EKONOMIKA TURIZMA 11 PERSPEKTIVE RAZVOJA TURIZMA EVROPE DO

  • Slides: 20
Download presentation
EKONOMIKA TURIZMA 11

EKONOMIKA TURIZMA 11

PERSPEKTIVE RAZVOJA TURIZMA EVROPE DO 2020 GODINE q. Svetska turistička organizacija WTO je dala

PERSPEKTIVE RAZVOJA TURIZMA EVROPE DO 2020 GODINE q. Svetska turistička organizacija WTO je dala projekciju razvoja međunarodnog turizma u svetu do 2020. godine, i to: q 1995. godina je uzeta kao bazna q Predviđanja za 2000. , 2010. , 2020. godinu, za svet, najvažnije regione i najvažnije subregione, kao i za neke najvažnije turističke zemlje q. Zemlje Centralno – Istočne Evrope q. Zapadne Evrope q. Južne Evrope q. Severne Evrope q. Istočno – Mediteransko područje

POLOŽAJ ZEMALJA ZAPADNE EVROPE q. Dominantan položaj na međunarodnom turističkom tržištu – – –

POLOŽAJ ZEMALJA ZAPADNE EVROPE q. Dominantan položaj na međunarodnom turističkom tržištu – – – – Francuska Nemačka Austrija Švajcarska Holandija Belgija Luksemburg Benelux q. Predviđa se nastavak povoljne razvojne tendencije do 2020. godine q 2000. godina – 20, 8 % u svetskom turističkom prometu q. Francuska – dominantna

POLOŽAJ ZEMALJA JUŽNE EVROPE q. Region Južne Evrope ima izuzetno značajnu ulogu u međunarodnom

POLOŽAJ ZEMALJA JUŽNE EVROPE q. Region Južne Evrope ima izuzetno značajnu ulogu u međunarodnom turizmu q q q Španija dominiraju u ovom subregionu i u svetskom turizmu Italija 2000. god. – 70, 7% od ukupnog turističkog prometa ove grupe zemalja Grčka učešće 10, 8% u broju turista i 11, 8% u prihodima Potrugalija 9, 65% u broju turista i 6, 7% u prihodima Hrvatska 4, 6% u broju turista i 3, 5% u prihodima Malta 1 % u broju turista i 0, 8% u prihodima Slovenija 1, 1% u turističkom prometu i prihodima Andora San Marino Srbija Bosna i Hercegovina Makedonija q 2000. godina – 18, 3% u svetskom turističkom prometu i 16, 4% u raspodeli prihoda q. U okviru Evrope ovaj subregion zauzima II mesto sa 32, 1% učešća u broju turista i 33, 4% u prihodima od turizma

POLOŽAJ ZEMALJA SEVERNE EVROPE q. Među subregionima Evrope, ovaj region se nalazi na: q

POLOŽAJ ZEMALJA SEVERNE EVROPE q. Među subregionima Evrope, ovaj region se nalazi na: q IV mestu, po veličini turističkog prometa, i q III mestu po prihodima od turizma q. U 2000. godini – 6, 8% u svetskom turističkom prometu i 7, 3% u raspodeli prihoda q q q q Velika Britanija Irska Švedska Danska – Norveška Finska Island - ima dominantnu poziciju 56, 8% u turističkom prometu i 56, 7% u prihodima 15, 4% u turističkom prometu i 10% učešća u raspodeli prihoda 6, 1% u turističkom prometu i 11, 8% učešća u raspodeli prihoda 4, 8 u turističkom prometu i 11, 8% učešća u raspodeli prihoda 9, 8% u turističkom prometu q. Predviđa se nastavak pozitivnog razvoja do 2020. godine, koji bi trebalo da bude povoljniji od evropskog proseka q. U 2020. godini se očekuje 96, 6 miliona stranih turista

POLOŽAJ ZEMALJA CENTRALNE I ISTOČNE EVROPE q. Rusija imaju dominantnu poziciju q. Poljska 27,

POLOŽAJ ZEMALJA CENTRALNE I ISTOČNE EVROPE q. Rusija imaju dominantnu poziciju q. Poljska 27, 7% učešće u turističkom prometu i 22, 7% broj turista qČeška 6, 1% učešće u turističkom prometu i 11% u prihodima q. Mađarska 3, 9% broja turista i 13, 1% ostvarenih prihoda subregiona q. Ukrajina 5, 8% turističkog prometa i 8, 5% prihoda q. Rumunija 3, 9% turističkog prometa i 1, 4% u raspodjeli prihoda q. Bugarska q. Litvanija q. Slovačka q Dinamičan razvoj inostranog turizma q. Estonija q Tendencija razvoja povoljnija u odnosu na evropski prosek q. Jermenija q. Azerbejdžan q U 2000. godini – učešće 19, 0% u broju turista i 11, 2% u raspodeli q. Belorusija prihoda q. Gruzija q U posmatranju pojedinih zemalja – velike oscilacije u ostvarenim q. Kazahstan rezultatima q. Kirgistan q. Latvija q Zemlje koje su se nedavno pojavile u međunarodnom turizmu q. Moldavija q. Tadžikistan q Novi kvalitet u međunarodnom turizmu q. Turkmenistan q. Uzbekistan

POLOŽAJ ZEMALJA ISTOČNO MEDITERANSKE EVROPE q. Turska - 65, 3% učešća u broju turista

POLOŽAJ ZEMALJA ISTOČNO MEDITERANSKE EVROPE q. Turska - 65, 3% učešća u broju turista 57, 3% učešća u prihodima q. Izrael - 16, 4% u ukupnom turističkom prometu 28, 5% učešća u prihodima q. Kipar - 18, 3% u ukupnom turističkom prometu 14, 2% učešća u prihodima q. U 2000. godini realizovali su turistički promet od 14, 7 miliona i devizni prihod od 14, 5 milijardi EUR-a. q 2, 1% u svetskom turističkom prometu q 2, 8% u raspodeli prihoda od turizma q. Predviđa se njihov povoljan razvoj do 2020. godine, uz intenzitet rasta koji bi trebalo da bude povoljniji u odnosu na sve prethodno obuhvaćene subregione sem Centralne i Istočne Evrope. q. U 2020. godini – 34, 8 miliona turista (2, 3% od svjetskog i 4, 9% od evropskog turističkog prometa)

ODLIKE RAZVOJA TURIZMA U SRBIJI Turistički promet i kapaciteti za smeštaj - 1989 -2010.

ODLIKE RAZVOJA TURIZMA U SRBIJI Turistički promet i kapaciteti za smeštaj - 1989 -2010. godine- turistički promet u Srbiji je imao tendenciju pada - 2010. godine Srbija je ostvarila tek 54% turističkog prometa iz 1989. godine - Visoko učešće domaćeg turističkog prometa (66% u dolascima i 77% u noćenjima) - najvažniji inostrani izvor tražnje u Srbiji su turisti iz Slovenije (10% dolazaka) i turisti iz Bi. H (10% noćenja) - najveće je učešće stranih turista iz bivših republika SFRJ - najvažnija turistička mesta u Srbiji bila su Beograd i Novi Sad- 1/3 svih dolazaka i 64% dolazaka stranih turista - Najvažnija turistička mesta što se tiče noćenja bila su banjska mesta - Beograd najvažnije turističko mesto

Kapaciteti za smeštaj q 2010. godine- Srbija je raspolagala sa 119 000 ležaja q

Kapaciteti za smeštaj q 2010. godine- Srbija je raspolagala sa 119 000 ležaja q Struktura smeštajnih kapaciteta: 1. Osnovni smeštajni kapaciteti 51% • Hoteli (69%) 2. Komplementarni smeštajni kapaciteti 49% q do 2002. godine broj smeštajnih kapaciteta stalno opada- opada broj prijavljenih ležaja q od 2003. godine primećuje se njegova tendencija rasta q 2007. godine zabeležen je najveći porast kada je broj prijavljenih ležaja u komplementarnim kapacitetima porastao za 50% u odnosu na 2006. godinu

Turistički bilans Srbije 2010. godine- AKTIVA- 798 mln $ prihoda od stranih turista PASIVA-

Turistički bilans Srbije 2010. godine- AKTIVA- 798 mln $ prihoda od stranih turista PASIVA- 953 mln USD potrošnja domaćih turista u inostranstvu DEFICIT TURISTIČKOG BILANSA- oko 150 mln $

Institucionalni okvir razvoja turizma u Srbiji q Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja- sektor za

Institucionalni okvir razvoja turizma u Srbiji q Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja- sektor za turizam i sektor za turističku inspekciju: • Odeljenje za tržište • Odeljenje za razvoj • Odeljenje za međunarodnu saradnju q Turistička organizacija Srbije-promocija Srbije kao turističke destinacije: koordinacija pojedinačne ponude privatnog sektora u kreiranju destinacijskog proizvoda q Lokalne turističke organizacije- marketing turizma na nivou turističkih mesta q Udruženje putničkih agencija Srbije-YUTA (1954. )- unapređenje rada tur. agencija i zaštita putnika q Udruženje turističkih agencija Srbije-ATAS q Asocija nezavisnih turističkih agencija Srbije-ANTAS q Poslovno udruženje ugostitelja-HORES

Trendovi u međunarodnom turizmu q Turizam je veoma osetljiv na ekonomske fluktuacije i njegova

Trendovi u međunarodnom turizmu q Turizam je veoma osetljiv na ekonomske fluktuacije i njegova glavna odrednica će i u budućnosti biti svetski BDP q Na njega u velikoj meri utiču politička stabilnost i bezbednost (teroristički napadi) q jak i pozitivan uticaj informacione tehnologije na turizam q Trend ka kraćim odmorima (kraće radno vreme, raniji odlazak u prenziju, rast prihoda, last minute ponude. . ) q masovni turizam zamenjen turizmom po meri putnika q porast učešća starije populacije u turističkim putovanjima q Trend ka: avanturističkim putovanjima, krstarenjima, eko turizmu, kulturnom turizmu, tematskom turizmu. . q predlozi ka razvoju: religioznog turizma i pojavi sekundarnih gradova. .

Trendovi u međunarodnom turizmu q Turizam je veoma osetljiv na ekonomske fluktuacije i njegova

Trendovi u međunarodnom turizmu q Turizam je veoma osetljiv na ekonomske fluktuacije i njegova glavna odrednica će i u budućnosti biti svetski BDP q Na njega u velikoj meri utiču politička stabilnost i bezbednost (teroristički napadi) q jak i pozitivan uticaj informacione tehnologije na turizam q Trend ka kraćim odmorima (kraće radno vreme, raniji odlazak u prenziju, rast prihoda, last minute ponude. . ) q masovni turizam zamenjen turizmom po meri putnika q porast učešća starije populacije u turističkim putovanjima q Trend ka: avanturističkim putovanjima, krstarenjima, eko turizmu, kulturnom turizmu, tematskom turizmu. . q predlozi ka razvoju: religioznog turizma i pojavi sekundarnih gradova. .

Sve zahtevniji turisti Turisti su sve manje spremni da prihvate standardne paket- aranžmane. Masovni

Sve zahtevniji turisti Turisti su sve manje spremni da prihvate standardne paket- aranžmane. Masovni turizam je zamenjen odmorima po meri putnika Odmori u primorskim destinacijama, posete gradovima i ture autobusom ili privatnim prevozom čine 70% međunarodnih odmora među Evropljanima Prema analizi WTO, turizam će se proširiti na sledeće aktivnosti: 1. Avanturistički turizam (najviši planinski vrhovi, istraživanje mesta potonuća Titanika, istraživanje mesta „na kraju sveta“) 2. Krstarenja 3. Eko-turizam 4. Kulturni turizam 5. Tematski turizam

Porast religijskog turizma: Publicitet i promocija Vitlejema 2000. godine, osmišljenog da obeleži rođenje Hrista

Porast religijskog turizma: Publicitet i promocija Vitlejema 2000. godine, osmišljenog da obeleži rođenje Hrista se smatra glavnim pokretačem obnove religioznog turizma u celini. Druga mesta: Budistički kružni put u indiji, Angkor Vat, Kambodža. . . Ova mesta služe za odmor i duhovno i fizičko podmlađivanje Pojava sekundarnih gradova: svi gradovi koji nisu glavni Trend rasta učešća starijih osoba u ukupnoj turističkoj tražnji. Ova grupa predstavlja najbogatiji deo stanovništva u Evropi, SAD i Japanu Ostali trendovi razvoja turizma u svetu: - Porast tražnje će dovesti do toga da se reke turista koji posećuju znamenitosti moraju ograničavati, vremenski limitirati ili čak zabraniti (poseta nacionalnim parkovima, Firenca, Sikstinska kapela u Vatikanu, Stounhendž. . . ) - Promene uslova rada dovode do toga da ljudi imaju sve veće prihode, ali sve manje slobodnog vremena

- Sve veći nedostatak vode u Severnoj Africi, na srednjem Istoku i u južnoj

- Sve veći nedostatak vode u Severnoj Africi, na srednjem Istoku i u južnoj Aziji može da ograniči tražnju za turističkim uslugama - Globalno organizovana turistička preduzeća će biti u mogućnosti da ponude mnogo privlačnije aranžmane nego što će to biti u stanju da učine mala konkurentska turistička preduzeća. - Porast on-line bookinga KLJUČNI TURISTIČKI PROIZVODI U SRBIJI - Kratki gradski odmor (između jednog i četiri dana) - Kružna putovanja (touring). U željenu destinaciju se dolazi prevoznim sredstvom, a zatim započinje određena vrsta ture. Može biti touring više zemalja (destinacija) ili touring unutar granica određene zemlje (destinacije) - Poslovni turizam (naučni skupovi, kongresi, seminari. . . ) - Zdravstveni turizam – povezan je sa klijentima koji imaju razne zdravstvene probleme koje ublažavaju različitim tretmanima u banjskim lečilištima - Spa/wellness turizam je nova forma zdravstvenog turizma namenjena potpuno zdravim klijentima koji žele da održe stabilno psihofizičko zdravlje i kondiciju. Tražnja za ovim proizvodima je konstantna tokom cele godine.

- Planine i jezera (planine – sportski turizam 15%-18% tražnje u Evropi) - Nautika:

- Planine i jezera (planine – sportski turizam 15%-18% tražnje u Evropi) - Nautika: more, reke i jezera – plovidba - Događaji kao što su: Oktoberfest, karneval u Riu. . . u Srbiji: EXIT, Guča, Nišvill - Ruralni turizam - Specijalni interesi – na takva putovanja se uglavnom ide individualno s obzirom da je njihova osnovna odlika individualnost TURISTIČKO STRUKTURISANJE SRBIJE Tradicionalne politike turističkog razvoja su bile bazirane na komparativnim prednostima destinacija, kao što su: - Povoljni makroekonomski uslovi (jeftin kapital, niske plate zaposlenih, niski porezi. . . ) - Finansijski i nefinansijski stimulansi vlada - Mogućnosti iskorišćenja kulturnih i prirodnih resursa U savremenoj turističkoj privredi, konkurentnost se gradi unutar turističkih klastera. Pojam turističkog klastera obuhvata skup turističkih atrakcija, turističke infrastrukture, sadržaja i aktivnosti, uslužnih i proizvodnih preduzeća koncentrisanih na geografskom području gde se odvija turistička aktivnost.

U strategiji Vlade Srbije za izgradnju konkurentnosti su korišćeni sledeći kriterijumi: - Veličina i

U strategiji Vlade Srbije za izgradnju konkurentnosti su korišćeni sledeći kriterijumi: - Veličina i kvalitet nasleđenog internacionalnog turističkog biznisa - Poslovna privlačnost potencijalnih proizvoda u kojima Srbija ima konkurentske prednosti - Struktura, privlačnost i mogućnost izgradnje sistema turističkih iskustava, imidža i brenda pojedinih područja U Srbiji su definisana četiri klastera: 1. Beograd 2. Vojvodina 3. Jugozapadna Srbija (Valjevo, Užice, Čačak, Kraljevo, Kruševac, Kragujevac, Zlatibor, Divčibare, Vrnjačka banja, Tara, Guča. . . ) 4. Jugoistočna Srbija (neotkrivena u potpunosti, sa mnogo razvojnih problema)

OSNOVNE PRETPOSTAVKE DALJEG RAZVOJA TURIZMA U SRBIJI Sa strateškog aspekta, razvoj turističkih proizvoda u

OSNOVNE PRETPOSTAVKE DALJEG RAZVOJA TURIZMA U SRBIJI Sa strateškog aspekta, razvoj turističkih proizvoda u Srbiji mora biti baziran na sledećim principima: - Privatni sektor predstavlja motor razvoja ukupne turističke privrede - Vlada mora biti pomoć i podrška razvoju privatnog sektora - Vlada mora podržati razvoj, marketing i prodaju turističkih proizvoda - Vlada mora da uvede i sprovodi zakone i propise u oblasti turizma Privatni sektor mora da ojača svoje asocijacije, da zapošljava i obučava kvalifikovano osoblje, da kreira proaktivni pristup usmeren ka dugoročnom razvoju turizma. Mere koje predstavnici struke treba da sprovedu su: - Određivanje i promocija svih aktivnosti za unapređenje konkurentnosti - Ostvarivanje saradnje u oblastima kao što su: marketing, trening i IT - Inicijative za razvoj zajedničkog proizvoda - Uspostavljanje upravljačkih veza na lokalnom i regionalnom nivou - Obezbeđenje trening podrške u unapređenju produktivnosti, upravljanja troškovima, unapređenju odnosa sa potrošačima

- Saradnja sa nacionalnom turističkom organizacijom - Investiranje u istraživanje i planiranje koje podržava

- Saradnja sa nacionalnom turističkom organizacijom - Investiranje u istraživanje i planiranje koje podržava razvoj turizma - Insistiranje na centralnoj ulozi u procesu razvoja turizma