPITI ILI PAK ZBOG TOGA U POGLEDU NJE NEŠTO PROPUŠTATI • IAKO SU POJMOVNO STVARNE I LIČNE SLUŽNOSTI PRILIČNO RAZLIČITE, JEDINSTVENIM INSTITUTOM IH ČINE NEKA ZAJEDNIČKA NAČELA: • SLUŽNOSTI SU STVARNA PRAVA (TITULUS I MODUS ACQUIRENDI) • SLUŽNOSTI SU STVARNA PRAVA NA TUĐOJ STVARI (NEMINI RES SUA SERVIT) • SLUŽNOST NE MOŽE OBAVEZIVATI NA ČINJENJE • NE MOŽE POSTOJATI SLUŽNOST NA SLUŽNOSTI • SLUŽNOSTI MORAJU BITI KORISNE • MORAJU SE IZVRŠAVATI NA NAČIN DA ŠTO MANJE OPTEREĆUJU VLASNIKA POSLUŽNOG DOBRA

STVARNE SLUŽNOSTI • PRAVO SVAKODOBNOG VLASNIKA ODREĐENE NEKRETNINE (POVLASNA NEKR. ) DA SE ZA POTREBE TE NEKRETNINE SLUŽI TUĐOM NEKRETNINOM (POSLUŽNA NEKR. ), ČIJI SVAKODOBNI VLASNIK TO MORA TRPITI, ILI PROPUŠTATI ODREĐENE RADNJE NA SVOJOJ NEKRETNINI KOJE BI INAČE MOGAO PODUZIMATI. • TITULAR JE ODREĐEN REALITER • NEKRETNINE NE MORAJU BITI SUSJEDNE • MOŽE BITI NAPLATNA I BESPLATNA • MOŽE BITI TRAJNA (DOK POSTOJI POVLASNA NEKRETNINA) ILI OGRANIČENOG TRAJANJA • NEOGRANIČEN BROJ (ZAKON SAMO NABRAJA NAJČEŠĆE – SLUŽNOST PUTA, VODE, PAŠE, SLUŽNOST PROZORA, POGLEDA, . . . ) SVAKI SADRŽAJ KOJI JE DOZVOLJEN I MOGUĆ

LIČNE SLUŽNOSTI • OVLAŠĆUJU POIMENIČNO ODREĐENU OSOBU DA SE NA ODREĐENI NAČIN SLUŽI TUĐOM STVARI (POKRETNOM ILI NEPOKRETNOM), ČIJI JE SVAKODOBNI VLASNIK TO DUŽAN TRPJETI • STROGO LIČNO, VREMENSKI OGRANIČENO PRAVO (-SMRT OVLAŠTENIKA) NEPRENOSIVO (PRENOSIVO IZVRŠENJE KOD PLODOUŽIVANJA), NENASLJEDIVO PRAVO PLODOUŽIVANJ (IZUZETNO, MORA BITI IZRIČITO) E (Ususfructus) Ovlaštenja titulara (F i P) iscrpna (neposredni posjed, neograničena upotreba, sve koristi uz očuvanje supstance) Vlasnik ima samo ovlaštenje raspolaganja (uz UPOTREBE (Usus) titulara su Ovlaštenja istog sadržaja kao kod plodouživatelja samo kvantitativno ograničena na potrebe titulara i njegovog domaćinstva Ostatak pripada vlasniku stvari STANOVANJA (Habitatio) svoga Ovlašćuje titulara na upotrebu tuđe stambene zgrade/stana za stanovanje U vrijeme socijalizma i stanarskog prava faktički bez pravnog značaja

NEPRAVILNE SLUŽNOSTI • SLUŽNOST KOJA JE PO SVOJOJ PRIRODI STVARNA MOŽE SE OSNOVATI NA POSLUŽNOJ NEKRETNINI I U KORIST ODREĐENE OSOBE = NEPRAVILNA SLUŽNOST • OBLIK STVARNIH SLUŽNOSTI ZASNOVANIH U KORIST TAČNO ODREĐENOG TITULARA • NA NEPRAVILNE SLUŽNOSTI PRIMJENJUJU O LIČNIM SLUŽNOSTIMA PROŠIREN BROJ LIČNIHSE SLUŽNOSTI SA 3 PRAVILA NA NEOGRANIČEN • SPECIFIČAN OBLIK KOJI SE NE PRETPOSTAVLJA ZAHTIJEVA DOKAZIVANJE OSOBE KOJA TVRDI DA SE RADI O NEPRAVILNOJ SLUŽNOSTI (U PRAKSI OVO MORA PROIZAĆI IZ NOTARSKE ISPRAVE KOJOM SE OSNIVA SLUŽNOST)

OSNIVANJE PRAVA SLUŽNOSTI • SLUŽNOST NASTAJE NA OSNOVU: a) PRAVNOG POSLA (JEDNOSTR. /DVOST. ) b) ODLUKE NADLEŽNOG ORGANA (NUŽNI + upis u zk (konstitutivan) + upis PROLAZ, RAZVRGNUĆE, OSTAVINSKI POST. a) u zk (deklaratoran) ZAKONA (DOSJELOŠĆU) • LIČNE SLUŽNOSTI NASTAJU ISKLJUČIVO NA OSNOVU PRAVNOG POSLA Dr. Darja Softić Kadenić

ZAŠTITA I PRESTANAK • ACTIO CONFESSORIA – TUŽBA ZA PRIZNANJE I TRPLJENJE PRAVA SLUŽNOSTI (20 GODINA) • POSJEDOVNA ZAŠTITA • SLUŽNOSTI PRESTAJU: • PROPAŠĆU POVLASNOG ILI POSLUŽNOG DOBRA, SJEDINJENJEM, ODREKNUĆEM, ISTEKOM ROKA/NASTUPANJEM USLOVA, NEIZVRŠAVANJEM (ZASTARA KROZ 20 GODINA/3 GODINE), UKINUĆEM + BRISANJE IZ ZK

SLUZNOSTI I JAVNA DOBRA • CL. 227 I 265. • JAVNA I OPĆA DOBRO NE MOGU BITI OPTEREĆENA SLUŽNOŠĆU, ALI U NJIHOVU KORIST MOŽE BITI OSNOVANA SLUŽNOST, • DOBRA U OPĆEM INTERESU MOGU.

PRAVO REALNIH TERETA

REALNI TERETI • PRVI PUT REGULIRANI U DOMAĆEM ZAKONODAVSTVU (ZOVO SAMO POMINJAO, PREPUSTIO REPUBLIČKIM ZAKONIMA, PRAVNA PRAVILA NEPRIMJENJIVA JER SU PODNORMIRANI U OGZ-U) • INSTITUT MALOG PRAKTIČNOG ZNAČAJA • PRI TOME „SNAŽAN“ SPOJ OBLIGACIONOPRAVNIH I STVARNOPRAVNIH ELEMENATA • DEFINICIJA: REALNI TERET SVOM KORISNIKU DAJE OGRANIČENO STVARNO PRAVO NA NEKRETNINI KOJU OPTEREĆUJE, OVLAŠĆUJUĆI GA DA MU SE NA TERET NJENE VRIJEDNOSTI PERIODIČNO DAJU STVARI ILI ČINE RADNJE KOJE SU SADRŽAJ TOG REALNOG TERETA • INSTITUT NIJE POSTOJAO U RIMSKOM PRAVU NEGO VUČE KORIJENE IZ FEUDALIZMA

POJAM I SADRŽAJ REALNIH TERETA • DAJE SVOM TITULARU OGRANIČENO STVARNO PRAVO NA NEKRETNINI KOJU OPTEREĆUJE OVLAŠĆUJUĆI GA DA MU SE NA TERET NJENE VRIJEDNOSTI PERIODIČNO DAJU ILI ČINE RADNJE KOJE SU SADRŽAJ TOG REALNOG TERETA Obligacija (davanje ili činjenje) + stvarnopravno osiguranje (iz vrijednosti nekre • PREDMET STVARNOG TERETA JE UVIJEK NEKRETNINA (I PRAVO GRAĐENJA) I TO TAKVA KOJA JE SPOSOBNA BITI PREDMET ZALOŽNOG PRAVA • SADRŽAJ JE ČINIDBA DAVANJA ILI ČINJENJA BILO KOJEG SADRŽAJA KOJA JE MOGUĆA, DOPUŠTENA I DOVOLJNO ODREĐENA (NE MORA BITI U VEZI SA ISKORIŠTAVANJEM NEKRETNINE) • MORA BITI ČINIDBA PONAVLJANIH PERIODIČNIH DAVANJA, PRI ČEMU PERIODI NE MORAJU BITI RAVNOMJERNI, NITI UVIJEK ISTI KVANTITET (NPR. DUŽNOST ČIŠĆENJA SNIJEGA, KOŠENJA, . . . ) • OBAVEZA IZ R. T. PRENOSIVA SAMO ZAJEDNO SA OPTEREĆENOM NEKRETNINOM

VRSTE REALNIH TERETA PREDIJALNI • U KORIST SVAKODOBNOG VLASNIKA ODREĐENE NEKRETNINE • NEODVOJIVI OD NEKRETNINE, PRENOSIVI SAMO ZAJEDNO S NJOM • SADRŽAJ MOŽE BITI ODRŽAVANJE POVLASNE NEKRETNINE, OBAVEZA ODRŽAVANJA PROHODNOSTI PUTA I SL. PERSONALNI • U KORIST ODREĐENE OSOBE FIZIČKE ILI PRAVNE, DOMAĆE ILI STRANE (RECIPROCITET? ) • SADRŽAJ BILO KOJA PERIODIČNA ČINIDBA, NAJČEŠĆE IZDRŽAVANJE I DRUGI VIDOVI PERIODIČNIH DAVANJA

PRAKTIČNA PRIMJENA • ZAKON O NASLJEĐIVANJU U OKVIRU UGOVORA O USTUPANJU I RASPODJELI IMOVINE ZA ŽIVOTA ILI UGOVORA O DOŽIVOTNOM IZDRŽAVANJU (DOŽIVOTNA RENTA) • MIMO TOGA MARGINALAN PRAKTIČNI ZNAČAJ • MOGUĆA PRIMJENA U OKVIRU PRODAJE POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA

STICANJE I PRESTANAK REALNIH TERETA PRAVNI POSAO • NOTARSKI OBRAĐENA ISPRAVA + • UPIS U ZK (C LIST OPTEREĆENE NEKRETNINE I EVTL. A LIST NEKRETNINE U KORIST KOJE JE OSNOVAN) SUDSKA ODLUKA • U POSTUPKU DIOBE/OSTAVINSKOM POSTUPKU PRIMJENOM PRAVILA O OSNIVANJU SLUŽNOSTI • NASTAJE PRAVOSNAŽNOŠĆU ODLUKE, • UPIS DEKLARATORAN • ALI: ZAŠTITA POVJERENJA U ZK! Prestanak: propast opterećene/povlasne nekretnine, odricanje, istek vremena, sudska odluka o amortizaciji, smrt ovlaštenika, ukidanje

REALNI TERETI – INSTITUT IZMEĐU SLUŽNOSTI I ZALOŽNOG PRAVA Opterećuje nekretninu kao služnost, ali ne daje ovlaštenje na neposr. korištenje nekretnine Pravo namirenja po pravilima založnog prava Vlasnik opt. Nekretnine odgovara svojom cjelokupnom imovinom (lična odgovornost) i nekretninom solidarno (stvarnopravna odgovornost) Obaveza vlasnika opterećene nekretnine pozitivna), ne nužno finansijskog karaktera (zal. pravo) nego davanje u naturi ili određeno činjenje