Naela prava EU Naela europskog upravnog prava Struktura

Načela prava EU Načela europskog upravnog prava

Struktura Europske unije n 1. 2. 3. Do 1. 12. 2009. – “tri stupa” Europska zajednica Zajednička vanjska i sigurnosna politika Policijska i sudska suradnja u kaznenim stvarima n - - Na temelju Lisabonskog ugovora: nestaju tri stupa približavanje prvog i trećeg stupa drugi stup ostaje izdvojen

Načela prava EU Načelo: Načela su se razvila u okviru Europske n jedinstvenog važenja i zajednice (1. stup) primjene prava Unije Načelo: n izravne primjene prava Unije n ograničenih ovlasti n izravnog učinka prava n supsidijarnosti Unije n proporcionalnosti n nadređenosti n lojalnosti Uniji (prvenstva) prava n zabrane diskriminacije Unije n samostalnosti prava n odgovornosti država Unije članica za štetu

Načelo lojalnosti Uniji n n n Države članice moraju poduzimati sve prikladne mjere, opće ili posebne, kako bi osigurale ostvarivanje obveza koje proizlaze iz Ugovora ili akata institucija Unije Države članice moraju potpomagati ostvarivanje zadaća Unije i suzdržavati se od svih mjera koje bi mogle ugroziti postizanje ciljeva Unije Članak 4. st. 3. Ugovora o EU – načelo lojalne suradnje

Načelo zabrane diskriminacije n n n Zabranjena je diskriminacija na temelju državljanstva u primjeni odredaba osnivačkih ugovora Načelo jednakog postupanja – prema državljanima svih država članica mora se u svakoj državi članici postupati kao i prema domaćim državljanima, osim ako osnivačkim ugovorima nije što drugo predviđeno Načelo vrijedi i za institucije i tijela Unije!

Načelo samostalnosti prava Unije n n n Pravo Unije je autonomni pravni poredak neovisan od pravnih poredaka država članica U korist pravnog poretka Unije države članice ograničile su svoj suverenitet u određenim područjima Subjekti pravnog poretka Unije nisu samo države članice nego i njihovi državljani

Načelo jedinstvenog važenja i primjene prava Unije n n Pravo Unije mora jedinstveno vrijediti i primjenjivati se na isti način na cijelom području Unije tj. na području svih država članica To je osnovni preduvjet za djelotvorno funkcioniranje zajedničkog tržišta

Načelo izravne primjene prava Unije n n Određeni pravni akti Unije (ne svi!) vrijede izravno, neposredno u pravnim poredcima država članica od trenutka stupanja na snagu bez posebne provedbe (implementacije) ili recepcije u nacionalne poretke država članica Uredbe – “europski zakoni”

Načelo izravnog učinka n n n 1963. predmet Van Gend en Loos Neovisno o zakonodavstvu država članica, pravo Zajednice ne samo da nameće obveze pojedincima nego mu je namjera podijeliti im prava Ta prava nastaju ne samo kada su izričito dodijeljena Ugovorom već i temeljem obveza koje Ugovor na jasno definiran način nameće pojedincima, državama članicama i institucijama Zajednice

Načelo izravnog učinka 1. procesna funkcija načela izravnog učinka – Obveza i ovlast nacionalnih tijela da izravno primjenjuju norme prava Unije n n 2. sa stajališta pojedinca koji traži zaštitu svojeg subjektivnog prava – izravni učinak norme europskog prava znači da ona izravno može stvarati prava na koja se pojedinci mogu pozivati pred nacionalnim tijelima

Koje uvjete norma mora zadovoljiti da bi imala izravan učinak 1. 2. Mora biti jasna, potpuna i određena (može se utvrditi tko je nositelj prava, tko je nositelj obveze i što je sadržaj prava odnosno obveze) Mora biti bezuvjetna (njena primjena ne ovisi o naknadnoj regulatornoj djelatnosti tijela Zajednice ili država članica)

Načelo nadređenosti (prvenstva) prava Unije Načelo više pravne snage prava Unije n Predmet Costa v. ENEL Pravo koje proizlazi iz Ugovora ne može biti nadjačano (derogirano) odredbom domaćeg prava n Exceptio ilegalitatis n Predmet Simmenthal U slučaju da postoji nacionalna norma koja je suprotna normi prava Unije, nacionalna tijela dužna su ne primijeniti nacionalnu normu nego primijeniti normu prava Unije n

Posljedice priznavanja izravnog učinka i nadređenosti europskog prava n n Povećanje djelotvornosti prava Djelotvornost je uvjet za ostvarivanje ciljeva Unije

Načelo odgovornosti država članica za štetu n Svaka država članica dužna je fizičkim i pravnim osobama nadoknaditi štetu nastalu zbog neizvršavanja svojih obveza iz osnivačkih ugovora

Izravan učinak europskog prava

Izravan učinak n n A) u vertikalnim odnosima – između pojedinca i države B) u horizontalnim odnosima – između pojedinaca n n n Izravan učinak i u vertikalnim i u horizontalnim odnosima mogu imati norme: Osnivačkih ugovora Međunarodnih ugovora Uredbe Odluke

Razlike uredaba i direktiva n - - Uredbe U potpunosti zamjenjuju norme država članica u području koje reguliraju Ne smiju se prenositi u nacionalno pravo Primjenjuju se izravno od trenutka stupanja na snagu n - - Direktive Državama ostavljaju odabir kako postići zadani cilj Moraju biti prenesene u nacionalno pravo – u određenom roku (tzv. implementacijski rok) koji je zadan u samoj direktivi

Izravan učinak direktiva n n Direktive mogu imati izravan učinak u vertikalnim odnosima između države i pojedinca u kojima je država nositelj obveze a pojedinac nositelj prava Predmet Van Duyn n 1. 2. 3. Razlozi za izravan učinak: Obvezujuća priroda direktiva Učinkovitost mjere je veća ako se na nju mogu pozvati pojedinci Načelo estoppel – država se ne smije okoristiti time što nije prenijela direktivu u nacionalno pravo

Izravan učinak direktiva n Direktive nemaju mogućnost horizontalnog izravnog učinka (u odnosima između pojedinaca) n Izravni učinak ne postoji ni u obrnutoj vertikalnoj situaciji kada je tuženi pojedinac a tužitelj država (načelo estoppel)

Kritika nepriznavanja horizontalnog izravnog učinka direktiva Manja djelotvornost prava n Neujednačenost prava Unije (pojedinci u različitim državama u različitom položaju ovisno o tome je li neka država implementirala direktivu u roku ili nije) n Pojedinci unutar iste države imaju različiti pravni status ovisno o tome je li druga strana pravnog odnosa država ili pojedinac n

Posredni ili interpretativni učinak Obveza tumačiti nacionalno pravo u skladu s odredbama prava Unije n Nacionalni sud mora pokušati tumačenjem nacionalnog propisa približiti nacionalno pravo što je više moguće rezultatu koji bi bio postignut da konkretna norma prava Unije ima izravan učinak n Predmet Von Colson n

Ustav RH PRAVO EUROPSKE UNIJE Članak 145. Ostvarivanje prava koja proizlaze iz pravne stečevine Europske unije, izjednačeno je s ostvarivanjem prava koja su zajamčena hrvatskim pravnim poretkom. Pravni akti i odluke koje je Republika Hrvatska prihvatila u institucijama Europske unije primjenjuju se u Republici Hrvatskoj u skladu s pravnom stečevinom Europske unije. Hrvatski sudovi štite subjektivna prava utemeljena na pravnoj stečevini Europske unije. Državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe s javnim ovlastima izravno primjenjuju pravo Europske unije. n

Literatura korištena u pripremi prezentacije n n Omejec, Jasna, Vijeće Europe i Europska unija: institucionalni i pravni okvir, 2008. , 97 -105. Ćapeta, Tamara; Rodin, Siniša, Osnove prava Europske unije, 2010. , str. 7 -9, 4775. Hartley, Trevor C. , Temelji prava Europske zajednice, 2004. , str. 197 -224, 227 -229. Ustav RH, pročišćeni tekst, NN 85/2010