ITA Prava strna ita penica jeam ra ovas

ŽITA • Prava (strna) žita: - pšenica - ječam - raž - ovas - tritikale

KORIŠĆENJE ZRNO SE KORISTI KAO VRIJEDNA LJUDSKA HRANA I KAO KONCENTROVANO HRANIVO ZA ISHRANU STOKE (PREKRUPLJENO ZRNO, MEKINJE I DR. ) PŠENICA Triticum sp. CIJELA BILJKA SE MOŽE USPJEŠNO KORISTITI KAO KABASTA STOČNA HRANA (SIJENO, PAŠA, SILAŽA, SLAMA, PLJEVA I ZELENA KRMA)

PŠENICA SE KOSI PRIJE DOSTIZANJA ZRELOSTI, AKO SE KORISTI ZA SILAŽU ILI ZA ZELENU KRMU U PERIODU PUNE ZRELOSTI PRINOS SUVE MATERIJE JE NAJVEĆI, ALI UDIO UGLJENIH HIDRATA SE SMANJUJE Ovaj pokazatelj ima veliki značaj za hranljivu vrijednost silaže od pšenice

Iskorišćavanje -Za zrno, u fazi pune zrelosti -Za silažu (mlečno – voštana zrelost) AGROTEHNIKA - Slama, kao dodatak za siliranje, i za ishranu - Plodored – na isto mjesto dolazi za 2 – 3 godine - Predusjevi: đubrene okopavine, krmne i dr. leguminoze i dr - Pšenica je dobar predusjev za većinu usjeva, osim za strna žita - Obrada: osnovna obrada i predsjetvena priprema

Đubrenje - Osnovno đubrenje i prihranjivanje (1 - 2 x) - N P K 80 - 120 : 80 – 100 kg/ha - Prihranjivanje 60 – 100 kg/ha N Sjetva - Vrijeme sjetve (ozime i jare forme) - Način sjetve - mašinska i ručna ili omašna - sklop biljaka 550 – 700, odnosno 5, 5 – 7 miliona biljaka/ha - norma sjemena 250 – 300 kg/ha, zavisno od sorte Sorte ozima pšenica: Danica, Evropa – 90, Milica, NS rana – 5, Pobeda, Proteinka, Rusija, Srbija i dr. jara pšenica: Glamočanka, Majevica, Nevesinjka, Venera. . . Njega i zaštita usjeva

PRINOSI Zrno 2 – 7 t/ha Silokrma 30 – 45 t/ha, odnosno do 15 t/ha suve materije

HEMIJSKI SASTAV PŠENICE U TOKU RAZVOJA (%) STAROST BILJKE (DANA) SM (%) PEPEO (%) U SM SP (%) U SM SC (%) U SM 43 11. 0 12. 5 23. 7 17. 4 65 11. 0 11. 9 19. 9 21. 7 80 13. 5 11. 7 16. 5 25. 4 95 13. 5 10. 8 13. 3 27. 6 107 -CVJET. 17. 8 10. 3 11. 3 29. 4 125 -RANA ML. 23. 1 10. 0 9. 9 29. 1 137 -MLIJ. ZR. 28. 3 10. 2 9. 0 24. 7 149 -VOŠT. ZR. 43. 5 9. 1 9. 0 20. 5 SADRŽAJ SIROVIH PROTEINA JE NAJVEĆI U RANIJIM FAZAMA RAZVOJA, DOK JE KOD SADRŽAJA SIROVE CELULOZE SUPROTNO

ZRNO SADRŽI VODE 13 % UGLJENIH HIDRATA 63 - 70 % PROTEINA 12. 4 - 17, 5 % MASTI 1, 5 - 2, 0 % CELULOZE 1, 9 - 3, 0 % PEPELA 2, 0 %

PŠENIČNA SLAMA SADRŽI OD 5 DO 12 g/kg SIROVIH PROTEINA HEMIJSKI SASTAV PŠENIČNE SLAME, STOČNOG BRAŠNA I MEKINJA HRANIVO HEMIJSKI SASTAV (%) SM SP SL SC BEM PEP Ca P SLAMA PŠENICE 86. 6 3. 31 1. 03 33. 3 41. 4 7. 51 0. 23 0. 13 STOČNO BRAŠNO 87. 7 14. 7 3. 24 4. 84 61. 6 3. 43 0. 11 1. 26 PŠENIČNE MEKINJE 88. 0 15. 6 3. 70 9. 29 54. 0 5. 47 0. 11 1. 26

JEČAM

KLASIFIKACIJA Prema broju klasaka dijeli se na: - H sativum ssp. distichum (dvoredi ječam) - H sativum ssp. vulgare (šestoredi ječam) - H sativum ssp. intermedium (prelazni)

USLOVI USPIJEVANJA • Ječam nema izražene zahtjeve prema toploti - klijanje na 1 – 20 C - mlade biljke izdrže mraz do – 50 C - usjev posle kaljenja izdrži do – 120 C - visoke temperature bolje podnosi od pšenice • Ječam ima izraženu otpornost na sušu više od drugih strnih žita • Najbolje uspijeva na dubljim, plodnim, umjereno vlažnim, neutralnim zemljištima, dok mu slabije odgovaraju laka i jače kisjela zemljišta.

AGROTEHNIKA • Plodored - mjesto u plodoredu - predusjevi • Obrada zemljišta - zaoravanje žetvenih ostataka - osnovna obrada - predsjetvena priprema zemljišta • Đubrenje - manje intenzivno nego za pčenicu - N P K ( 35 – 50; 60 – 100 kg/ha) • Sjetva - rokovi za ozimi ječam su nešto raniji nego za pšenicu - jari ječam se sije rano u proljeće, čim dozvole vremenski uslovi - vrstačna sjetva (12 cm) na dubinu od 3 - 5 cm - norma sjemena je 150 – 200 kg/ha, zavisno od forme i sorte • Njega i zaštita usjeva je slična kao kod pšenice

ISKORIŠĆAVANJE - ISKORIŠĆAVANJE VEGETATIVNOG DIJELA BILJKE JE ISTO KAO I KOD PŠENICE - ZA GOVEDA, KONJE, OVCE I KOZE MOŽE SE UPOTRIJEBITI KAO ZELENA KRMA, SIJENO ILI SILAŽA - RANIJA SJETVA U JESEN DOPRINOSI IZDAŠNIJEM STVARANJU LISTA PRI KORIŠĆENJU ZA ISPAŠU - JEČAM SE MOŽE VRLO USPJEŠNO SILIRATI, ALI KAO I OSTALIM STRNIM ŽITIMA POTREBNO JE DODATI ADITIVE RADI POPRAVLJANJA KVALITETA SILAŽE

- PORED ZRNA I KRME OD CIJELE BILJKE, ZA ISHRANU STOKE POGODNE SU SLAMA I PLJEVA. -SLAMA JE ZNAČAJNA HRANA U BRDSKO-PLANINSKOM PODRUČJU. -TRETIRANJE JEČMENE SLAME SA Na. Cl POVEĆAVA

HEMIJSKI SASTAV - ZRNO JEČMA JE JEDNO OD NAJVRIJEDNIJIH KONCENTROVANIH HRANIVA - KVALITET PROTEINA ZRNA JEČMA NIJE DOBAR (MALO JE BOLJI U ODNOSU NA KUKURUZ) - ZRNO JE BOGATO KALCIJUMOM I OSTALIM MAKRO I MIKRO ELEMENTIMA

- JEČAM IMA POVOLJNIJI HEMIJSKI SASTAV U ODNOSU NA KUKURUZ. - RANIJA SJETVA UTIČE NA POVEĆANJE PRINOSA ZRNA, A KASNIJI ROKOVI SJETVE POVEĆAVAJU UDIO AZOTA U ZRNU

HEMIJSKI SASTAV KRME JEČMA FAZA RAZVOJA SM g/kg SSP SP SC Ca P Mg KLASANJE 84 120 329 4. 0 3. 0 1. 5 MLIJEČNOVOŠT. ZR. 62 99 271 3. 0 2. 5 1. 5

HEMIJSKI SASTAV PIVSKOG TROPA SVJEŽEG, SUVOG I NJEGOVE SILAŽE HRANIVO HEMIJSKI SASTAV SM SP SL SC BEM PEP Ca P SVJEŽI TROP 21. 2 6. 16 1. 71 3. 01 9. 50 0. 78 0. 07 0. 11 SUVI TROP 89. 0 26. 8 7. 94 14. 8 35. 2 4. 24 0. 30 0. 57 SILAŽA OD TROPA 22. 4 6. 23 1. 71 3. 98 9. 52 0. 96 0. 07 0. 11

PRINOSI - PRINOSI ZRNA NA PLODNIM I BOGATIM ZEMLJIŠTIMA SU OD 2 DO 8 t/ha, A SILO KRME OKO 25 -30 t/ha - JEČAM I U MANJE POVOLJNIM USLOVIMA MOŽE DATI DOBRE PRINOSE I PREDSTAVLJATI ZNAČAJAN IZVOR STOČNE HRANE

RAŽ Secale cereale

USLOVI USPIJEVANJA • • • Skromni zahtjevi prema klimi i zemljištu Klijanje počinje na 1 – 20 C Dobro podnosi niske temperature (do – 250 C Otporna je na sušu Uspijeva na skoro svim tipovima zemljišta

AGROTEHNIKA • Raž bolje podnosi monokulturu od drugih strnih žita, ali je treba gajiti u plodoredu • Dobri predusjevi su đubrene okopavine i leguminoze, a dobar je predusjev za većinu usjeva osim za strna žita • Obrada zemljišta (zaoravanje žetvenih ostataka, osnovna obrada, predsjetvena priprema) • Poželjno je đubrenje stajnjakom (25 – 40 t/ha) NPK (80 : 60 : 40) • Sjetva kao kod pšenice, norma sjemena 150 – 180 kg/ha • Sorte: Amino, Gepard, Kusto. . . • Mjere njege i zaštita usjeva kao kod pšenice

- RAŽ SE MOŽE VRLO USPJEŠNO KORISTITI ZA ISPAŠU U MLAĐIM FAZAMA RAZVOJA - ISPAŠA U KASNIJIM FAZAMA MOŽE DOVESTI DO SMANJENJA PRINOSA ZRNA - PRI SPREMANJU SILAŽE KOSI SE OD POČETKA KLASANJA DO PUNOG KLASANJA. - SPADA U GRUPU BILJAKA KOJE SE TEŠKO SILIRAJU BEZ ADITIVA, NAROČITO U MLAĐIM FAZAMA RAZVOJA KADA IMA VISOK UDIO SIROVIH PROTEINA A NIZAK SADRŽAJ RASTVORLJIVIH ŠEĆERA, ZBOG ČEGA JE PUFERNI KAPACITET SLIČAN LUCERKINOM.

- ODNOS ŠEĆERA I PROTEINA KOD MLADE RAŽI JE 0. 3 -0. 5, ŠTO JE NIŽE U ODNOSU NA DONJI NIVO ZA USPJEŠNO SILIRANJE BEZ ADITIVA (0, 8). -SILIRANJE BEZ DODATAKA NE DAJE KVALITETNU SILAŽU, USLJED VELIKE RAZGRADNJE PROTEINA. - DODAVANJE MLIJEČNE KISJELINE PRI SILIRANJU DAJE DOBRE REZULTATE ZBOG DOBRE KONZERVACIJE PROTEINA

HEMIJSKI SASTAV KRME PO FAZAMA RAZVOJA I ZRNA FAZA RAZVOJA BILJKE SM g/kg SSP SP SC Ca P Mg KLASANJE 101 140 270 4. 5 3. 5 1. 5 CVJETANJE 63 100 370 4. 0 3. 0 1. 5 VOŠTANA ZR 30 60 330 3. 0 2. 5 1. 5 ZRNO RAŽI 79 104 29 0. 7 4. 4 1. 2

HEMIJSKI SASTAV SVJEŽE KRME, SILAŽE I ZRNA RAŽI HRANIVO HEMIJSKI SASTAV (%) SM SP SL SC BEM PEP Ca P RAŽ-SVJEŽA KRMA 19. 0 2. 76 0. 65 5. 69 8. 22 1. 69 0. 08 0. 06 RAŽ I GRAŠAK 16. 3 2. 63 0. 48 4. 28 7. 73 1. 20 0. 31 0. 14 RAŽ I ULJ. REPICA 12. 8 3. 00 0. 48 3. 44 4. 36 1. 54 0. 13 0. 03

PRINOSI - PROSJEČNI PRINOSI ZRNA IZNOSE OKO 2 t/ha, A U PRAKSI SE MOGU POSTIĆI I VIŠI PRINOSI. - PROSJEČNI PRINOSI KRME OZIME RAŽI IZNOSE 20 -30 t/ha, A POJEDINAČNI PRINOSI MOGU BITI I DO 40 t/ha.

OVAS-ZOB Avena sativa

USLOVI USPJEVANJA -OVAS IMA MALE ZAHTJEVE PREMA TOPLOTI. -ZBOG OPASNOSTI OD IZMRZAVANJA, SIGURNIJE JE I USPJEŠNIJE GAJENJE JAROG OVSA. - OVAS NIJE OTPORAN NA VISOKE TEMPERATURE, NAROČITO U FAZI FORMIRANJA I NALIVANJA ZRNA. - KLIJA NA TEMPERATURI OD 1 -2°C. - U ODNOSU NA OSTALA STRNA ŽITA NAJMANJE JE OTPORAN NA HLADNOĆU, NAROČITO U FAZI CVJETANJA, KADA STRADA I PRI TEMPERATURI OD -2°C.

-IMA VELIKE ZAHTJEVE PREMA VLAZI I ZAHTIJEVA RAVNOMJERAN RASPORED U TOKU CIJELOG VEGETACIONOG PERIODA. -NAJVEĆE POTREBE ZA VODOM SU OD POČETKA VLATANJA DO METLIČENJA TJ. U PRVOM DIJELU VEGETACIJE. -USPJEŠNO SE GAJI NA RAZLIČITIM ZEMLJIŠTIMA, KISELIM I PJESKOVITIM. -DOBRO PODNOSI I VLAŽNIJA ZEMLJIŠTA, KAO I NOVOOSVOJENA NA KOJIMA DAJE DOBAR PRINOS. ZEMLJIŠTA SA ALKALNOM REAKCIJOM IZAZIVAJU IZVJESNE POREMEĆAJE NA BILJKAMA. -NAJVEĆE PRINOSE DAJE NA DUBOKIM, STRUKTURNIM I PLODNIM ZEMLJIŠTIMA.

AGROTEHNIKA • Mjesto u plodoredu, obrada i đubrenje su slični kao kod drugih strnih žita • Rok sjetve ozimog ovsa je krajem septembra i početkom oktobra, a jarog rano u proljeće • Sjetva na 10 – 12 cm, sa normom sjemena od 120 – 150 za jare, odnosno 130 – 160 kg/ha za ozime sorte • Sorte: Labud, Mediteran, Rajac, NS – 4126 (jare) i NS-2 i NS-6 (ozime) • Mjere njege i zaštita usjeva je slična kao kod drugih strnih žita

ISKORIŠĆAVANJE -OVAS SE GAJI RADI PROIZVODNJE ZRNA, ZELENE KRME, SILAŽE I ZA ISPAŠU. -ZRNO JE ODLIČNA KONCENTROVANA STOČNA HRANA ZA SVE VRSTE STOKE. POSEBNO JE DOBAR ZA PRIPLODNE KONJE I MLADU STOKU. -KOD KRAVA POPRAVLJA MLIJEČNOST - STIMULIŠE RAST JAGNJADI I OVACA KOJE SE NALAZE NA POČETKU TOVA - KOD ŽIVINE POPRAVLJA PORAST PERJA I SMANJUJE MORTALITET. - KRMA JE DOBRA ZA ISHRANU STOKE U ZELENOM STANJU, ZA ISPAŠU, ZA SPREMANJE SIJENA I SILAŽE.

-U USLOVIMA UMJERENO- KONTINENTALNE KLIME OVAS SE MOŽE GAJITI U SMJEŠI SA JEDNOGODIŠNJIM ITALIJANSKIM LJULJEM ZA ISPAŠU, TAKO DA SE OVAS KORISTI U PRVOM , A ITALIJANSKI LJULJ U DRUGOM DIJELU VEGETACIJE. -KORISTI SE KAO KOMPONENTA U SMJEŠAMA SA JEDNOGODIŠNJIM MAHUNARKAMA (GRAŠKOM I GRAHORICOM). -ZELENA KRMA SE MOŽE ISKORIŠĆAVATI ZA ISHRANU STOKE SPREMANJEM SIJENA, KOSIDBOM OD FAZE VLATANJA PA DO METLIČENJA. -SILAŽA OVSA SE SPREMA KAO KOD OSTALIH PRAVIH ŽITA. ZA SILIRANJE SE MOGU KORISTITI SMJEŠE OVSA SA LEPTIRNJAČAMA ILI ČISTA KRMA OVSA. SLAMA I PLJEVA OVSA SU POGODNE ZA ISHRANU PREŽIVARA, KAO I DODATAK ZA SILIRANJE KRME SA VELIKIM SADRŽAJEM VODE (KRMNE KUPUSNJAČE, KORENASTO – KRTOLASTE KRMNE BILJKE I SL. ).

HEMIJSKI SASTAV - KAO I ZRNO JEČMA I ZRNO OVSA SPADA U NAJVRIJEDNIJA KONCENTROVANA KRMNA HRANIVA HRANJIVE MATERIJE (%) - VODA 11. 48 - SIROVI PROTEINI 11. 77 - SIROVE MASTI 5. 00 - SIROVA CELULOZA 10. 32 - BEM 57. 67 - PEPEO( MINERALNE MATERIJE) 3. 76

-HEMIJSKI SASTAV KRME ZAVISI OD FAZE RAZVOJA. -NAJVEĆI KVALITET KRMA IMA U POČETNIM FAZAMA RAZVOJA, DOK SA STARENJEM USJEVA OPADA FAZA RAZVOJA BILJKE HEMIJSKI SASTAV KRME PO FAZAMA RAZVOJA I ZRNA SM g/kg SSP SP SC Ca P Mg VLATANJE 97 128 220 5. 0 4. 0 2. 0 KLASANJE 72 103 265 4. 5 3. 5 1. 5 CVJETANJE 70 101 333 4. 0 3. 0 1. 5 MLIJEČNA ZR. 38 67 280 3. 5 2. 5 1. 5 VOŠTANA ZR. 32 63 263 3. 0 2. 5 1. 5

HEMIJSKI SASTAV SMJESE OVSA I GRAHORICE, ZRNA OVSA, SILAŽE I SLAME OVSA HEMIJSKI SASTAV (%) HRANIVO SM SP SL SC BEM PEP Ca P OVAS I GRAHORICA 19. 5 3. 25 0. 57 5. 53 8. 23 1. 89 0. 19 0. 07 ZRNO OVSA 88. 7 12. 2 4. 77 8. 73 59. 5 3. 62 0. 06 0. 34 SILAŽA OVSA 22. 8 2. 54 0. 97 5. 87 9. 72 2. 98 0. 10 0. 07 SLAMA OVSA 86. 5 3. 08 1. 45 36. 9 39. 0 6. 00 0. 22 0. 61

PRINOS - PROSJEČNI PRINOSI ZRNA SU OKO 2 - 2, 5 t/ha, ALI SE UZ BOLJU AGROTEHNIKU OSTVARUJE 3 - 3, 5 t/ha. - PROSJEČNI PRINOSI KRME SU OKO 20 – 25 t/ha

PROSOLIKA ŽITA • • kukuruz şirak sudanska trava italijansko proso

KUKURUZ Zea mays

ZNAČAJ • • Jedna od najvažnijih njivskih biljka (130 000 ha) Koristi se za ishranu ljudi, životinja i za industr. preradu Površine pod kukuruzom u Crnoj Gori su 4 000 – 4 500 ha Svega 2 – 3% usjeva se gaji za proizvodnju krme, dok je u zemljama sa razvijenim stočarstvom znatno više • Kukuruz za zrno se u svijetu gaji na oko 110 000 ha - Sjeverna i Srednja Amerika 33, 5 mil. ha, (SAD 23, 5 mil. ha) - Južna Amerika 17 mil. Ha - Evropa 11, 5 mil. ha (najveći proizvođači u Evropi su Rusija, Francuska, Mađarska, Italija, Srbija. . . ) • Od kukuruza se preradom dobija preko hiljadu proizvoda • Kukuruz je vrlo značajna berzanska roba

Klasifikacija • Familija Poaceae • Rod Zea • Jedna gajena forma sa devet podvrsta - Z mays ssp. indentata zuban - Z mays ssp. indurata tvrdunac - Z mays ssp. everta kokičar - Z mays ssp. saccharata šećerac - Z mays ssp. amilacea brašnasti (mekunac) - Z mays ssp. amilo – saccharata brašnasti šećerac - Z mays ssp. tunicata plevičar - Z mays ssp. ceratina voskovac - Z mays ssp. semiindentata poluzuban

Uslovi uspijevanja • • • Kukuruz je jari usjev koji zahtijeva dovoljno toplote Klijanje počinje na temperaturi od 8 – 100 C Optimalne temperature za razvoj su oko 22 - 250 C Osjetljiv je na niske, a dobro podnosi visoke temperature Posjeduje izraženu otpornost na sušu Najveće potrebe za vodom su u generativnim fazama razvoja • Najbolje uspijeva na dubokim, plodnim, umjereno vlažnim zemljištima • Ne podnosi pretjerano teška i kisjela zemljišta

AGROTEHNIKA • Plodored - kukuruz dobro podnosi gajenje u monokulturi, ali značajno smanjuje prinos - predusjevi: strna žita, jednogodišnje i višegodišnje leguminoze, đubrene okopavine (osim prosolikih žita) • Obrada zemljišta - osnovna obrada (zaoravanje žetvenih ostataka, duboko oranje) - predsjetvena priprema zemljišta(cilj, vrijeme i način) • Đubrenje - za 100 kg zrna potrebno je oko 3 kg azota, 1, 5 kg fosfora i 3 kg kal. - norme đubriva: 40 – 60 t/ha stajnjaka i za visoke prinose oko 140 – 200 kg/ha azota, 70 – 80 kg fosfora i 130 – 150 kg kalijuma (2: 1: 1, 8) • Sjetva - vrijeme sjetve (rokovi) - način sjetve, sklop biljaka pri proizvodnji zrna i za krmu

Hibridi - tipovi hibrida prema dužini vegetacije - namjenski hibridi ( standardni, za silažu, višeklipni, kokičar, uljani, visoko lizinski, šećerac i sl. Njega usjeva - razbijanje pokorice, valjanjem - proređivanje, postizanje planiranog sklopa biljaka - međuredna kultivacija - navodnjavanje - prihranjivanje Zaštita usjeva od bolesti, štetočina i korova - u prvim fazama razvoja za zaštitu od ptica koristi se Mesurol, a protiv zemljišnih štetočina Galition, Forat, Lindan i dr. - najznačajnije štetočine su kukuruzni plamenac i kukuruzna zlatica - za suzbijanje korova koriste se herbicidi: Lasso, Alahlor, Dual, Atrazin( primjena posle sjetve, a prije nicanja) i 2, 4 D + Atrazin, Partner, Ring i dr. (posle nicanja)

ISKORIŠĆAVANJE - KUKURUZ KAO ZELENA KRMA - KUKURUZ SE U NEKIM ZEMLJAMA SVIJETA KORISTI I ZA ISPAŠU (SAD), U PROIZVODNJI MESA I MLIJEKA, PRI ČEMU SE POSTIŽU ZNAČAJNI REZULTATI - ZA ISHRANU STOKE ZELENOM KRMOM, UBIRANJE USJEVA SE MOŽE OBAVLJATI U RAZLIČITIM FAZAMA RAZVOJA, ALI NAJVEĆI PRINOS NAJKVALITETNIJE STOČNE HRANE POSTIŽE SE KORIŠĆENJEM U FAZI FORMIRANJA KLIPA I ZRNA

KUKURUZ KAO SILOKRMA -KUKURUZ JE NJIVSKA BILJKA NA KOJU SE NAJVIŠE OSLANJA STOČARSKA PROIZVODNJA. -POSEBAN ZNAČAJ IMA U PROIZVODNJI KABASTE STOČNE HRANE ZA PREŽIVARE, U OBLIKU SILAŽE I ZELENE KRME, JER DAJE VISOKE PROSJEČNE PRINOSE OD 50100 t/ha SILOKRME, I 900 -1800 kg/HA SVARLJIVIH PROTEINA. -KADA SE UPOREDE PRINOSI KUKURUZA ZA SPREMANJE SILAŽE OD CIJELE BILJKE SA PRINOSIMA SIJENA, PRINOSNI POTENCIJAL KUKURUZA IZRAŽEN U NETO ENERGIJI JE ZA OKO 40% VEĆI OD POTENCIJALA SIJENA CRVENE DJETELINE I LUCERKE - SIJENO PRIRODNIH I SIJANIH LIVADA IMAJU JOŠ NIŽE PRINOSE I MANJU KONCENTRACIJU ENERGIJE

- SILAŽA DOBIJENA OD KUKURUZA UZ DODATAK PROTEINA I MINERALA, JE ODLIČNA HRANA ZA GOVEDA I BEZ DODATKA KONCENTRATA MOŽE OBEZBIJEDITI SREDNJE VISOKE MLEČNOST. - SILIRANJE, KAO SAVREMENI POSTUPAK KONZERVISANJA STOČNE HRANE, OBEZBJEĐUJE EKONOMIČNU I KVALITETNU STOČNU HRANU ZA RAZLIČITE VRSTE I KATEGORIJE STOKE.

- KUKURUZ JE POGODAN ZA SILIRANJE ZBOG TOGA ŠTO POSJEDUJE DOVOLJAN NIVO FERMENTABILNOG SUPSTRATA - RELATIVNO MALI BUFERNI KAPACITET I KONCENTRACIJA SUVE MATERIJE VEĆA OD 200 g/kg, UZ ANAEROBNE USLOVE DOPRINOSI VRLO EFIKASNOJ FERMENTACIJI. - KUKURUZ ZA SPREMANJE SILAŽE TREBA ŽETI U OPTIMALNOJ FAZI (VOŠTANA ZRELOST I KASNIJE, KADA BILJKE IMAJU SADRŽAJ SUVE MATERIJE OD 3035 %) I KADA JE NAJBOLJI ODNOS IZMEĐU PRINOSA I KVALITETA SILO KRME.

-KUKURUZ SE MOŽE VRLO USPJEŠNO SILIRATI SA BILJKAMA IZ FAMILIJE LEPTIRNJAČA. -SILAŽA DOBIJENA OD SMJESE KUKURUZA I SOJE JE BOGATIJA PROTEINIMA I KALCIJUMOM KVALITET SILAŽE DOBIJENE OD ČISTOG KUKURUZA I SMJESE KUKURUZA I SOJE HRANJIVE MATERIJE KUKURUZ + SOJA SUVA MATERIJA (%) 34. 20 34. 60 SIROVI PROTEINI (%) 5. 33 7. 79 SUVA MATERIJA (kg/ha) 12. 88 17. 71 SIROVI PROTEINI (kg/ha) 680 1. 380

KORIŠĆENJE KUKURUZOVINE - KUKURUZOVINA JE POSTŽETVENI OSTATAK SKROMNE HRANJIVE VRIJEDNOSTI, ALI JE IMA U VELIKIM KOLIČINAMA. - NAJPOGODNIJI NAČIN KONZERVIRANJA KUKURUZOVINE JE SILIRANJE -NAJKVALITETNIJE SILIRANJE KUKURUZOVINE SE POSTIŽE KVAŠENJEM I DODAVANJEM MELASE. - KUKURUZOVINA SE MOŽE VRLO USPJEŠNO SILIRATI SA LIŠĆEM I GLAVAMA ŠEĆERNE ILI STOČNE REPE, A DOBAR JE DODATAK I PRI SILIRANJU KUPUSNJAČA (KRMNI KELJ)

PRINOS -PRI GAJENJU 320 000 BILJAKA/ha POSTIŽU SE NAJVEĆI PRINOSI ZELENE KRME OD 58. 40 t/ha, -PRI GUSTINI OD 240 000 (51. 64 t/ha); 160 000 BILJAKA/ha (48. 33 t/ha) I -PRI 80000 BILJAKA/ha (44. 62 t/ha) PRINOS SUVE MATERIJE I STRUKTURA PRINOSA ODABRANIH ZP-HIBRIDA KUKURUZA ZA SPREMANJE SILAŽE VISOKE HRANJIVE VRIJEDNOSTI, U FAZI PUNE VOŠTANE ZRELOSTI ZP-HIBRID FAOGRUPE PRINOS SM-t/ha STRUKTURA PRINOSA SUVE MATERIJE, % LIST STABLO ZRNO OKLASAK 200 13. 5 25. 74 19. 85 42. 65 11. 76 300 17. 1 27. 83 22. 81 39. 56 9. 80 400 18. 1 28. 36 20. 36 41. 09 10. 17 500 19. 0 27. 57 21. 32 42. 86 8. 25 600 20. 7 27. 86 22. 41 41. 06 8. 67 700 23. 5 23. 06 27. 49 40. 83 8. 61

-HIBRIDI DUŽE VEGETACIJE (KASNI) SU RODNIJI U ODNOSU NA RANE HIBRIDE. - GAJENJEM KUKURUZA MOGU SE POSTIĆI PRINOSI OD 500 - 800 kg/ha SVARLJIVIH PROTEINA. -PRI NAVODNJAVANJU KUKURUZA POSTIŽU SE PRINOSI DO 70 t/ha ZELENE KRME, A U POSTRNOJ SJETVI MOGU SE POSTIĆI PRINOSI PREKO 3 t/ha ZRNA I OD 30 DO 45 t/ha ZELENE KRME.

SUDANSKA TRAVA Sorghum sudanense • Jednogodišnja biljka • Ima sve veći značaj, jer je jako otporna na sušu, daje visoke prinose i može se koristiti na različite načine • Posle kosidbe brzo regeneriše i daje više (2 -4) otkosa • Otporna je na bolesti i štetočine

Biljka toplijeg podneblja sa visokim zahtjevima prema temperaturi • Dobro podnosi sušu, ali izuzetno reaguje na navodnjavanje • Uspijeva na skoro svim zemljištima, osim na ekstremno kisjelim i slanim • Najbolji proizvodni rezultati postižu se na dubokim i plodnim, a manje odgovaraju pretjerano vlažna i teška zemljišta

AGROTEHNIKA • Obavezno gajenje u plodoredu, jer monokultura iscrpljuje zemljište i smanjuje prinose • predusjevi: đubrene okopavine, strna žita, leguminoze • Dobar je predusjev za većinu usjeva ukoliko se obilnije đubre • Obrada zemljišta kao kod drugih prosolikih žita • Đubrenje: 80 -150 kg azota, 50 -60 kg fosfora i 70 -80 kg kalijuma. Poželjno je đubrenje stajnjakom (20 -30 t) • Sjetva - rokovi, način (rastojanje, dubina i norma) • Njega usjeva kao kod kukuruza i sirka • Iskorišćava se za zelenu krmu (50 – 60 t/ha), za silažu, a može i za sijeno i ispašu

HELJDA Fagopirum eskulentum

ZNAČAJ HELJDU SU U NAŠE KRAJEVE DONIJELI UKRAJINCI KRAJEM XIX VIJEKA RANIJE SE DOSTA GAJILA RADI PROIZVODNJE ZRNABRAŠNA KOJE SE KORISTILO ZA HLJEB, A DANAS SE BRAŠNO HELJDE DODAJE PŠENIČNOM BRAŠNU RADI DOBIJANJA HLJEBA I DRUGIH PEKARSKIH PROIZVODA VEĆE HRANLJIVE VRIJEDNOSTI. ZRNO HELJDE POSTAJE SVE VIŠE TRAŽEN PROIZVOD I U ISHRANI STOKE

ŽETVA ZRNA OBAVLJA SE KOMBAJNIMA KADA JE 2/3 SJEMENA POPRIMILO MRKU BOJU. KORISTI SE ZRNO ZA LJUDSKU I STOČNU HRANU, NADZEMNI DIJELOVI BILJKE KAO KABASTA STOČNA HRANA, A DOBRA JE KAO PČELINJA PAŠA.

PRINOS ZRNA JE OKO 1 t/ha, A ZELENE KRME OKO 30 t/ha