Nastavni predmet Raunovodstvo Predmetni profesor Prof dr Zijo

Nastavni predmet: Računovodstvo Predmetni profesor: Prof. dr. Zijo Veledar

Računovodstvo stalnih sredstava Ø Računovodstvo stalnih sredstava obuhvata tri osnovna procesa koji se odlikuju posebnim karakteristikama. Ti procesi su slijedeći: - pribavljanje stalnih sredstava, - trošenje stalnih sredstava, i - isknjižavanje stalnih sredstava

Pribavljanje stalnih sredstava Ø Ø Ø Vrijednost prema kojoj se stalna sredstva evidentiraju u poslovnim knjigama preduzeća je nabavna vrijednost. Nabavna vrijednost stalnih sredstava formira se u procesu pribavljanja i osposobljavanja stalnog sredstva za upotrebu. Nabavna vrijednost stalnog sredstva predstavlja knjigovodstvenu vrijednost koja se iskazuje stvarnim troškovima koji su učinjeni u funkciji pribavljanja. Nabavnu vrijednost stalnih sredstava sačinjava fakturna vrijednost po kojoj je stalno sredstvo kupljeno, troškovi koji su nastali i koji se odnose na dopremu stalnih sredstava do preduzeća, i troškovi montaže, odnosno osposobljavanje stalnog sredstva. U nabavnu vrijednost ulaze svi nepovratni porezi, carina i takse. PDV ne ulazi u nabavnu vrijednost stalnog sredstva, ako je preduzeće PDV obveznik. Pribavljanje stalnih sredstava može biti izgradnjom iz tekućih sredstava i sredstvima kredita kupovina iz tekućih sredstava i prijem bez naknade

Pribavljanje stalnih sredstava Ako se cijene mijenjaju za 10% preduzeće je dužno izvršiti revalorizaciju na nivou novih tržišnih cijena. Ø Revalorizacije je postupak usklađivanja prethodne knjig. vrijedn. stal. sredst. sa tekućim tržišnim cijenama. Ø Rezidualna vrijednost je ostatak vrijednosti u toku korištenja sredstva. Ø Može biti knjigovodstvena i tržišna rez. vrij. Ø

Trošenje stalnih sredstava Ø Ø Ø Ø Amortizacija je vrijednosno iskazivanje trošenja stalnih sredstava. Amortizacija sa ekonomskog stanovišta predstavlja vrijednosni izraz izgubljene upotrebne vrijednosti stalnih sredstava u procesu proizvodnje koja se prenosi na nove proizvode. Dakle svaki novi proizvedeni proizvod sadrži u strukturi svoje vrijednosti i određeni dio amortizacije. Stalna sredstva iz ciklusa u ciklus se odnosno gube određen dio svoje vrijednosti. Jedan od osnovnih elemenata za obračun amortizacije predstavlja osnovica za obračun amortizacije koja se izražava u vrijednosti određenog stalnog sredstva. Realnost utvrđivanja osnovice za amortizacije direktno utiče na iskazani finansijski rezultat. Osnovicu čini nabavna vrijednost st. sred. Bitno utvrditi vijek trajanja koji utiče na stopu amortizacije

Trošenje stalnih sredstava Osnovica za obračun amortizacije je jedan od osnovnih elemenata za obračun amortizacijekoja se izražava u vrijednosti određenog stalnog sredstva ili grupe sredstava koje treba amortizovati u toku njihovog korištenja u toku poslovanja. Ø Realno utvrđivanje vrijednosti osnovice za obračun amortizacije je u direktnoj korelaciji sa realnošću troškova amortizacije. Nerealno utvrđivanje osnovice za amortizaciju neminovno vodi do nerealnosti troškova amortizacije. To znači, da ukoliko je osnovica za amortizaciju precjenjena, precjenjeni su i troškovi amortizacije i u obrnutom slučaju, ukoliko je osnovica za amortizaciju potcijenjena, potcijenjeni su i troškovi amortizacije. Ø Utvrđivanje osnovice za obračun amortizacije zavisi od togada li preduzeće posluje u uslovima stabilne novčane jedinice ili u uslovima inflacije. Ø

Metode obračuna amortizacije su: - Metod vremenske amortizacije, - Metod funkcionalne amortizacije, i - Kombinovani metod. Metode vremenke amortizacije su: - Metod konstantne ili linearne amortiz. - Metod degresivne amortizacije, i - Metod progresivne amortizacije Ø

Metode funkcionalne amortizacije su: - metod obračuna po jedini funkcionalnog kapaciteta, i - Metod obračuna zavisno od efektivnog trajanja procesa izraženog u radnim satima. Kombinovani metod predstavlja kombinaciju funkcionalne i vremenske metode obračuna amortizacije Ø Obračun amortizacije iznos obračunate amort. =Osnovica x stopa/100 Ø Knjiženje obračunate amortizacije Ø trošak amortizacije/ispravka vrijednosti

Knjiženje obračunate amortizacije Postoje dva metoda koji se mogu primjeniti prilikom knjiženja obračunate amortizacije i to: Ø Direktni i indrektni metod Ø Knjiženje obračunate amortizacije prema direktnom metodu otpisa ogleda se u tome da se krajem svakog obračunskog perioda na računima stalnih sredstava vrši direktno umanjivanje osnovice za amortizaciju dok kod indirektnog metoda postoji korektini račun za knjiženje obračunate amortizacije. Ø

Isknjižavanje stalnih sredstava Ø Ø Isknjižavanje stalnih srestava iz poslovnih knjiga uslijed njihove dotrajalosti (rashodovanje ili likvidacija) koja se javlja krajem njihovog vijeka trajanja, prodaje stalnih sredstava ili ustupanja bez naknade, predstavlja završetak procesa knjiženja u vezi sa određenim stalnim sredstvima. Na taj način prestaje ujedno prestaje evidencija o tim sredstvima. Razlika između nabavne i otpisane vrijednosti u slučaju dotrajalosti predstavlja neposredno rashode. Razlika između nabavne i otpisane vrijednosti ustupljenog stalnog sredstva bez naknade prikazuje se kapitalni rashod. Otpis stalnih sredstava vrši se indirektnom metodom obzirom da je nabavna vrijednost uvijek ista, a ispravka vrijednosti se povećava za iznos obračunate amortizacije.

Isknjižavanje stalnih sredstva Ø Isknjižavanje stalnih sredst. uslijed prodaje Prodato je transportno sredstvo čija je N. V. Iznosila 80. 000, 00 KM, a do sada je otpisano sa 50% po cijeni od 45. 000, 00 KM. 1) I. V. -----------40. 000, 00 / trans. sreds-----80. 000, 00 trošak prodatih s. s-40. 000, 00/ 2) kupci----------45. 000. 00/ vrijednost prod. s. s. 45. 000, 00 3) ž. r. ------------45. 000, 00/ kupci----------45. 000, 00 Ø Mogući slučajevi isknjižavanjpored prezentiranog su: - Isknjižavanje usljed dejstva više sile, - Isknjižavanje zbog dotrajalosti, - Isknjižavanje usljed ustupanja bez naknade Ø

Računovodstvo stalnih sredstava građevinski objekti Ø Ø Ø U okviru računovodstva G. O. mogu se pojaviti sljedeći slučajevi: Izgradnja građevinskog objekta u tuđoj režiji finansirana vlastitim sredstvima, Izgradnja građevinskog objekta finansirana sredstvima dugoročnog kredita, Izgradnja finansirana kratkoročnim kreditom, Izgradnja građevinskog objekta u vlastitoj režiji i sa vlastitim sredstvima, Vlastiti proizvodi kao stalna sredstva, Prijem – razmjena sredstava za potraživanje, Donacija stalnih sredstava, Adaptacija. , Prodaja, Revalorizacija, Viškovi i manjkovi.

Računovodstvo stalnih sredstava – izgradnja građevinskog objekta u tuđoj režiji finansirana vlastitim sredstvima Primjer: Prema odluci uprave preduzeća, treba da se obezbjedi finansiranje vlastitih sredstava za izgradnju poslovnog građevinskog objekta sa sljedećim podacima: - Investiciona vrijednost objekta 600. 000, 00 - Troškovi projektovanja 50. 000, 00 - Avans za izgradnju odobren i isplaćen 240. 000, 00 - Privremeni obračun radova iznosi prema Rn dobavljača 300. 000, 00 - Vrijed. Zemljišta na kome će objekat biti izgrađen 30. 000, 00 - Doprinos za sklonište (na vrijed. građ. objekta) 3. 250, 00 - Konačan obračun radova izvođača prema Rn 650. 000, 00 Ø Ø

Računovodstvo stalnih sredstava – izgradnja građevinskog objekta u tuđoj režiji finansirana vlastitim sredstvima Ø Sve fakture su evidentirane sa dodatnim porezom 17% PDV. Izvršiti potrebna knjiženja ove investicije zaključno sa stavljanjem sredstava u funkciju i plaćanjem obaveza.

Računovodstvo stalnih sredstava – izgradnja građevinskog objekta u tuđoj režiji finansirana vlastitim sredstvima Kod investitora – vlasnika objekta Red. OPIS broj 1. 2. 3. 4. KONTO IZNOS DUGUJE POTRAŽUJE Materijalna sredstva u pripremi Potraživanja za PDV Dobavljači Faktura za projekt 50. 000 8. 500 Dobavljači Žiro račun Plaćena faktura projektantu 58. 500 Avansi za materijalna sredstva Žiro račun Izdvojena sredstva po ugovoru 240. 000 Materijalna sredstva u pripremi Dobavljači Prva obračunska situacija radova 300. 000 58. 500 240. 000 300. 000

Računovodstvo stalnih sredstava – izgradnja građevinskog objekta u tuđoj režiji finansirana vlastitim sredstvima Kod investitora – vlasnika objekta Red. OPIS broj 5. 6. 7. 8. KONTO IZNOS DUGUJE POTRAŽUJE Dobavljači Avansi za materijalna sredstva Žiro račun Za plaćanje prve situacije 300. 000 Matrijalna sredstva u pripremi Dobavljači Za konačani obračun radova 350. 000 Dobavljači Žiro račun Plaćena konačna faktura 350. 000 Potraživanja za PDV Dobavljači Faktura za PDV za izgradnju 110. 500 240. 000 60. 000 350. 000 110. 500

Računovodstvo stalnih sredstava – izgradnja građevinskog objekta u tuđoj režiji finansirana vlastitim sredstvima Kod investitora – vlasnika objekta Red. OPIS broj 9. 10. 11. 12. KONTO IZNOS DUGUJE POTRAŽUJE Materijalna sredstva u pripremi Obaveze za doprin za sklonište Obračun za doprinos za skladište 3. 250 Obaveze za doprin za sklonište Žiro račun Plaćanje doprinosa za sklonište 3. 250 Materijalna sredstva u pripremi Dovavljači Troškovi uređenja zemljišta 30. 000 Potraživanja za PDV Dobavljači Za PDV 5. 100 3. 250 30. 000 5. 100

Računovodstvo stalnih sredstava – izgradnja građevinskog objekta u tuđoj režiji finansirana vlastitim sredstvima Kod investitora – vlasnika objekta Red. OPIS broj 1 3. 14. KONTO IZNOS DUGUJE POTRAŽUJE Dobavljači Žiro račun Plaćanje fakture uređenja zemljišta 35. 100 Građevinski objekti Materijalna sredstva u pripremi Građ. objekti stavljen u upotrebu 733. 250 35. 100 733. 250

Računovodstvo stalnih sredstava – izgradnja građevinskog objekta u tuđoj režiji finansirana sredstvima dugoročnog kredita Ø Primjer Prema investicionom projektu, vrijednost građevinskih radova iznosi 700. 000, 00 KM. Odobren je kredit banke prema našem zahtjevu na iznos od 500. 000, 00 KM, a ostatak vrijednosti investicije će se finansirati iz vlastitih sredstava iz kojih je plaćen avans u iznosu od 200. 000, 00 KM. Odobreni kredit je sa rokom od 10 godina i kamatom u iznosu od 150. 000, 00 KM. Prva privremena situacija iznosi 300. 000, 00 KM. Konačan obračun investicije glasi na 750. 000, 00 KM. Obaveze su plaćene iz sredstava kredita, a ostatak sa žiro-računa. Doprinos za sklonište iznosi 3. 800, 00 KM. Vrijeme sticanja kvalifikovanog sredstva je dvije godine (tj. vrijeme izgradnje), a kamata za taj period iznosi 300. 000, 00 KM. Sredstvo je stavljeno u funkciju nakon dvije godine izgradnje. Kamata za ostatak perioda obračunata je u iznosu od od 120. 000, 00 KM.

Računovodstvo stalnih sredstava – izgradnja građevinskog objekta finansirana sredstvima dugoročnog kredita Kod investitora – vlasnika objekta Red. OPIS broj 1. 2. 3. 4. KONTO IZNOS DUGUJE POTRAŽUJE Avansi za materijalna sredstva Žiro račun Za isplaćeni avans dobavljača 200. 000 Materijalna sredstva u pripremi Dobavljači Prva privremena situacija 300. 000 Dobavljači Avansi za materijalna sredstva Ostali dugoročni krediti Plaćanje obaveze dobavljača 300. 000 Materijalna sredstva u pripremi Dobavljači Konačan obračun 450. 000 200. 000 300. 000 200. 000 100. 000 450. 000

Računovodstvo stalnih sredstava – izgradnja građevinskog objekta finansirana sredstvima dugoročnog kredita Kod investitora – vlasnika objekta Red. OPIS broj 5 6. 7. 8. KONTO IZNOS DUGUJE POTRAŽUJE Dobavljači Ostali dugoročni krediti Žiro račun Za plaćanje obaveze dobavljača 450. 000 Materijalna sredstva u pripremi Obračunati a neplaćeni rashod Za obračunatu kamatu po kreditu 30. 000 Materijalna sredstva u pripremi Obaveze za dopri. Za skladište Obračunati doprinos za sklad 3. 800 Građevinski objekti u funkciji Materijlana sredstva pripremi Za prenos sredstava u upotrebu 400. 000 50. 000 3. 800 783. 800

Računovodstvo stalnih sredstava – prodaja građevinskog objekta Primjer: Pravno lice A je prodalo građevinski objektat kupcu B. U glavnoj knjizi prodato sredstvo ima sljedeće vrijednosti: N. V. - duguje 100. 000, 00 I. V. - potražuje 60. 000, 00 Ø Sredstvo je prodato za a - 50. 000, 00 KM b – 30. 000, 00 KM. Ø Kupac B je platio svoje obaveze na žiro račun. Ø

Računovodstvo stalnih sredstava – prodaja građevinskog objekta Knjiženje primjera pod a Red. OPIS broj 1. 2. KONTO IZNOS DUGUJE POTRAŽUJE Kupci I. V. Materijalnih sredstava Građevinski objekti Prihodi od prodatih stalnih sred Za proadata stalna sredstva 50. 000 60. 000 Žiro račun Kupci Za naplaćeno potraživanje 50. 000 10. 000 50. 000

Računovodstvo stalnih sredstava – prodaja građevinskog objekta Knjiženje primjera pod b Red. OPIS broj 1. 2. KONTO IZNOS DUGUJE POTRAŽUJE Kupci I. V. materijalnih sredstava Građevinski objekti Rashodi od prodaje sredstava Za prodata stalna sredstva 30. 000 60. 000 Žiro račun Kupci Za naplaćeno potraživanje 30. 000 10. 000 30. 000

Računovodstvo stalnih sredstava Oprema Pod opremom stalnih sredstava podrazumjevaju se ona sredstva čija je nabavna vrijednost veća od 250, 00 KM i služi za proizvodnju novih vrijednosti, pružanje usluga, itd. Ø Nabavna vrijednost opreme sadrži: fakturnu vrijednost dobavljača, prateće nepovratne carinske i poreske obaveze, te sve druge troškove koji su direktno vezani za dovođenje sredstva u radno stanje za namjeravanu upotrebu. Ø U troškove nabavke spadaju: troškovi pripreme mjesta, troškovi isporuke i rukovanja, prevoza, utovara, istovara i drugi troškovi isporuke, troškovi montaže, naknade stručnjacima, itd. Ø

Računovodstvo stalnih sredstava Oprema Ø Ostvareni popusti i druge beneficije prilikom nabavke opreme isključuje se iz nabavne cijene. Ø Isto kao kod građevinskih objekata, mogu se pojaviti isti modaliteti pribavljanja sa aspekta izvora i načina nabavke te su knjiženja ista kao kod G. O. s tim što se po završetku pribavljanja zadužuje konto 022 - opreme umjesto konta 021 - G. O. uz zatvaranje konta materijalna sredstva u pripremi 025.

Računovodstvo stalnih sredstava – Specifične promjene vezane za opremu Ø Primjer 1: Popisom imovine na dan 31. 12. 2002. utvrđen je višak alata čija je procjenjena vrijednost 8. 000, 00 KM i vijek upotrebe tri godine. Dobili smo na poklon računarsku opremu u fer vrijednosti 10. 000, 00 KM sa procjenjenim vijekom trajanja od tri godine. Rashodovana je oprema čija je N. V. 100. 000, 00 KM, a I. V. 60. 000, 00 KM. Ovo rashodovanje je izvršeno bez otpadaka kao korisnog materijala. Rashodovana je oprema oštećena uslijed dejstva više sile, čija je N. V. 80. 000, 00 KM, a I. V. 60. 000, 00 KM. Oprema je bila osigurana i osiguranje priznaje štetu od 15. 000, 00 KM. Ostatak vrijednosti se knjiži na teret privrednog društva.

Računovodstvo stalnih sredstava – Specifične promjene vezane za opremu Red. OPIS broj 1. 2. 3. 4. KONTO IZNOS DUGUJE POTRAŽUJE Oprema Viškovi – Prihodi Viškovi utvrđeni popisom 8. 000 Oprema Odloženi prihodi Prijem bez naknade 10. 000 I. V. Opreme Neotpisan vrijednsot stalnih sred Oprema Rashodovanje opreme 60. 000 40. 000 I. V. Opreme Ostala kratkoročna potraživanja Neotpisan vrijednsot stalnih sred Oprema Rashodovanje opreme 60. 000 15. 000 8. 000 100. 000 80. 000

Računovodstvo stalnih sredstava – Specifične promjene vezane za opremu Red. OPIS broj 4 a. Žiro račun Ostala kratkoročna potraživanja Za naplaćeno potraživanja od osig KONTO IZNOS DUGUJE POTRAŽUJE 15. 000

Računovodstvo stalnih sredstava – Specifične promjene vezane za opremu Manjkovi na teret odgovornog lica Ø Primjer: utvđen je manjak opreme, čija je N. V. 20. 000, 00 KM. Oprema je otpisan u vrijednosti 15. 000, 00 KM. Manjak se knjiži na teret odgovornog lica uz PDV 17% što iznosti 850, 00 KM. Manjak je uplaćen na žiro račun preduzeća. PDV je isplaćen sa našeg žiro računa.

Računovodstvo stalnih sredstava – Specifične promjene vezane za opremu Manjkovi na teret odgovornog lica Red. OPIS broj 1. 2. 3. KONT O IZNOS DUGUJ E I. V. Stalnih sredstava Potraživanja od radnika Oprema Obaveze za PDV Isknjiženje manjka na teret radnika 15. 000 5. 850 Žiro račun Potraživanje od radnika Za uplatu manjka 5. 850 Obaveze za PDV Žiro račun Za uplatu PDV-a POTRAŽUJ E 20. 000 850 5. 850 850

Računovodstvo stalnih sredstava – ostala materijalna sredstva Sve materijalne vrijednsoti stalne imovine koje nisu navedene na posebnim računima spadaju u kategoriju ostalih materijalnih stalnih sredstva. Ø Tu su između ostalog mogu biti: knjige, umjetnička djela, predmeti arhivske građe, muzejski eksponati, spomenici kulture. Ø U pogledu pribavljanja, trošenja i otpisivanja tih sredstava primjenjuju se isti principi kao i kod drugih stalnih sredstava, s tim što su neka od njih prema zakonu izuzeta od obračuna amortizacije. Ø

Računovodstvo ulaganja Ø Raspoloživa slobodna ili neaktivna novčana sredstva pravno lice može ulagati na različite načine. Ø Ulaganja u osnovi razlikujemo kao kratkoročna i dugoročna. Ø Kratkoročna ulaganja mogu biti u obliku vlasničkih vrijednosnih papira: povlaštene dionice i redovne dionice, ili dužnički vrijednosni papiri: državne obveznice i korporativne obveznice.

Računovodstvo ulaganja Ø Dugoročna ulaganja podrazumjevaju ulaganja na rok koji je duži od 12 mjeseci, a može se ulagati u iste vrijednosne papire kao i kod kratkoročnih ulaganja. Ø Primjer: Društvo A koje posjeduje dionice društva B prodalo ih je za 180. 000, 00 KM. Provizija profesionalnog posrednika je 9. 000, 00 KM. Dionice su u našem knjigovodstvu bile evidentirane u vrijednosti 151. 000, 00 KM. Knjižiti kod društva A

Računovodstvo ulaganja Red. OPIS broj 1. 2. 3. 4. KONTO IZNOS DUGUJE POTRAŽUJE Kupci Prihodi od otuđenja ulaganja Za prodate dionice 180. 000 Rashodi od otuđenja ulaganja Ulaganja Dobavljači Za rashode otuđenja ulaganja 160. 000 Žiro račun Kupci Za naplaćeno potraživanje 180. 000 Dobavljači Žiro račun Za plaćene troškove provizije 180. 000 151. 000 9. 000 180. 000 9. 000

Računovodstvo vremenskih razgraničenja Za razgraničenja važi pravilo da se zna koliko su u osnovi priznata, na koji period se odnose, da su u fiksnom iznosu i zna se na koga se odnose. Ø Računovodstvo razganičenja treba da posluži usklađivanju vremena nastanka događaja i vremenu na koji se taj događaj odnosi. Ø Razgraničenja se prema ročnosti dijele na kratkoročna (period do 12 mjeseci) dugoročna ( period preko 12 mjeseci). Ø

Računovodstvo vremenskih razgraničenja Ø Prema bilansnom statusu razgraničenja mogu biti aktivna i pasivna. Ø Razgraničenja se mogu pojaviti kao: - unaprijed plaćeni troškovi (AVR) – dugoročna, kratkorčna razgraničenja, - obračunati prihodi (PVR), i - ostala kratkoročna razgraničenja.

Računovodstvo zaliha Zalihe se razvrstavaju kao tekuća imovina preduzeća, jer neispunjavaju uslov dugoročne imovine. Ø Zalihe su definisane MRS -2. Ø Zalihe su sredstva koja se drže radi: - prodaje u redovnom poslovanju, - u procesu proizvodnje namjenjene prodaji ili - u obliku osnovnog i pomoćnog materijala koji se troši u proizvodnom procesu, odnosno pri pružanju usluga. Ø

Računovodstvo zaliha Ø Zalihe možemo posmatrati kao: - robu – sredstva kupljena radi prodaje, - proizvodi i poluproizvodi, nedovršena proizvodnja, i nus proizvodi namjenjeni prodaji ili potrošnji, - materijal, sitan inventar, rezervni dijelovi, ambalaža koja se drži radi potrošnje u procesu proizvodnje ili pružanja usluga.

Računovodstvo zaliha Osnovni pojmovi koji određuju zalihe su: - nabavna vrijednost (C. K. ) obuhvata sve troškove nabavke, troškove proizvodnje i druge troškove koji su nastali u procesu dovođenja zaliha na sadašnju lokaciju i sadašnje stanje. - troškom sticanja zaliha se ne smatraju povratni porezi i druge povratne dadžbine (PDV ako je preduzeće PDV obveznik). Ø Kursne razlike su isključene prema MRS -21 iz cijene sticanja zaliha. Ø Kamata je sastavni dio troškova nabavke sredstava u skladu sa MRS – 23 – troškovi pozajmljivanja, ali samo u periodu sticanja sredstva. Ø Carine, takse i slično su obaveze prema državi, ali nisu povratni troškovi, te stoga ispunjavaju uslov ZTN. Ø

Računovodstvo zaliha Ø Klasa zaliha uobičajeno je raspoređena na slijedeće grupe: - sirovine, materijal, rezervni dijelovi, sitan inventar, - proizvodnja u toku, - gotovi proizvodi, i - trgovačka roba.

Računovodstvo zaliha materijala Ø Materijal se evidentira na računu zaliha po nabavnim cijenama. Ø Nabavna cijena materijala sastoji se od fakturne cijene i svih troškova nabavke (troškovi prevoza, prenosa, utovara, istovara, osiguranja carina itd. ) Ø Nabavna cijena može biti stvarna nabavna i planska nabavna.

Evidentiranje zaliha po stvarnim nabavnim cijenama Ø Evidentiranje nabavke zaliha vrši se preko računa nabavke materijala. Ø Račun nabavka materijala je privremenog karaktera, otvara se otpočinjanjem procesa nabavke materijala radi prikupljanja podataka o stvarnoj nabavnoj cijeni, a zaključuje se kada se ta cijena formira

Karakteristike metoda evidentiranja zaliha po stvarnim nabavnim cijenama Prednosti metoda je u tome što u uslovima česti i velikih promjena stvarnim nabavnim cijenama omogućava realnije iskazivanje stanja zaliha i realniji prikaz troškova u bilansu uspjeha. Ø Negativnosti se ogledaju u tome što se zalihe materijala mogu prikazati na računu tek po formiranju ukupne stvarne nabavne cijene. Ø Ovaj metod povećava obim posla na obračunu i evidentiranju izdatog materijala u proizvodnju Ø

Računovodstvo zaliha – zalihe materijala Primjer: Od dobavljača smo po fakturi broj 18 kupili 1000 kom materijala “a” po cijeni od 100 KM/kom čija fakturna vrijednost fco skladište dobavljača iznosi 100. 000, 00 KM bez PDV-a, a obračunati PDV iznosi 17% - 17. 000, 00 KM. Troškovi prevoza iznose 5. 850, 00 KM sa uračunatim PDV-om. Materijal je uskladišten po stvarnim cijenama. Plaćene su obaveze prema dobavljačima. Sačiniti kalkulaciju i provesti odgovarajuća knjiženja. Ø Kalkulacija nabvavke materijala izgleda ovako: - Fakturna vrijednost 1000 kom a 100 KM= 100. 000 KM - troškovi prevoza 5. 000 KM _____________________________ UKUPNO: 105. 000 KM 105. 000 Stvarna cijena po jedinici= ------------=105, 00 KM/kom 1. 000 Ø

Računovodstvo zaliha – zalihe materijala Knjiženje kod kupca Red. OPIS broj 1. 2. 3. 4. KONTO IZNOS DUGUJE POTRAŽUJE Obračun nabavke Potraživanje za PDV- ulazni Dobavljači Za fakuru 18 100. 000 17. 000 Obračun nabavke Potraživanja za PDV-ulazni Dobavljači Za troškove prevoza 5. 000 850 117. 000 5. 850 Zalihe materijala Obračun nabavke Za uskladišteni materijal 105. 000 Dobavljači žiro račun Za plaćene obaveze prema dobavlj 117. 000 105. 000 117. 000

Računovodstvo zaliha – zalihe materijala Knjiženje kod kupca Red. OPIS broj 5. Dobavljači Žiro račun Za plaćanje obaveze dobavljaču KONTO IZNOS DUGUJE POTRAŽUJE 5. 850

Evidentiranje zaliha materijala po planskim cijenama Ø Metod planske nabavne cijene podrazumjeva evidentiranje materijala po utvrđenoj planskoj cijeni Ø Korštenje planske nabavne cijene u knjigovodstvu ne isključuje potrebu utvrđivanje stalne nabavne cijene Ø Dakle na računima nabavke se na lijevoj strani utvrđuje stvarna nabavna cijena, a na desnoj se materijal evidentira po planskoj nabavnoj cijeni tako da po zatvaranju računa procsa razlika se evidentira na računu odstupanja stavrne od planske nabavne cijene.

Evidentiranje zaliha materijala po planskim cijenama Osnovna prednost ovog matoda je u tome što zalihe može evidentirati odmah po prijemu ne čekajući prispjeće svih računa nabavke. Ø Ako je planska cijena manja od stvarne tada će odstupanje stvarne od planske cijene biti evidentirana na dugovnoj strani računa odstupanja stvarne od planske nabavne cijene i obrnuto. Ø

Sintetička i analitička evidencija zaliha materijala Materijal se zbirno evidentira na sintetičkim računima. Preduzeće može otvoriti sintetičke račune po grupama materijala i to: - računi za praćenje stanja i promjena na zalihama osnovnog materijala, pomoćnog materijala, kancelarijskog materijala. Ø Svi nabrojani računi imaju sintetički karakter. Ø Analitička evidencija materijala može biti organizovana tako da se stanje i promjene na pojedinim vrstama materijala prate samo količinski ili količinski i vrijednosno. Ø Ø

Sintetička i analitička evidencija zaliha materijala Količinsko analitičko praćenje stanja i promjena na pojedinim vrstama materijala vrši se u skladištu pa se naziva magacinskom ili skladišnom evidencijom Ø Analitička evidencija zaliha materijala u kojoj se prati stanje i promjene na pojedinim vrstama materijala količinski i vrijednosno prestavlja potpuni oblik analitičke evidencije i naziva se materijalnim knjigovodstvom. Ø

0 bračunavanje i knjigovodstveno obuhvatanje troškova materijala Materijal se nabavlja da bi se njegovim trošenjem proizvela nova upotrebna dobra za tržište. Ø Obračunska vrijednost utrošenog materijala naziva se troškovi materijala Ø Obračun troškova se razlikuje ovisno od načina evidentiranja zaliha materijala, odnosno da li se zalihe materijala evidentiraju po stvarnim ili po planskim nabavnim cijenama. Ø

Računovodstvo zaliha zalihe materijala Ø Ø Ø Knjigovodstveno obuhvatanje nabavke i utroška zaliha materijala je izuzetno složen i obiman proces, koji zahtjeva dobro organozovanu knjigovodstvenu evidenciju radi dobivanja pravovremenih i kvalitetnih računovodstvenih informacija. Materijal se evidentira na računu zaliha po nabavnim cijenama. Nabavna cijena materijala se sastoji od fakturne cijene i svih troškova koji su se javili u vezi sa nabavkom i dopremom materijala u skladište, kao što su troškovi prevoza, prenosa, utovara, istovara, osiguranja, carina i sl. Radi utvrđivanja jedinične cijene nabavljenog materijala, sačinjavaju se posebne kalkulacije nabavne cijene, zasnovane na odgovarajućoj dokumentaciji. Kalkulacija služi kao osnova za knjiženje na odgovarajućim računima Nabavna cijena materijala u zavisnosti od vrste podataka koji se uključuju u kalkulaciju može biti: stvarna i planska nabavna cijena.

Računovodstvo zaliha zalihe materijala Ø Evidentiranje zaliha materijala po stvarnim nabavnim cijenama Evidentiranje procesa nabavljanja materijala se vrši na posebnim računima (tzv. računi procesa), čija je uloga prije svega da se na njima formira stvarna nabavna cijena nabavljenog materijala. Ø Za praćenje procesa nabavke može se otvoriti jedan ili više računa pod nazivom “nabavka materijala”. Ø Račun nabavka materijala je privremenog karaktera, otvara se sa otpočinjanjem procesa nabavke radi prikupljanja podataka o stvarnoj nabavnoj cijeni, a zaključuje sa kad se ta cijena formira, odnosno kad se proces nabavke završi. Ø

Obračun i knjiženje troškova materijala po stvarnim nabavnim cijenama Ø U teoriji i praksi poznato je nekoliko - metoda obračuna troškova u takvim uslovima i to: FIFO metod, (prva ulazna, prva izlazna) LIFO metod, (zadnja ulazna, prva izlaz) HIFO metod, (najviša ulazna prva izlaz) Metod prosječne cijene

Obračun i knjiženje troškova materijala po planskim nabavnim cijenama Ø Obračun troška izdatog materijala vrši se po planskim cijenama. Ø Nakon toga vrši se obračun i prenos odstupanja stvarnih od planskih nabavnih cijena. Ø Obračun odstupanja može se vršiti: - Prilikom svakog pojedinačnog izd. mat. - Za obračunski period u cijelini

Metode obračuna odstupanja Postoje različiti metodi obračuna odstupanja Metod prosječnog odstupanja Metod pojedinačnog obračuna odstupanja za svaku vrstu materijala Konbinovani metod 1. Knjiženje odstupanja može se vršiti direktnim i indirektnim metodom Ø

Računovodstvo zaliha – zalihe materijala Ø Izdato je materijal u proizvodnju u vrijednosti od 60. 000, 00 KM. Obračunato odstupanja od stalnih cijena iznosi 2. 700, 00 KM. Provesti odgovarajuća knjiženja.

Računovodstvo zaliha – zalihe materijala Red. OPIS broj 1. 2. KONTO IZNOS DUGUJE POTRAŽUJE Troškovi matraijala Zalihe materijala Za izdato u proizvodnju 60. 000 Odstupanje od stalnih cijena Odstupanje od S. C. Za obračunato odstupanje 2. 700 60. 000 2. 700

Evidentiranje manjkova materijala Ø Manjak materijala nastaje u slučaju kad se konstatuje da je stvarno stanje zaliha materijala manje od knjigovodstvenog stanja. Ø Uzrok manjka može biti: formalne i stvarne prirode Ø Knjiženje manjka zavisi od uzroka njegovog nastanka

Evidentiranje manjkova materijala Ø Primjer: Popisom materijala na dan 31. 12. 2014. godine, utvrđen je manjak u iznosu od 5. 000, 00 KM. 50% manjka knjižiti na teret preduzeća, a 50% na teret radnika. Manjak je uplaćen u korist našeg žiro računa. Utvrđeni manjak koji pada na teret preduzeća ne prelazi iznos dozvoljenog kala, rastura, kvara i loma. Plaćene su obaveze za PDV –e. Provesti odgovarajuća knjiženja.

Evidentiranje manjkova materijala Red. OPIS broj 1. 2. 3. KONTO IZNOS DUGUJE POTRAŽUJE Manjak materijala Potraživanja od radnika Materijal na zalihi Obaveze za PDV – izlazni Za nastali manjak 2. 500 2. 925 Žiro račun Potraživanja od radnika Za plaćeni manjak 2. 925 Obaveze za PDV – izlazni Žiro račun Za uplatu PDV-a 425 5. 000 425 2. 925 425

Evidentiranje viškova materijala Višak na zalihama materijala nastaje u slučaju kad se konstantuje da je stvarno stanje zaliha materijala veće od onoga koje je prikazano u knjigovodstvu. Ø Višak materijala može biti: foramalne i stvarne prirode. Ø Knjiženje nastalog viška zavisi od uzroka nastanka Ø

Računovodstvo zaliha – zalihe sitnog inventara U stvari sitnog inventara svrstavaju se vrijednosti čija je pojedinačna nabavna vrijednost manja od 250, 00 KM, odnosno čiji je vijek korištenja kraći od jedne godine, od stavljanja u upotrebu. Ø Nabavka sitnog inventara evidentira se na isti način kao i zalihe materijala, odnosno preko konta – Obračun troškova nabavke. Ø U nabavnu vrijednost se uračunavaju F. V. i svi zavisni troškovi nabavke, osim povratnih poreza (PDV-a). Ø

Računovodstvo zaliha – zalihe sitnog inventara Ø Primjer: Nabavili smo sitnog inventara po fakturi dobavljača X u neto iznosu od 2. 000, 00 KM fco skladište dobavljača s napomenom da je isti u sistemu PDV-a. Za izvršeni prevoz primili smo fakturu prevoznika u iznosu od 300, 00 KM (prevoznik nije u sistemu PDV-a). Faktura dobavljača X plaćena sa žiro računa, a faktura prevoznika plaćena u gotovu.

Računovodstvo zaliha – zalihe sitnog inventara Red. OPIS broj 1. 2. 3. 4. 5. Obračun nabavke Potraživanje za PDV- ulazni Dobavljači Za fakuru dobavljača X Obračun nabavke Dobavljači Za troškove prevoza KONTO IZNOS DUGUJE POTRAŽUJE 2. 000 340 2. 340 300 Zalihe sitnog inventara Obračun nabavke Za uskladišteni materijal 2. 300 Dobavljači Žiro račun Za plaćene obaveze prema dobavlj 2. 340 Dobavljači Blagajna Za plaćene obavezu u gotovu 2. 300 2. 340 300

Računovodstvo zaliha – zalihe sitnog inventara Knjiženje svih poslovnih promjena vezanih za nabavku sitnog inventara je identično kao kod zaliha materijala. Ø Metode otpisa sitnog inventara su: direktni i indirektni i to - potpuni otpis (100%), ili - (50% - otpis). Ø Sitan inventar se po direktnom metodu otpisa, otpisuje na teret konta – Otpis sitnog inventara, uz istovremeno odobrenje konta – Zalihe sitnog inventara – 100% otpis, ili ako je u pitanju 50% otpis tada se provodi knjiženje – Otpis sitnog inventara za 50%, – Sitan inventar u upotrebi za 50% duguje, a potražuje – zalihe sitnog inventara za 100%. Ø

Računovodstvo zaliha – zalihe sitnog inventara Ø Kod indirektnog metoda se otpis knjiži preko konta – I. V. zaliha sitnog inventara, pa bi knjiženje za 100% otpis bilo Ø – Otpis sitnog inventara 100% - duguje, – I. V. Sitnog inventara 100% - potražuje, zatim, Ø – S. I. u upotrebi 100% - duguje, a Ø – S. I. Na zalihi 100% - potražuje.

Računovodstvo zaliha – zalihe sitnog inventara Ø Primjer: Izdali smo u upotrebu 1. 000, 00 KM sitnog inventra. Knjižiti: - po direktnoj metodi 50% otpisa, - po indirektnoj metodi 50% otpisa.

Računovodstvo zaliha – zalihe sitnog inventara Red. OPIS broj 1. 2. 3. KONTO IZNOS DUGUJE POTRAŽUJE Otpis sitnog inventara S. I u upotrebi S. I. Na zalihi Za izdati S. I. U upotrebu 500 Otpis S. I I. V. Sitnog inventara Za otpis 50% 500 S. I. u upotrebi S. I. na zalihi Za izdati S. I. 1. 000 500 1. 000

Računovodstvo zaliha – zalihe sitnog inventara Ø Primjer: Popisom na dan 31. 12. 2014. godine utvrđen je višak sitnog inventara u izosu od 300, 00 KM. Prema odluci organa upravljanja za višak se zadužuje odgovarajući konto sitnog inventara u upotrebi, a odobrava konto viškovi.

Računovodstvo zaliha – zalihe sitnog inventara Red. OPIS broj 1. Sitan inventar u upotrebi Viškovi Za utvrđeni višak S. I. KONTO IZNOS DUGUJE POTRAŽUJE 300