EKONOMIKA TURIZMA 11 PERSPEKTIVE RAZVOJA TURIZMA EVROPE DO
- Slides: 20
EKONOMIKA TURIZMA 11
PERSPEKTIVE RAZVOJA TURIZMA EVROPE DO 2020 GODINE q. Svetska turistička organizacija WTO je dala projekciju razvoja međunarodnog turizma u svetu do 2020. godine, i to: q 1995. godina je uzeta kao bazna q Predviđanja za 2000. , 2010. , 2020. godinu, za svet, najvažnije regione i najvažnije subregione, kao i za neke najvažnije turističke zemlje q. Zemlje Centralno – Istočne Evrope q. Zapadne Evrope q. Južne Evrope q. Severne Evrope q. Istočno – Mediteransko područje
POLOŽAJ ZEMALJA ZAPADNE EVROPE q. Dominantan položaj na međunarodnom turističkom tržištu – – – – Francuska Nemačka Austrija Švajcarska Holandija Belgija Luksemburg Benelux q. Predviđa se nastavak povoljne razvojne tendencije do 2020. godine q 2000. godina – 20, 8 % u svetskom turističkom prometu q. Francuska – dominantna
POLOŽAJ ZEMALJA JUŽNE EVROPE q. Region Južne Evrope ima izuzetno značajnu ulogu u međunarodnom turizmu q q q Španija dominiraju u ovom subregionu i u svetskom turizmu Italija 2000. god. – 70, 7% od ukupnog turističkog prometa ove grupe zemalja Grčka učešće 10, 8% u broju turista i 11, 8% u prihodima Potrugalija 9, 65% u broju turista i 6, 7% u prihodima Hrvatska 4, 6% u broju turista i 3, 5% u prihodima Malta 1 % u broju turista i 0, 8% u prihodima Slovenija 1, 1% u turističkom prometu i prihodima Andora San Marino Srbija Bosna i Hercegovina Makedonija q 2000. godina – 18, 3% u svetskom turističkom prometu i 16, 4% u raspodeli prihoda q. U okviru Evrope ovaj subregion zauzima II mesto sa 32, 1% učešća u broju turista i 33, 4% u prihodima od turizma
POLOŽAJ ZEMALJA SEVERNE EVROPE q. Među subregionima Evrope, ovaj region se nalazi na: q IV mestu, po veličini turističkog prometa, i q III mestu po prihodima od turizma q. U 2000. godini – 6, 8% u svetskom turističkom prometu i 7, 3% u raspodeli prihoda q q q q Velika Britanija Irska Švedska Danska – Norveška Finska Island - ima dominantnu poziciju 56, 8% u turističkom prometu i 56, 7% u prihodima 15, 4% u turističkom prometu i 10% učešća u raspodeli prihoda 6, 1% u turističkom prometu i 11, 8% učešća u raspodeli prihoda 4, 8 u turističkom prometu i 11, 8% učešća u raspodeli prihoda 9, 8% u turističkom prometu q. Predviđa se nastavak pozitivnog razvoja do 2020. godine, koji bi trebalo da bude povoljniji od evropskog proseka q. U 2020. godini se očekuje 96, 6 miliona stranih turista
POLOŽAJ ZEMALJA CENTRALNE I ISTOČNE EVROPE q. Rusija imaju dominantnu poziciju q. Poljska 27, 7% učešće u turističkom prometu i 22, 7% broj turista qČeška 6, 1% učešće u turističkom prometu i 11% u prihodima q. Mađarska 3, 9% broja turista i 13, 1% ostvarenih prihoda subregiona q. Ukrajina 5, 8% turističkog prometa i 8, 5% prihoda q. Rumunija 3, 9% turističkog prometa i 1, 4% u raspodjeli prihoda q. Bugarska q. Litvanija q. Slovačka q Dinamičan razvoj inostranog turizma q. Estonija q Tendencija razvoja povoljnija u odnosu na evropski prosek q. Jermenija q. Azerbejdžan q U 2000. godini – učešće 19, 0% u broju turista i 11, 2% u raspodeli q. Belorusija prihoda q. Gruzija q U posmatranju pojedinih zemalja – velike oscilacije u ostvarenim q. Kazahstan rezultatima q. Kirgistan q. Latvija q Zemlje koje su se nedavno pojavile u međunarodnom turizmu q. Moldavija q. Tadžikistan q Novi kvalitet u međunarodnom turizmu q. Turkmenistan q. Uzbekistan
POLOŽAJ ZEMALJA ISTOČNO MEDITERANSKE EVROPE q. Turska - 65, 3% učešća u broju turista 57, 3% učešća u prihodima q. Izrael - 16, 4% u ukupnom turističkom prometu 28, 5% učešća u prihodima q. Kipar - 18, 3% u ukupnom turističkom prometu 14, 2% učešća u prihodima q. U 2000. godini realizovali su turistički promet od 14, 7 miliona i devizni prihod od 14, 5 milijardi EUR-a. q 2, 1% u svetskom turističkom prometu q 2, 8% u raspodeli prihoda od turizma q. Predviđa se njihov povoljan razvoj do 2020. godine, uz intenzitet rasta koji bi trebalo da bude povoljniji u odnosu na sve prethodno obuhvaćene subregione sem Centralne i Istočne Evrope. q. U 2020. godini – 34, 8 miliona turista (2, 3% od svjetskog i 4, 9% od evropskog turističkog prometa)
ODLIKE RAZVOJA TURIZMA U SRBIJI Turistički promet i kapaciteti za smeštaj - 1989 -2010. godine- turistički promet u Srbiji je imao tendenciju pada - 2010. godine Srbija je ostvarila tek 54% turističkog prometa iz 1989. godine - Visoko učešće domaćeg turističkog prometa (66% u dolascima i 77% u noćenjima) - najvažniji inostrani izvor tražnje u Srbiji su turisti iz Slovenije (10% dolazaka) i turisti iz Bi. H (10% noćenja) - najveće je učešće stranih turista iz bivših republika SFRJ - najvažnija turistička mesta u Srbiji bila su Beograd i Novi Sad- 1/3 svih dolazaka i 64% dolazaka stranih turista - Najvažnija turistička mesta što se tiče noćenja bila su banjska mesta - Beograd najvažnije turističko mesto
Kapaciteti za smeštaj q 2010. godine- Srbija je raspolagala sa 119 000 ležaja q Struktura smeštajnih kapaciteta: 1. Osnovni smeštajni kapaciteti 51% • Hoteli (69%) 2. Komplementarni smeštajni kapaciteti 49% q do 2002. godine broj smeštajnih kapaciteta stalno opada- opada broj prijavljenih ležaja q od 2003. godine primećuje se njegova tendencija rasta q 2007. godine zabeležen je najveći porast kada je broj prijavljenih ležaja u komplementarnim kapacitetima porastao za 50% u odnosu na 2006. godinu
Turistički bilans Srbije 2010. godine- AKTIVA- 798 mln $ prihoda od stranih turista PASIVA- 953 mln USD potrošnja domaćih turista u inostranstvu DEFICIT TURISTIČKOG BILANSA- oko 150 mln $
Institucionalni okvir razvoja turizma u Srbiji q Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja- sektor za turizam i sektor za turističku inspekciju: • Odeljenje za tržište • Odeljenje za razvoj • Odeljenje za međunarodnu saradnju q Turistička organizacija Srbije-promocija Srbije kao turističke destinacije: koordinacija pojedinačne ponude privatnog sektora u kreiranju destinacijskog proizvoda q Lokalne turističke organizacije- marketing turizma na nivou turističkih mesta q Udruženje putničkih agencija Srbije-YUTA (1954. )- unapređenje rada tur. agencija i zaštita putnika q Udruženje turističkih agencija Srbije-ATAS q Asocija nezavisnih turističkih agencija Srbije-ANTAS q Poslovno udruženje ugostitelja-HORES
Trendovi u međunarodnom turizmu q Turizam je veoma osetljiv na ekonomske fluktuacije i njegova glavna odrednica će i u budućnosti biti svetski BDP q Na njega u velikoj meri utiču politička stabilnost i bezbednost (teroristički napadi) q jak i pozitivan uticaj informacione tehnologije na turizam q Trend ka kraćim odmorima (kraće radno vreme, raniji odlazak u prenziju, rast prihoda, last minute ponude. . ) q masovni turizam zamenjen turizmom po meri putnika q porast učešća starije populacije u turističkim putovanjima q Trend ka: avanturističkim putovanjima, krstarenjima, eko turizmu, kulturnom turizmu, tematskom turizmu. . q predlozi ka razvoju: religioznog turizma i pojavi sekundarnih gradova. .
Trendovi u međunarodnom turizmu q Turizam je veoma osetljiv na ekonomske fluktuacije i njegova glavna odrednica će i u budućnosti biti svetski BDP q Na njega u velikoj meri utiču politička stabilnost i bezbednost (teroristički napadi) q jak i pozitivan uticaj informacione tehnologije na turizam q Trend ka kraćim odmorima (kraće radno vreme, raniji odlazak u prenziju, rast prihoda, last minute ponude. . ) q masovni turizam zamenjen turizmom po meri putnika q porast učešća starije populacije u turističkim putovanjima q Trend ka: avanturističkim putovanjima, krstarenjima, eko turizmu, kulturnom turizmu, tematskom turizmu. . q predlozi ka razvoju: religioznog turizma i pojavi sekundarnih gradova. .
Sve zahtevniji turisti Turisti su sve manje spremni da prihvate standardne paket- aranžmane. Masovni turizam je zamenjen odmorima po meri putnika Odmori u primorskim destinacijama, posete gradovima i ture autobusom ili privatnim prevozom čine 70% međunarodnih odmora među Evropljanima Prema analizi WTO, turizam će se proširiti na sledeće aktivnosti: 1. Avanturistički turizam (najviši planinski vrhovi, istraživanje mesta potonuća Titanika, istraživanje mesta „na kraju sveta“) 2. Krstarenja 3. Eko-turizam 4. Kulturni turizam 5. Tematski turizam
Porast religijskog turizma: Publicitet i promocija Vitlejema 2000. godine, osmišljenog da obeleži rođenje Hrista se smatra glavnim pokretačem obnove religioznog turizma u celini. Druga mesta: Budistički kružni put u indiji, Angkor Vat, Kambodža. . . Ova mesta služe za odmor i duhovno i fizičko podmlađivanje Pojava sekundarnih gradova: svi gradovi koji nisu glavni Trend rasta učešća starijih osoba u ukupnoj turističkoj tražnji. Ova grupa predstavlja najbogatiji deo stanovništva u Evropi, SAD i Japanu Ostali trendovi razvoja turizma u svetu: - Porast tražnje će dovesti do toga da se reke turista koji posećuju znamenitosti moraju ograničavati, vremenski limitirati ili čak zabraniti (poseta nacionalnim parkovima, Firenca, Sikstinska kapela u Vatikanu, Stounhendž. . . ) - Promene uslova rada dovode do toga da ljudi imaju sve veće prihode, ali sve manje slobodnog vremena
- Sve veći nedostatak vode u Severnoj Africi, na srednjem Istoku i u južnoj Aziji može da ograniči tražnju za turističkim uslugama - Globalno organizovana turistička preduzeća će biti u mogućnosti da ponude mnogo privlačnije aranžmane nego što će to biti u stanju da učine mala konkurentska turistička preduzeća. - Porast on-line bookinga KLJUČNI TURISTIČKI PROIZVODI U SRBIJI - Kratki gradski odmor (između jednog i četiri dana) - Kružna putovanja (touring). U željenu destinaciju se dolazi prevoznim sredstvom, a zatim započinje određena vrsta ture. Može biti touring više zemalja (destinacija) ili touring unutar granica određene zemlje (destinacije) - Poslovni turizam (naučni skupovi, kongresi, seminari. . . ) - Zdravstveni turizam – povezan je sa klijentima koji imaju razne zdravstvene probleme koje ublažavaju različitim tretmanima u banjskim lečilištima - Spa/wellness turizam je nova forma zdravstvenog turizma namenjena potpuno zdravim klijentima koji žele da održe stabilno psihofizičko zdravlje i kondiciju. Tražnja za ovim proizvodima je konstantna tokom cele godine.
- Planine i jezera (planine – sportski turizam 15%-18% tražnje u Evropi) - Nautika: more, reke i jezera – plovidba - Događaji kao što su: Oktoberfest, karneval u Riu. . . u Srbiji: EXIT, Guča, Nišvill - Ruralni turizam - Specijalni interesi – na takva putovanja se uglavnom ide individualno s obzirom da je njihova osnovna odlika individualnost TURISTIČKO STRUKTURISANJE SRBIJE Tradicionalne politike turističkog razvoja su bile bazirane na komparativnim prednostima destinacija, kao što su: - Povoljni makroekonomski uslovi (jeftin kapital, niske plate zaposlenih, niski porezi. . . ) - Finansijski i nefinansijski stimulansi vlada - Mogućnosti iskorišćenja kulturnih i prirodnih resursa U savremenoj turističkoj privredi, konkurentnost se gradi unutar turističkih klastera. Pojam turističkog klastera obuhvata skup turističkih atrakcija, turističke infrastrukture, sadržaja i aktivnosti, uslužnih i proizvodnih preduzeća koncentrisanih na geografskom području gde se odvija turistička aktivnost.
U strategiji Vlade Srbije za izgradnju konkurentnosti su korišćeni sledeći kriterijumi: - Veličina i kvalitet nasleđenog internacionalnog turističkog biznisa - Poslovna privlačnost potencijalnih proizvoda u kojima Srbija ima konkurentske prednosti - Struktura, privlačnost i mogućnost izgradnje sistema turističkih iskustava, imidža i brenda pojedinih područja U Srbiji su definisana četiri klastera: 1. Beograd 2. Vojvodina 3. Jugozapadna Srbija (Valjevo, Užice, Čačak, Kraljevo, Kruševac, Kragujevac, Zlatibor, Divčibare, Vrnjačka banja, Tara, Guča. . . ) 4. Jugoistočna Srbija (neotkrivena u potpunosti, sa mnogo razvojnih problema)
OSNOVNE PRETPOSTAVKE DALJEG RAZVOJA TURIZMA U SRBIJI Sa strateškog aspekta, razvoj turističkih proizvoda u Srbiji mora biti baziran na sledećim principima: - Privatni sektor predstavlja motor razvoja ukupne turističke privrede - Vlada mora biti pomoć i podrška razvoju privatnog sektora - Vlada mora podržati razvoj, marketing i prodaju turističkih proizvoda - Vlada mora da uvede i sprovodi zakone i propise u oblasti turizma Privatni sektor mora da ojača svoje asocijacije, da zapošljava i obučava kvalifikovano osoblje, da kreira proaktivni pristup usmeren ka dugoročnom razvoju turizma. Mere koje predstavnici struke treba da sprovedu su: - Određivanje i promocija svih aktivnosti za unapređenje konkurentnosti - Ostvarivanje saradnje u oblastima kao što su: marketing, trening i IT - Inicijative za razvoj zajedničkog proizvoda - Uspostavljanje upravljačkih veza na lokalnom i regionalnom nivou - Obezbeđenje trening podrške u unapređenju produktivnosti, upravljanja troškovima, unapređenju odnosa sa potrošačima
- Saradnja sa nacionalnom turističkom organizacijom - Investiranje u istraživanje i planiranje koje podržava razvoj turizma - Insistiranje na centralnoj ulozi u procesu razvoja turizma
- Perspektive razvoja turizma u svetu i kod nas
- Strategija razvoja turizma srbije
- Branislava hristov
- Ekonomika turizma branislava
- Branislava hristov
- Ekonomika turizma
- Ekonomika turizma
- Kosa perspektiva
- Allianz startpolice
- Sociološke perspektive
- Incentivna motivacija
- Caspar david friedrich zitate menschenfeind
- Topunktsperspektiv tegning
- Mona lisa perspektiva
- Dürer perspektive
- Gromadne planine srednje evrope
- Jazykové rodiny v evropě
- Srednja evropa klima
- Karta zapadne europe
- Zapadna evropa zemlje
- Mapa náboženství v evropě