OBELEJA TURISTIKOG TRITA I ORGANIZACIONA STRUKTURA TURIZMA Pojam
OBELEŽJA TURISTIČKOG TRŽIŠTA I ORGANIZACIONA STRUKTURA TURIZMA
Pojam i osnovni elementi turističkog tržišta… tržište se s prostornog aspekta definise kao mesto na kojem se susreću subjekti ponude i potražnje, odnosno mesto na kojem trgovci susreću kupce kojima žele prodati svoju robu cena robe, odnosno usluge, pojavljuje se kao regulator veličine ponude i potražnje na turističkom tržištu susreću se subjekti ponude i potražnje, a vrlo često se pojavljuju i posrednički faktori koji ta dva subjekta dovode u međusobnu vezu
… Turističko tržište je skup odnosa ponude i potražnje u području usluga i dobara što služe za podmirenje turističkih potreba na određenom prostoru, odnosno odnosa ponude i potražnje koji nastaju pod uticajem turističkih kretanja (Vukonić i Čavlek, 2001)
Konstitutivni elementi turistickog trzista Turisticka ponuda - subjekat Turisticka potraznja- subjekat Turisticka usluga- predmet Cene
…specifičnosti bez kojih turističko tržište ne može funkcionisati… 1. podmirenje turističkih potreba nije moguće ostvariti bez putovanja turista/turističkih potrošača izvan njihove uobičajene sredine u mesta u kojima je koncentrisana turistička ponuda 2. proizvodi i usluge koje se nude na određenom turističkom tržištu za podmirenje turističkih potreba ne mogu se odvojiti od prostora na kojem se „proizvode“ već su za njega čvrsto vezani, što znači da se ne mogu konzumirati na nekom drugom mestu, dok se na robnim tržištima proizvodi i usluge mogu neograničeno kretati
… 3. turisti uvijek predstavljaju sastavni deo „proizvodnje“ turističkog proizvoda i njegova konzumacija nije moguća bez njihove licne prisutnosti, što nije slučaj na drugim tržištima i s drugim proizvodima 4. turistički proizvod nije homogeni proizvod koji bi bio rezultat jedinstvenog proizvodnog procesa (kao što je to slučaj s proizvodima na drugim tržištima), već se radi o integrisanom proizvodu kojeg u trenutku konzumacije pružaju različiti pružaoci usluga, a turista ga doživljava kao jedinstveno turističko iskustvo.
… Onaj deo turističkog tržišta na kojem se nalazi veća koncentracija turističke potražnje emitivno turističko tržište, a drugi deo tržišta na kojem je locirana koncentrisana turistička ponuda receptivno turističko tržište Konstitutivnim elementima (subjektima) turističkog tržišta smatraju se: ◦ turistička ponuda ◦ turistička potražnja ◦ turistički posrednici
…analiza turističkog tržišta s četiri aspekta… predmeta razmene – turizam pretežno obuhvata uslužne delatnosti, pa je i turističko tržište stoga dominantno tržište usluga prostora – geografski određenih tržišta koja se mogu promatrati od lokalnog do međunarodnog tržišta u granicama velikih svetskih geografskih regija sa sličnim prirodnim obeležjima; mesta na kojem se susreću turistička ponuda i turistička potražnja – turistička destinacija (turistička destinacija prostorno se uvijek nalazi na receptivnom turističkom tržištu)
… načina na koji turistička ponuda i potražnja stupaju u međusobnu vezu: ◦ direktno(bez korištenja posrednika), ◦ Indirektno (uz korištenje posrednika) ili ◦ kombinovano (koristeći samo delom usluge turističkih posrednika); ◦ pretežno individualno (tržište na kojem se turistička putovanja preduzimaju samostalno, bez pomoći posrednika, odnosno na kojem turisti zadržavaju maksimalnu kontrolu nad odlukom kuda putuju, kojim prevoznim sredstvom, kada putuju i šta u destinaciji preduzimaju) i ◦ pretežno organizovano (uključivanje turističkih agencija i turoperatora u organizovanje turističkih putovanja i sadržajnog boravka turista u turističkim odredištima)
Pojam, koncept i karakteristike turističke tražnje… Turistička tražnja se za potrebe turističke statistike najčešće definise kao ukupan broj osoba koji ucestvuje u turističkim kretanjima, ili se želi uključiti u turistička kretanja, da bi koristili različite turističke usluge u mestima izvan svoje uobičajene sredine u kojoj žive i/ili rade (Cooper et al. , 1998).
Osnov tur. traznje predstavljaju ljudske potrebe za putovanjima u okviru zemlje i inostranstva u turisticke svrhe i platezna sposobnost nosilaca turistickih potreba. Osnovna specificnost turisticke traznje ogleda se u visokom stepenu njene elasticnosti
…tri ključne činjenice koje se vežu uz turističku tražnju… na tražnju može uticati više faktora, a ne samo cena tražnju ne čine samo osobe koje se stvarno uključuju u turistička kretanja, već i one osobe koje bi to želele, ali se iz određenih razloga ne mogu uključiti turistička tražnja determinise odnose na turističkom tržištu
…podela turističke tražnje… 1. 2. 3. 4. Idealna potražnja – čine je svi stanovnici neke zemlje koji imaju objektivnu potrebu uključivanja u turistička kretanja. To istovremeno ne znači da se svi oni i mogu uključiti u turistička kretanja. Potencijalna potražnja – predstavlja sve one osobe kod kojih postoji potreba, ali i mogućnost da zadovolje svoje turističke potrebe, ali koji još nisu doneli konačnu odluku o potrošnji, odnosno o uključivanju u turistička kretanja. Realna potražnja – to su svi oni koji su doneli odluku da sva ili deo svojih slobodnih sredstava i slobodnog vremena potroše za zadovoljenje turističkih potreba. Efektivna potražnja – predstavlja onaj deo realne potražnje, koji s aspekta različitih nivoa turističke ponude (receptivne zemlje, turističke destinacije u širem ili užem smislu, određenog pružaoca usluge u turizmu) koristi usluge upravo u toj destinaciji, odnosno kod tačno određenog davaoca usluge.
…karakteristike turističke tražnje… dislociranost heterogenost elastičnost dinamičnost sezonalnost dislociranost turističke tražnje od turističke ponude uslovljava korištenje transportnih sredstava, korištenje marketinških aktivnosti, ali i bitno različite odnose na relaciji ponuda – potražnja
…heterogenost turističke tražnje… turistička je tražnja heterogena s gledišta različitih potreba, navika i sklonosti pojedinih potrošača, u što se uključuje i raznovrsna kulturna, verska ili politička pripadnost, a takođe i s aspekta različitih i zabavnih ili sportskih potreba i sklonosti pojedinih kategorija turista. Ti nematerijalni, pa i iracionalni elementi duhovne nadgradnje često opredeljuju turističku tražnju nosioci turističke ponude kreiraju svoje proizvode za što je moguće homogeniju skupinu turističkih potrošača kako bi mogli optimalno ispuniti njihova očekivanja homogene skupine moguće je kreirati prema različitim kriterijiumima: starosnoj strukturi, obrazovanju, platežnoj sposobnosti, motivima koji ih podstiču na turistička putovanja i mnogim drugim kriterijumima
…elastičnost turističke tražnje… dinamičan odnos između tražnje i drugih zavisnih pojava, u kojem se potražnja menja brže, jednako ili sporije nego što nastupaju promene u drugoj pojavi osetljivost turističke tražnje na promene u ekonomskim kategorijama od kojih zavisi turistička tražnja (promene u visini dohotka i/ili promene u visini cena usluga) – primarna elastičnost turističke potražnje
… dohodovna elastičnost turističke tražnje (utvrđuje se stupanj reakcije potražnje na promene u dohotku, odnosno u prihodima nosilaca turistickih potreba) cenovna elastičnost turističke tražnje (utvrđuje se stupanj reakcije turističke tražnje na promenu cena određenih usluga na turističkom tržištu – turističkog aranžmana) Elasticnost u odnosu na propagandu ukoliko su promene turističke tražnje uslovljene promenama u strukturističke ponude – sekundarna elastičnost turističke potražnje
…dinamičnost turističke potražnje… temeljni je uslov funkcioniranja turističkog tržišta, jer u suprotnom ne bi bilo ni turizma na dinamičnost potražnje posebno utiče tehnički i tehnološki napredak i to posebno u domenu prevoznih sredstava, čime se stvaraju uslovi za još veću pokretljivost turističke tražnje, što je uzročno-posledično povezano s povećanjem turističkog prometa
…sezonalnost turističke tražnje… ograničeno vreme koje stoji turistima na raspolaganju za turistička putovanja i boravke, a koje se svodi uglavnom na vreme godišnjeg odmora, dane vikenda i praznika vremenska ograničenost turističke tražnje jedan je od glavnih uzroka sezonalnosti u turizmu
… tražnja za uslugama u turizmu vremenski je neravnomerno raspoređena problem koncentrisanog kretanja turista i odvijanja turističkog prometa u tačno utvrđenim vremenskim intervalima koji se iz godine u godinu događaju na približno isti način i u približno istim vremenskim razmacima, pa tako govorimo o letnoj i zimskoj sezoni neke destinacije imaju centralnu sezonu u trajanju od samo nekoliko nedelja, dok u drugim destinacijama top sezona traje i nekoliko meseci odražava se na iskorištenost kapaciteta turističke ponude, ali i na zaposlenost
…negativne posledice sezonalnosti… sezonalnost turističke tražnje utiče na stopu iskorištenosti smeštajnih kapaciteta. opsta turistička infrastruktura ( atrakcije, objekti na plaži, parkirališta, putevi, marine, itd. ) ostvaruje prenisku stopu iskorištenosti izvan sezone da bi se mogao nositi sa sezonom, javni sektor se suočava s visokim operativnim troškovima poslovanja (policija, vatrogasna služba, kapaciteti bolnice, itd. ). Ovi troškovi nisu ograničeni samo na sezonu, već ostavljaju posledice na poslovanje tokom cele godine.
… u mnogim turističkim regijama sezonalnost dovodi do sezonske zaposlenosti. Radno vreme je često produženo. turistički potrošači se suočavaju s visokim cenama, prevelikom koncentracijom turističkog prometa, gužvama i često lošom uslugom, što se sve negativno odražava na njihovo zadovoljstvo koncentracija potražnje u kratkom vremenskom razdoblju najčešće izaziva ekološke posledice ili vodi prekoračenju opterecenog kapaciteta prirodnih ili kulturnih atrakcija
Pojam, struktura i karakteristike turističke ponude… Turistička ponuda je deo tržišta koji se pojavljuje kao ponuđač proizvoda i usluga, odnosno kao ona količina proizvoda i usluga koja se nudi po određenim cenama radi zadovoljenja turističkih potreba (Vukonić i Čavlek, 2001).
… turističku ponudu karakterise količina proizvoda i usluga koje će se staviti na prodaju po određenim cenama, dok istovremeno turističku potražnju karakterise količina roba i usluga koja se kupuje po određenim cenama ponuda i tražnja susreću se na receptivnom tržištu na kojem se konzumira turistički proizvod u turizmu nije moguće proizvoditi “zalihe turističkih usluga” koje bi se u nekom povoljnijem trenutku mogle plasirati po povoljnijim cenama (npr. noćenje) na tražnju u turizmu daleko više utiču faktori na koje turistička ponuda ne može imati nikakvog uticaja
…komponente turističke ponude… atrakcije ugostiteljstvo prijevoz turističko posredništvo organizacije turizma trgovina
… Pojam turističke ponude nužno je razmatrati u najširem smislu i ona „uključuje sve drzavne i društvene “ucesnike” jedne zemlje, koji na direktan ili indirektan način pridonose širenju i različitosti ukupne ponude i time mogućem povećanju turističke potrošnje, kao ekonomske rezultante privremenog boravka domaćih i stranih turista. “
… Turistički proizvod je skup materijalnih i nematerijalnih elemenata koji pripadaju izvornoj i izvedenoj turističkoj ponudi (Čavlek, Vukonić, 2001). Burkart i Medlik (1974) definirali su turistički proizvod kao amalgam svega onoga što turista preduzima u destinaciji i usluge koje koristi da bi zadovoljio svoje turističke potrebe.
…turističku ponudu karakterisu… dislociranost heterogenost neelastičnost statičnost sezonalnost heterogenost turističke ponude uslovljena je heterogenošću turističke tražnje i jedan je od ključnih uslova privlačenja heterogene turističke tražnje u različite turističke destinacije
…neelastičnost turističke ponude… ogleda se u nemogućnosti kapaciteta većeg dela turističke ponude da može reagovati na promene u drugim pojavama na turističkom tržištu (na primer, ako dođe do smanjenja zanimanja za određenu turističku destinaciju, turistička ponuda se ne može proporcionalno smanjiti)
…statičnost turističke ponude… ogleda se u nemogućnosti njenog prostornog premeštanja, ali i u činjenici da turistički potrošači ne mogu konzumirati turistički proizvod izvan tržišta ponude zbog svoje nepokretljivosti ne može zaintrigirati potencijalnu tražnju da postanu njeni realni potrošači moraju se izdvajati znatna sredstva za različite oblike komunikacije s tržištem tražnje kako bi tu tražnju podstakla na kretanje u smeru njihove turističke destinacije i na korištenje upravo njihovih proizvoda i usluga
…sezonalnost turističke ponude… cilj je svih cinilaca turističke ponude smanjiti sezonske oscilacije u poslovanju, odnosno produziti turističku sezonu kako bi se postigli što bolji ekonomski učinci s aspekta razvoja specifičnih oblika turizma korištenje određenih resursa ima različitu vremensku koncentraciju korištenja tokom godine
Glavni trendovi na turističkom tržištu… analiza trendova pomaže emitivnim i receptivnim turističkim zemljama da kritički analiziraju vlastiti položaj na turističkom tržištu, da spoznaju koje se promene na tržištu događaju kako bi se mogle što brže prilagoditi tim promenama i bolje se nositi s konkurencijom
… promene koje se događaju na turističkom tržištu možemo promatrati sa stanovišta faktora koji utiču na ponašanje turističke potražnje (ekonomski, politički, tehnološki…) na turističku potražnju bitno utiče i: ◦ turistička ponuda ◦ dinamika ponašanja svake pojedine osobe
…trend rasta turističke potražnje i turističke ponude… jedan od najuočljivijih trendova u dosadašnjem razvoju turizma je trend rasta turističke potražnje koji je uzročno posledično povezan s trendom rasta turističke ponude
Međunarodni turistički dolasci u svetu u razdoblju 1950. -2007. godine Godina Međunarodni turistički dolasci (u mil. ) 1950. 25 1970. 166 1980. 288 1990. 456 2000. 698 2007. 898 2013. 995
Prihodi od međunarodnog turizma u svetu u razdoblju 1950. -2007. godine Godina Prihodi od međunarodnog turizma (u mlrd. USD) 1950. 2 1970. 18 1980. 103 1990. 261 2000. 478 2007. 856 2013 934
Prema predviđanjima Svetskog saveta za putovanja i turizam (World Travel and Tourism Council – WTTC), u periodu od 2014. do 2018. godine turistička kretanja će na svetskom nivou beležiti prosečnu godišnju stopu rasta od 4, 4%. Takođe, predviđa se da će do 2018. godine u turizmu raditi 297 miliona ljudi, udeo turizma u svetskom bruto društvenom proizvodu će dostići 10, 5%. Afrika, Pacifik i Bliski Istok će beležiti stopu rasta turističke tražnje (više od 5% godišnje) iznad svetskog proseka, dok će turistička tržišta Amerike i Evrope, koja su već u fazi zrelosti, imati stopu rasta turističkih kretanja ispod svetskog proseka (2%).
Ipak, turističko tržište Evropske Unije, sastavljeno od 27 zemalja, zauzima vodeću poziciju na globalnom turističkom tržištu sa udelom od 40% (WTTC, 2012). Prema najnovijim podacima UNWTO (2012) u periodu od 2010. do 2030. godine čekuje se stabilan porast međunarodnih turističkih dolazaka, sa stopom porasta od oko 3, 3% godišnje, što predstavlja povećanje za oko 43 miliona turističkih dolazaka svake godine, dostigavši ukupno 1, 8 milijardi dolazaka.
… u dosadašnjem razvoju turizma moguće je jasno uočiti: ◦ trend disperzije turističkog prometa na sve veći broj receptivnih turističkih zemalja u svetu, odnosno trend postepene ravnomernije geografske distribucije međunarodnog turističkog prometa u svetu ◦ trend nagle ekspanzije turističkog prometa u zemljama koje do tada nisu beležile značajniji turistički promet (npr. Kina, Turska, Ruska Federacija, Malezija)
Udeo turističkih regija u ukupnom broju međunarodnih turističkih dolazaka u svetu (u razdoblju 1970. -2007. godine te predviđanje za 2020. godinu) Regija 1970. 1995. 2007. 2020. Evropa 68, 2 59, 8 53, 6 45, 9 Amerika 25, 3 19, 3 15, 8 18, 1 Azija i Pacifik 3, 8 15, 1 20, 4 26, 6 Bliski Istok 1, 2 2, 2 5, 3 4, 4 Afrika 1, 5 3, 6 4, 9 5, 0
… s pojavom novih turističkih destinacija na svetskom turističkom tržištu raste i konkurencija daleke destinacije cenom postaju konkurentne tradicionalnim turističkim destinacijama trend rasta turističkog prometa znatno je veći za receptivne destinacije na području jugoistočne Azije i Pacifika, nego što je to za destinacije u Evropi i Americi većina turističkih putovanja danas u svetu odvija se unutar iste regije (gotovo 80% svih međunarodnih turističkih putovanja), ali trend putovanja u daleke destinacije iz godine u godinu polako raste
… iako trend provođenja odmora i rekreacija na suncu, uz obale mora, rijeka ili jezera još uvijek dominira na tržištu, ipak su uočljive neke značajne promjene u načinu provođenja odmora pa se sve više traži mogućnost bavljenja raznim aktivnostima na odmoru s kojima se povezuju doživljaji za pamćenje
Vodeće emitivne turističke zemlje po ostvarenoj inozemnoj turističkoj potrošnji Inozemna turistička potrošnja (mlrd. USD) Rang 2004 2005 2006˙ 06˙/05 Tržišni udio (%) 2006 Stan. 2006 (milijuni) Potrošnj a per capita USD Promjena (%) 05/04 Svijet 633 680 742 7. 3 9. 2 100 6, 508 114 1 Njemačka 71. 6 74. 4 73. 9 -0. 5 10. 0 82 899 1 SAD 65. 8 69. 0 72. 1 4. 9 4. 5 9. 7 299 241 2 Vel. Britanija 56. 5 59. 6 63. 1 5. 4 5. 9 8. 5 61 1, 042 3 Francuska 28. 8 30. 5 31. 2 6. 0 2. 1 4. 2 61 508 4 Japan 38. 2 27. 3 26. 9 -28. 6 -1. 6 3. 6 128 210 5 Kina 19. 1 21. 8 24. 3 13. 6 11. 8 3. 3 1, 314 19 6 Italija 20. 5 22. 4 23. 1 9. 0 3. 2 3. 1 58 395 7 Kanada 15. 9 18. 2 20. 5 14. 1 12. 9 2. 8 33 630 8 Koreja 12. 4 15. 4 18. 9 24. 7 22. 4 2. 5 48 390 9 Rusija 15. 3 17. 4 18. 2 14. 1 4. 6 2. 5 143 128 10 Nizozemska 16. 4 16. 2 17. 0 -1. 6 5. 3 2. 3 16 1, 041
…trend rastuće globalizacije turističke potražnje… iako intraregionalna turistička putovanja ostvaruju udio od 80% u međunarodnim turističkim putovanjima, UNWTO predviđa da će do 2020. godine udio interregionalnih turističkih putovanja doseći gotovo 25% ukupnih međunarodnih turističkih putovanja sve veća mobilnost turističke potražnje utječe i na sve veće podudaranje u sklonostima turističkih potrošača, na stvaranje globalnog stila življenja, sličnih preferencija kod odabira turističkog proizvoda što sve vodi trendu rastuće standardizacije i homogenizacije turističkog tržišta (Vanhove, 2003)
…utjecaj demografskih promjena na turistička kretanja… jedan od najvažnijih globalnih trendova s kojima se suočavaju gotovo sve razvijene zemlje svijeta je ubrzani trend rasta „populacije koja stari“ i trend smanjenja broja djece u obiteljima emitivni turistički potencijali će na tradicionalnim emitivnim tržištima u sljedećih 40 godina biti populacija „ 45+“ te da će turistička potražnja starijih dobnih skupina rasti, dok će istovremeno potražnja mlađih dobnih skupina biti u opadanju (World Travel Monitor, 2003)
… starije dobne skupine predstavljaju izuzetno heterogenu skupinu turističkih potrošača: ◦ jedne predstavljaju „aktivni seniori” koji su zdravi i aktivni te koji često putuju ◦ drugu skupinu predstavlja konzervativna srednja i dobrostojeća klasa starijih osoba do 75 godina, zdravih i koji nastavljaju s turističkim putovanjima u istom ritmu kao i u mlađim godinama, ali imaju i tradicionalno potrošačko ponašanje
… najznačajnije karakteristike tržišnog segmenta “treće dobi”: ◦ češće putuje ◦ nerijetko bira destinacije udaljenije od njihova mjesta stalnog boravka ◦ duže ostaje na odmoru ◦ kombinira dvije ili više destinacija na jednom putovanju ◦ želi sudjelovati u različitim aktivnostima ◦ troši više na putovanju još uvijek su na tržištu potražnje „trend setteri“ mlađe generacije, ali ih tek s malim odmakom slijede starije generacije
… promjene u demografskoj strukturi stanovništva značajno će utjecati i na vrstu ili oblik turističkih kretanja u narednim desetljećima: ◦ trend rasta turističke potražnje za prvoklasnim hotelima na svim receptivnim turističkim tržištima ◦ rast potražnje za srednju kategoriju hotela ◦ stagnacija potražnje predviđa se za jeftini hotelski smještaj u turističkim kampovima ◦ najtraženiji turistički proizvod i dalje će se temeljiti na ponudi odmora na suncu i plažama, ali nadopunjen s mnogobrojnim dodatnim, vrlo atraktivnim sadržajima. ◦ rasti će zanimanje turističke potražnje za paketaranžmanima te booking pojedinačnih usluga putem Interneta
…promjene sustava vrijednosti i stila života… promjene sustava vrijednosti bitno utječu na promjene u karakteru i strukturističke potražnje sve više ljudi postaje ekološki svjesno i teži da ekološku ravnotežu osjeti i u njoj uživa barem na odmoru ◦ povećan je osjećaj za kvalitetu života, pa su stoga i turisti postali osjetljiviji na kvalitetu ◦ povećana je osjetljivost turističkih potrošača na cijene i kontinuirani zahtjevi za višom kvalitetom usluge
… s obzirom da su turistički potrošači postali znatno iskusniji u turističkim putovanjima, oni traže individualniji pristup organizaciji putovanja i odmora te teže ostvarenju jedinstvenog doživljaja na odmoru trend niske lojalnost prema određenoj destinaciji, ali relativno visoke lojalnosti prema marki proizvoda destinacije odnosno turističkog posrednika
… od 1980. -ih godina na tržištu prisutan trend sve veće polarizacije turističke potražnje na dvije osnovne kategorije: ◦ na jednoj su strani potrošači koji traže visoku kvalitetu usluga ◦ na drugoj su strani oni kojima je najvažnija što niža cijena turističkih usluga turistički potrošači postaju sve zahtjevniji, putuju češće, ali kraće i sve se više okreću specifičnim oblicima turizma u potrazi za novim doživljajima
…trendovi na tržištu ponude… globalizacija je zasigurno najprepoznatljiviji opći trend koji obilježava razvoj turizma u posljednjih 15 -ak godina i koji utječe na sve destinacije u svijetu, a utječe i na pojavu ostalih trendova koji danas dominiraju na turističkom tržištu ponude: ◦ povećanje broja turističkih destinacija na turističkom tržištu rezultira žestokom konkurentskom borbom turističkih destinacija za turističke potrošače ◦ mogućnost supstitucije jedne destinacije drugom vrlo je visoka, pa stoga destinacije nastoje diverzificirati svoju ponudu razvojem novih proizvoda ◦ standardizacija proizvoda i brandiranje ◦ sve veća prisutnost bookinga u zadnji čas („last-minute“) (posljedice na poslovnu politiku gospodarskih subjekata u turizmu)
… najuočljiviji i najdominantniji trend na turističkom tržištu u posljednjih 15 -ak godina je trend jačanja procesa horizontalnih i vertikalnih integracija dugo primjenjivana strategija masovnosti s dominantnom ponudom „ 3 S – Sun, Sea & Sand“, prelazi u strategiju diferencijacije i diverzifikacije ili u bezbroj SSSSSS „Sun, Sea, Sand, Satisfaction, Sport, itd.
… danas se sigurnost, zdravlje, ekologija i kultura smatraju glavnim faktorima na kojima se temelje suvremeni turistički tokovi. Oni predstavljaju trendove koji vode globalizaciji svjetskog turističkog proizvoda.
Organizacijska struktura turizma u Hrvatskoj… Tijela vlasti: ◦ Državna vlast – nacionalna razina Hrvatski sabor – zakonodavno tijelo Vlada RH + Državna uprava = Ministarstvo turizma, uredi državne uprave u županijama i Državni inspektorat ◦ Tijela lokalne i regionalne samouprave Paradržavne organizacije: ◦ Sustav turističkih zajednica ◦ Hrvatska gospodarska komora (HGK) ◦ Hrvatska obrtnička komora (HOK) Društvene organizacije: ◦ Strukovne udruge – UHPA, UNPAH, HUH ◦ Udruženja HGK ◦ Cehovi HOK
Tijela državne vlasti… Hrvatski sabor kao zakonodavno tijelo donosi zakone koji čine zakonodavni okvir za odvijanje turističkog prometa Vlada RH obavljajući poslove iz svoje nadležnosti izravno i neizravno utječe na turizam, naročito kroz: ◦ predlaganje i provedbu zakona ◦ donošenje i provedbu gospodarske politike i strategija razvoja ◦ koordinaciju rada ministarstava ◦ predlaganje državnog proračuna
… Ministarstvo turizma – kao središnje tijelo državne uprave, na nacionalnoj razini obavlja naročito poslove vezane uz: ◦ ◦ ◦ kreiranje turističke politike razvoj i investicije u turizmu razvoj specifičnih oblika turizma turističku statistiku međunarodnu suradnju i dr. Uredi državne uprave u županijama: registracija i evidencija gospodarskih subjekata u turizmu, statistika itd. Državni inspektorat – nadzor provedbe propisa od strane gospodarskih subjekata – davatelja usluga u turizmu
Tijela lokalne i regionalne samouprave… na lokalnoj i regionalnoj razini izravno ili neizravno utječu na turizam u obnavljanju poslova iz svoje nadležnosti, a naročito kroz sljedeće poslove: ◦ izradu i donošenje prostornih i urbanističkih planova ◦ obavljanje komunalnih poslova ◦ izgradnja komunalne, prometne i dr. infrastrukture koje su sastavni dio turističkog sustava ◦ razvoj gospodarstva ◦ obavljanje javnih zadaća i ovlasti koje su posebno propisane
Turističke zajednice… turistička zajednica (TZ) je neprofitna pravna osoba koja se osniva radi jačanja i promicanja: ◦ turizma RH ◦ gospodarskih interesa pravnih i fizičkih osoba u djelatnostima ugostiteljstva i turizma i s tim djelatnostima neposredno povezanih djelatnosti
…oblici… Obvezatni oblici: ◦ TZ općine ili grada na čijem je području najmanje jedno naselje razvrstano u A ili B turistički razred ◦ TZ područja za područje na kojem nisu osnovane turističke zajednice općina i gradova ◦ TZ Grada Zagreba za područje grada Zagreba ◦ TZ županije za područje županije ◦ Hrvatska turistička zajednica za područje Republike Hrvatske Fakultativni oblici – uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove turizma: ◦ TZ općine ili grada za područje općine ili grana na kojem ni jedno naselje nije razvrstano u A ili B turistički razred ◦ TZ mjesta za područje jednog naselja razvrstanog u A turistički razred
…zajednički ciljevi… poticanje i iniciranje razvoja i unapređivanje postojećeg turističkog proizvoda, iniciranje razvoja novih turističkih proizvoda područja za koje su osnovane, na način da upravljaju destinacijom na razini za koju su osnovane promocija turističkog proizvoda područja za koje su osnovane razvijanje svijesti o važnosti i gospodarskim, društvenim i drugim učincima turizma, te potrebi i važnosti očuvanja i unaprjeđenja svih elemenata turističkog proizvoda određenog područja, a osobito zaštite okoliša te prirodne i kulturne baštine sukladno održivom razvoju
…prihodi boravišna pristojba članarina prihodi od dozvoljenog obavljanja gospodarskih djelatnosti prihodi iz proračuna jedinica lokalne samouprave i područne (regionalne) samouprave te državnog proračuna dragovoljni prilozi i darovi prihodi od imovine u vlasništvu i sl.
Hrvatska gospodarska komora HGK je nevladina, stručno-poslovna organizacija svih pravnih osoba koje su u Hrvatskoj registrirane za obavljanje gospodarske djelatnosti fizičke osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost mogu postati dragovoljni članovi HGK Osnovna je uloga Hrvatske gospodarske komore: ◦ zastupanje interesa gospodarstva prema kreatorima gospodarske politike (ministarstva, Vlada, Sabor) ◦ promicanje hrvatskog gospodarstva u zemlji i inozemstvu ◦ poduzimanje aktivnosti za unaprjeđenje rada i poslovanja gospodarskih subjekata HGK se u teritorijalnom smislu sastoji od Središnjice u Zagrebu, te dvadeset županijskih komora s time da komora Zagreba predstavlja grad i Zagrebačku županiju funkcionalno, HGK se sastoji od: sektora, udruženja, grupacija i zajednica
…Sektor za turizam HGK… svrha udruživanja gospodarskih subjekata u pripadajuće organizacijske oblike je strukovno povezivanje članica u cilju rješavanja problematike, prezentiranja i zastupanja stavova članica prema organima i institucijama, kao i ostvarivanje različitih zajedničkih interesa članica, te organiziranje zajedničkih promidžbenih aktivnosti
… U sektoru za turizam HGK osnovano je: ◦ Udruženje hrvatskih marina ◦ Udruženje pružatelja usluga smještaja na plovilima (UPUSP) – charter ◦ Udruženje turističkih brodara ◦ Hrvatsko udruženje putničkih agencija ◦ Udruženje hotelijera i ugostitelja Turističko poslovno vijeće ◦ Udruženje specifičnih oblika turizma
- Slides: 65