Univerzitet u Banjoj Luci Medicinski fakultet Katedra za
Univerzitet u Banjoj Luci Medicinski fakultet Katedra za dermatovenerologiju Seminarski rad URTICARIA Prof. dr Bogdan Zrnić, mentor Igor Dumanović, student, broj indeksa: 6085/2007. Banja Luka, decembar 2010.
-Urtikarija je vrlo često oboljenje. -Promjene su ograničene eritematozne i elastične papule ili ploče. Slika 1. – urtikarija (5)
Etiopatogeneza urtikarije -Mastociti - histamin, serotonin, kinini, prostaglandini i leukotrijeni, kinini Podjela: -Imunološke (Ig. E) -Neimunološke
Imunološke urtikarije -antigeni su različiti -lijekovi ( penicilini, sulfonamidi, i dr. ), -hrana ( školjke, riba, čokolada, orasi, kikiriki, aditivi), -aeroalergeni, -virusne infekcije (hepatitis), -infestacije (scabies) i dr.
Neimunološke urtikarije -nastaju kao posljedica direktnog oslobađanja medijatora iz mastocita - povećana sklonost mastocita da oslobađaju medijatore -lijekovi, hemikalije, hrana (kontrastna sredstva, intravenski anestetici, školjke, jagode, limun ) -aspirin -fizički faktori (toplota, hladnoća, pritisak) - hipertireoidizam, sistemske bolesti kolagenog tkiva, maligni tumori i druga opšta oboljenja
Klinička slika urtikarije - Eflorescencija (urtika) predstavlja ograničene edematozne, eritematozne ploče ili papule. Promjene mogu biti anularne ili circinarne. Promjer promjena može bit i veći od 10 cm. Slika 3. – Urticaria – urtica annularis (1)
Slika 5. – Urtcaria – konfluentne papule i plakovi (1) Slika 4. – Urticaria – urtica porcelanea (1)
Akutnu urtikariju odlikuju naleti koji ne traju duže od 6 sedmica. Nešto je češća kod djece. Najčešće se radi o imunološki posredovanoj reakciji, gdje je alergen poznat. Hronična urtikarija traje duže od 6 sedmica, a može trajati nekoliko mjeseci ili godina. Javlja se češće kod osoba srednje životne dobi, uglavnom žena. Najčešće se radi o neimunološkim urtikarijama ( uzročnik ostaje nepoznat, čak u 90% oboljelih). I kod akutnih i kod hroničnih urtikarija broj promjena, njihov izgled i distribucija su isti. Razlike su samo u etiologiji i u toku bolesti.
Angioedem ( Oedema Quincke ) -u dubokom dermu , subkutano ili submukozno -nastaje angioedem -edem je nejasno ograničen , elastičan, dok je boja kože najćešće normalna. -lice, šake, stopala, farinks, larinks, skrotum, penis -traje i do 72 sata -Najteža komplikacija jeste razvoj anafilaktičkog šoka!
Slika 6. – angioedem usana (5) Slika 7. – angioedem lica (5)
Urtikarije izazvane fizčkim faktorima (1, 4, 6) - Urticaria factitia – urtikarijalni dermografizam Slika 8. – Urticaria – dermographismus (6)
Urticaria cholinergica – promjene nastaju poslije fizičkog zamora, ekstremnog zagrijavanja ili znojenja. Promjene su tačkaste papule sa eritematoznim haloom a predstavljaju vaskularni odgovor na oslobođeni acetilholin. Urticaria e frigore je izazvana hladnoćom. Promjene se javljaju na licu i šakama (izloženi hladnoći). Kritična temperatura varira od pacijenta do pacijenta. Urticaria solaris – nastaje pod uticajem Sunčeve svjetlosti, na otkrivenim predjelima, nekoliko minuta nakon izlaganja. U zavisnosti od talasne dužine koja izaziva promjene razlikuje se više tipova.
Diferencijalna dijagnoza (1, 3, 4) -atopijski i kontaktni dermatitis, -pytiriasis rosea, -erythema exudativum multiforme, -eczema, - Henoch-Shonlein purpura, -urtikarijalni vaskulitis ( urticaria-like vasculitis, promjene, za razliku od klasične urtikarije traju duže od 24 h), - bulozni pemfigoid, -medikamentozne erupcije, -ujedi insekata
Liječenje urtikarija H 1 antihistaminici: terfenadin (60 mg, 2 puta dnevno) astemizol (10 mg dnevno) cetirizin (10 mg dnevno) hidroksizin (25 mg 1 -4 puta dnevno) difenhidramin (25 -50 mg na 4 h) prometazin (10 -20 mg, 2 -3 puta dnevno) - Sistemski glukokortikoidi se izbjegavaju.
Liječenje anafilaktičkog šoka adrenalin ( u omjeru 1: 10 000, odnosno 1 ml adrenalin + 9 ml aquae pro injectione), 2, 5 ml i. v. svakih 5 min. Adrenalin povećava udarni i minutni volumen, frekvenciju srca, preko alfa i beta receptora dovodi do vazokonstrikcije i bronhodilatacije. beta blokatori su relativna kontraindikovani kod osoba koje su sklone anafilaktičkim reakcijama antihistaminici – difenilhidramin (50 -100 mg i. v. ) aminofilin (0, 25 -0, 5 g i. v. ) – djeluje bronhodilatatorno kiseonik kortikosteroidi – hidrokortizon (100 -250 mg i. v. , po potrebi ponoviti svakih 6 h), nisu korisni u akutnom zbrinjavanju anafilakse, ali mogu biti korisni u kontroli perzistentne hipotenzije ili bronhospazma. Stabilizuju mastocite i sprečavaju otpuštanje medijatora. Djeluju nakon 30 -45 min.
Literatura: 1. B. Lalević-Vasić i saradnici, Dermatovenerologija sa propedevtikom, šesto izdanje, Savremena administracija, Beograd, 2010. , str. 73 -77, 377 -378. 2. A. Abbas i saradnici, Osnovna imunologija, drugo izdanje, Data status, Beograd, 2006. , str. 193 -200. 3. D. L. Kasper i saradnici, Harrisonov priručnik medicine, Romanov, Banja Luka, 2005. , str. 105. 4. www. emedicine. medscape. com 5. www. dermnet. org. nz 6. www. wikipedia. org
- Slides: 16