NEZAVISNI UNIVERZITET BANJA LUKA Fakultet za bezbjednost i
NEZAVISNI UNIVERZITET BANJA LUKA Fakultet za bezbjednost i zaštitu Doc. dr Ljiljana Komlenović e-mail: kom. ljiljana@gmail. com PREDMET: Kriminologija Banja Luka, 09. 04. 2020. godine
Tema 6 POJAVNI OBLICI KRIMINALITETA (I) (
Sadržaj I TIPOLOGIJA POJAVNIH OBLIKA KRIMINALITETA I I DELIKTI NASILJA 1. Krvni delikti 2. Porodično nasilje 3. Delikti protiv čovječnosti 4. Terorizam 5. Politička delinkvencija I I i IMOVINSKI DELIKTI 1. Pojam i vrste 2. Klasični imovinski delikti 3. Imovinski delikti fizičkog nasilja 4. Prevarni imovinski delikti 5. Ostali oblici 6. Uzroci imovinskih delikata i tipologija delinkvenata
POJAVNI OBLICI KRIMINALITETA • Kriminalitet, u najopštijem smislu, je skup društvenih pojava kojima se ugrožavaju univerzalne društvene vrijednosti, a koje su kao takve sankcionisane krivičnim pravom. • U tipološkim klasifikacijama kriminalnog ponašanja, u naučnoj i stručnoj literaturi prisutni su veoma različiti pristupi. • Ne postoji idealna fenomenološka klasifikacija.
• Podjela kriminaliteta: 1) delikti nasilja; 2) imovinski delikti; 3) privredni kriminalitet; 4) organizovani kriminalitet; 5) kompjuterski kriminalitet; 6) saobraćajna delinkvencija; 7) seksualna delinkvencija; 8) politički kriminalitet, 9) ekološki kriminalitet; 10) maloljetnička delinkvencija; 11) recidivizam.
1) DELIKTI NASILJA • Svi oblici kriminaliteta su određenom smislu akti nasilja. • Nasilje predstavlja drsku i bezobzirnu primenu fizičke sile, protivpravnog ugrožavanja integriteta čoveka i drugih javnih dobara i društvenih vrijednosti. • Nasilje se manifestuje na ulici, na poslu, sportskim priredbama, drugim javnim skupovima, u porodici, školskoj sredini i dr.
1) DELIKTI NASILJA • Svi oblici kriminaliteta su određenom smislu akti nasilja. • Nasilje predstavlja drsku i bezobzirnu primenu fizičke sile, protivpravnog ugrožavanja integriteta čoveka i drugih javnih dobara i društvenih vrednosti. • Nasilje se manifestuje na ulici, na poslu, sportskim priredbama, drugim javnim skupovima, u porodici, školskoj sredini i dr.
• Vrste nasilja: a) krvni delikti; b) porodično nasilje; c) delikti protiv čovječnosti; d) terorizam; e) politička delinkvencija.
a) Krvni delikti • Krvni delikti podrazumijevaju sva djela uperena protiv fizičkog integriteta ličnosti, delikti izvršeni primjenom sile i nasilja. • Najteži oblici krvnih delikata su: a) ubistva; i b) teške tjelesne povrede. • Ubistvo je lišavanje života drugog lica ljudskom radnjom. • Vrste ubistava: a) obično ubistvo; b) teško ubistvo; c) privilegovano ubistvo.
• Teška (kvalifikovana) ubistva: a) ubistvo na svirep ili podmukao način; b) ubistvo više lica; c) ubistvo službenog lica u vršenju službene dužnosti; d) ubistvo iz bezobzirne osvete; e) ubistvo djeteta ili bremenite žene.
• Privilegovana ubistva: a) ubistvo na mah; b) ubistvo iz nehata; c) ubistvo djeteta pri porođaju (čedomorstvo). • Motivi i uzroci ubistava mogu biti različiti.
Pojam ubice Lombrozov tip ubice – rođeni zločinac. Tipologija ubica prema psihološkom profilu L. Kron je analizirala profil 142 ispitanika – osuđene ubice i razvrstala ih na pet kategorija (tipova): a) neurotični tip – 6, 3%; • U ovoj grupi najviše ima alkoholičara, ali i ljudi najvišeg stepena obrazovanja. U najvećem broju slučajeva ubijaju bliske rođake ili prijatelje i vrlo često iz seksualne ljubomore. • •
b) paranoidan tip – je uz normalni, najčešći -28, 17%. • U pitanju su socijalno preosetljive osobe, sa prikrivenom agresivnošću. Pretežno potiču iz razorenih i alkoholičarskih porodica. Često su i povratnici. Imaju loša iskustva iz detinjstva i negativan odnos prema majci. Imaju najniži stepen obrazovanja u odnosu na ostale. c) simulativni tip – 12, 68%. • Uglavnom ne potiču iz razorenih porodica, skloni su ubistvu bliskih osoba i izuzetno su agresivni prema okolini. Takođe su u većini sa nižim obrazovanjem.
d) depresivni profil – 23, 94%. • U pitanju su socijalno izolovane osobe, povučene, kod kojih dominira pesimizam, beskorisnost i nemaju samopouzdanja. Djela najčešće čine u alkoholisanom stanju. e) normalni profil – 28, 87%. Najveći broj ubica je sa višom i visokom stručnom spremom, potiču iz problematičnih porodica, a žrtve su poznanici, prijatelji i rodbina. • Za sve navedene profile je karakteristično da su kao djeca zlostavljani od strane roditelja ili suseda.
• Najpotpuniju tipologiju ubica daju klinička istraživanja: normalni, šizofreni, psihopatski, alkoholičarski, sadistički, depresivni, osvetnički, psihotični, histerični, mentalno zaostali, seksualni tip, pasivno agresivni tip, djeca ubice i tip sa organskim moždanim poremećajem.
• Serijski ubica – homicidoman • Kriterijumi za klasifikovanje nekoga kao serijskog ubice su prema mišljenju Egera: a) da je izvršio minimalno 3 -4 ubistva sa izvjesnim vremenskim pauzama između pojedinačnih slučajeva; b) da su ubice i žrtve do delikta jedni drugima nepoznati; c) sadističko iživljavanje nad žrtvom; d) motivi uglavnom psihološki, a ne materijalni; e) da žrtve za ubicu imaju simboličan značaj; f) žrtve su obično rizične i ranjive grupe.
• FBI – jedna od definicija: Serijska ubistva podrazumevaju četiri ili više žrtava, koja počine depresivne i paranoidne osobe, koje vide sebe kao misionare ili heroje, bijesno kažnjavajući svijet kojeg se boje ili ga mrze.
2) Porodično nasilje • Uvijek je postojalo i bilo veoma rasprostranjeno. • Uvijek je imalo ozbiljne posljedice, naročito za žene i djecu. • Nasilje u porodici smatra se jednim od najtežih oblika kršenja ljudskih prava.
Prema tipu i motivu korišćenih sredstava, porodičnim nasiljem možemo smatrati: a) fizičko (udaranje, premlaćivanje i sl. ); b) seksualno; c) verbalno; d) psihološko; e) ekonomsko; f) strukturalno ( ograičavanje slobode kretanja, kontakata i sl. ); g) duhovno i dr.
• Uzroci porodičnog nasilja; • Nasilje prema djeci; • Bračno nasilje: a) lično; b) strukturalno – status manje vrijednosti, nepoštovanje i sl.
3) Delikti protiv čovječnosti • Delikti protiv čovječnosti i međunarodnog prava podrazumijevaju skup k. djela čiji je opšti zaštitni objekt nacionalna, etnička, rasna ili vjerska grupa, civilno stanovništvo, tjelesni integritet i slobode građana.
• Međunarodna klasifikacija ovih zločina podrazumijeva: a) zločini protiv mira; b) zločini protiv humanitarnog prava; c) ratni zločini; d) zločini genocida.
a) Zločini protiv mira sastoje se u pripremanju rata, njegovom planiranju i započinjanju – agresiji. b) Zločini protiv humanitarnog prava • Najvažnija odlika savremenih ratova je odbacivanje principa viteštva, fer ratovanja, i poštovanje običaja ratnih pravila. • Ubistva protivnika na i van bojnog polja, ubistva zarobljenika i bolesnika, uništavanje, istrebljivanje, etničko čišćenje, i sl. a sve pod formom “kolateralne štete” postalo je česta pojava.
c) Delikti genocida – predstavljaju sistematsko uništavanje nacionalnih, vjerskih, etničkih ili rasnih grupa. • Prema Konvenciji o genocidu, koju su donijele UN 1948. godine, genocid je proglašen međunarodnim deliktom. • Suština delikta sastoji se u namjeri da se potpuno ili djelimično uništi neka nacionalna, rasna, ili vjerska grupa, ubistvima, teškim narušavanjem fizičkog ili duševnog zdravlja ili nanošenje patnji, prinudnim raseljavanjem ili istrebljenjem ljudi.
d) Ratni zločini • Ratni zločini su teški oblici povrede međunarodnog ratnog prava i pravila vođenja rata. • Njima su obuhvaćeni nehumani postupci i zločini za vreme rata prema civilnom stanovništvu, protiv ranjenika i bolesnika, te ratnih zarobljenika, prema kulturnim, istorijskim, zdravstvenim i drugim civilnim objektima ukoliko ne služe u ratne svrhe.
• Nasilje u tim deliktima podrazumijeva: ubistva, zlostavljanje, kolektivno zastrašivanje, kažnjavanje, odvođenje u koncentracione logore, prisilno raseljavanje, prisiljavanje na prinudni rad, nanošenje patnji i dr. • Izvršioci k. djela protiv čovječnosti podvode se pod opšti naziv – ratni zločinci. • To je poseban tip kriminalne ličnosti, gdje spadaju: direktni i indirektni naredbodavci.
• Direktni naredbodavci su osobe iz srednjeg i visokog vojnog komandnog kadra, koji neposredno naređuju izvršavanje djela ratnih zločina i zločina genocida. • Indirektni naredbodavci su najčešće najviši politički, državni i nacionalni lideri koji svjesno podstiču direkne izvršioce na zločin.
4) Terorizam • Latinska reč - terror, terrois – jak strah. • Terorizam podrazumijeva doktrinu, metod i sredstvo izazivanja straha i nesigurnosti kod građana sistematskom upotrebom nasilja radi ostvarivanja određenih, prvenstveno političkih ciljeva.
• Savremeni terorizam odlikuju: a) visok stepen organizovanosti; b) globalizam; c) profesionalizam; d) zloupotreba tehničkih dostignuća; e) velika finansijska moć stečena pranjem novca; f) korišćenje ekstranormalnih oblika političkog nasilja; g) zastrašivanje; i) specifična organizaciona i kadrovska struktura organizacija i njenih pripadnika zasnovana na ideološkim, nacionalnim, rasnim ili verskim osnovama;
) posebnosti cilja – izazivanje psihoze opšte opasnosti; k) neselektivnost ciljeva; l) bezobzirnost i izuzetna surovost pri izvršavanju akcija; lj) aktivnost usmerena prema velikom broju građana, nedužnim i nemoćnim osobama; m) raznovrsnost i i stalno proširivanje spektra objekata napada; i sl.
• Vrste terorizma • Postoje različite klasifikacije tipologije terorizma. • U literaturi je najčešća podela na: a) međunarodni; b) državni; c) individualni; i d) grupni terorizam.
• Međunarodni terorizam • Međunarodno pravo za sada nije definisalo terorizam, a samim tim ni predvidelo krivične sankcije za njegove aktere, već je kroz pojedinačne akte (konvencije) odredilo samo pojedina k. djela terorizma (otmice vazduhoplova, bombaški napadi, uzimanje talaca, napadi na međunarodno zaštićena lica i sl. ). • U stručnoj literaturi: međunarodni terorizam se u početnoj fazi proučavanja odnosio na terorističke akte sa inostranim elementom, da bi kasnije ovaj pojam obuhvatao svaki napad na neko, međunarodnim pravom, zaštićeno dobro
Radoslav Gaćinović: međunarodni terorizam je skup međunarodnim pravom zabranjenih aktivnosti usmjerenih prema pojedincima, grupi, državi, njenim institucijama i dobrima (avioni, brodovi, ambasade i sl. ), koje izvode teroristi pojedinci, terorističke organizacije ili država radi ostvarivanja svojih ciljeva -narušavajući time stabilnost te države, odnosno međunarodne zajednice, kao kršenje konvencija o zaštiti ljudskih prava i sloboda. • U najširem smislu, međunarodni terorizam se može razvrstati na: a) transnacionalni; i b) međudržavni.
P. Čičovački je izveo jednu od najnovijih klasifikacija: a) religijski; b) politički; c) državni; d) terorizam asociran sa organizovanim kriminalitetom; i e) patološki terorizam.
a) Religijski terorizam – inspirisan je religijskim fundamentalizmom, u kome se nasilje uvijek nazire kao prijeteća senka. b) Politički terorizam – u savremeno obično nastaje u nerazvijenom svijetu i uslovljen je fenom ekonomskih kriza i sukoba između bogatih i siromašnih i političkim ambicijama jednih da promijene stanje i status, i drugih da ga održe ili prošire. c) Državni terorizam – ima najrazličitije forme.
• Svojstven je diktatorskim režimima, može biti usmjeren protiv sopstvenog stanovništva, ali i protiv drugih država. • U drugim tipologijama definiše se kao skup mjera koje podrazumijevaju stvaranje uslova i neposrednog preduzimanja terorističkih akata koje vrši država preko svojih specijalizovanih organa. • Kombs uvodi sledeću podjelu: a) tajni državni terorizam – koji podrazumijeva direktno, ali ne otvoreno, učešće državnih službenika u terorističkim akcijama; i
b) terorizam podržavan od države – u kome država ili privatna grupa učestvuju u izvođenju akcija u korist države, gdje je država naručilac, ali neophodno aktivan učesnik u terorističkim aktima. d) Terorizam i organizovani kriminalitet • Kao oblik organizovanog kriminaliteta, terorizam podrazumeva postojanje dobro organizovane i strukturisane kriminalne organizacije, koju finansira država, sa kojom su uspostavljene odgovarajuće veze, što akterima terorističke djelatnosti obezbjeđuje sigurnost od krivičnog progona i znatnu imovinsku korist.
• e) Patološki terorizam – podrazumeva oblik terorizma kada individue ili grupe terorišu druga lica prvenstveno da budu primećeni, da skrenu pažnju društva – ponekad i čitavog svijeta – na sebe. Terorističke organizacije • Terorizam je u suštini, profesionalni i pretežno kolektivni oblik kriminaliteta. • Terorističke organizacije su posebne profesionalne organizacije kriminalne orjentacije, koje odlikuju stroga pravila unutrašnje hijerarhije i militantne organizacije, fanatizam i solidarnost članstva i anonimnost članstva.
• Prema tome, bitne karakteristike terorističkih organizacija su: a) organizacione osnove; b) hijerarhija; c) fanatizam pripadnika; d) planska aktivnost; e) finansiranje.
5) Politička delinkvencija U tipologiji kriminalnih pojava to je vrsta prestupništva određena političkim ciljem ili motivima izvršioca. U našem krivičnom zakonodavstvu ta djela su najvećim brojem svrstana u poglavlje Krivična djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti a) Vaninstitucionalno nasilje b) Insitucionalno nasilje - tortura
2) IMOVINSKI KRIMINALITET • Imovinski delikti su vrsta krivičnih djela kojima se ugrožavaju imovinska prava gradjana i dr. pravnih subjekata. • Ovi delikti spadaju u vrstu klasičnog kriminaliteta. • Po obimu čine najbrojniju vrstu krivičnih djela i vid delinkvencije gde postoji najveći stepen profesionalizacije. • Izvršioci ovih djela, posle silovanja, u najvećem dijelu su povratnici (oko 30%).
• Imovinske delikte možemo razvrstati na: a) klasične delikte; b) delikte sa elementom fizičkog nasilja; c) prevarne delikte; i d) delikte bez motiva koristoljublja.
• Imovinske delikte možemo razvrstati na: a) klasične delikte; b) delikte sa elementom fizičkog nasilja; c) prevarne delikte; i d) delikte bez motiva koristoljublja.
• Sitna krađa predstavlja k. djelo gdje je predmet prisvajanja stvar male vrijednosti. • Teška i razbojnička krađa su kvalifikovani oblici krađe. • Teška krađa podrazumijeva krađu: a) izvršenu provaljivanjem i obijanjem; b) za vrijeme elementarnih nepogoda; c) na posebno drzak i opasan način; d) ako je ukradeno dobro veće vrijednosti; e) ako su krađom ugrožena neka opšta društvena dobra (šume, divljač, ribe i sl. ); f) u sprezi sa organizovanim kriminalitetom.
• Sitna krađa predstavlja k. delo gde je predmet prisvajanja stvar male vrednosti. • Teška i razbojnička krađa su kvalifikovani oblici krađe. • Teška krađa podrazumeva krađu: a) izvršenu provaljivanjem i obijanjem; b) za vreme elementarnih nepogoda; c) na posebno drzak i opasan način; d) ako je ukradeno dobro veće vrednosti; e) ako su krađom ugrožena neka opšta društvena dobra (šume, divljač, ribe i sl. ); f) u sprezi sa organizovanim kriminalitetom.
) Prevarni imovinski delikti To su k. djela prevarnog karaktera koje izvršilac učini pribavljanjem pokretnih stvari koje su mu povjerene (utaja) ili pribavljanjem kakve imovinske koristi dovođenjem i održavanjem u zabludi (prevara), te lažnim prikazivanjem ili prikrivanjem činjenica na osnovu kojih se mogu dobiti krediti, subvencije ili druge pogodnosti i sl. d) Ostali oblici • U ostale oblike spadaju oni delikti, koji nemaju prevashodno koristoljubivi motiv, ali se njima onemogućavaju ili oštećuju određena imovinska prava drugih (oduzimanje tuđe stvari, uništenje ili oštećenje tuđe stvari i sl. ).
- Slides: 46