NEZAVISNI UNIVERZITET BANJA LUKA FAKULTET ZA BEZBJEDNOST I
NEZAVISNI UNIVERZITET BANJA LUKA FAKULTET ZA BEZBJEDNOST I ZAŠTITU Prof. dr Slobodan S. Župljanin PREDMET: UVOD U MENADŽMENT Banja Luka, 12. 03. 2020. godine
UVOD U MENADŽMENT TEMA : MENADŽMENT I MENADŽERI
UVOD U MENADŽMENT CILJ TEME : • Da studenti dopune znanja osnovnim karakteristikama menadžmenta • Da se studenti nauče razlikovati opšti pojam menadžmenta od pojma menadžeri • Da studenti nauče istorijski razvoj menadžmenta • Da studenti steknu osnovna znanja pristupima izučavanju menadžmenta • Da se studenti osposobe da stečena znanja primijene u praksi
OSNOVI MENADŽMENTA STRUKTURA TEME I UVOD II GLAVNI DIO MENADŽERI I MENADŽMENT EVOLUVIJA MENADŽMENTA MODERNI MENADŽMENT III ZAKLJUČNA RAZMATRANJA
UVOD U MENADŽMENT METOD RADA 1. Usmeno izlaganje uz video prezentaciju 2. Upućivanje na primjere iz prakse 3. Interaktivno učešće studenata u toku izlaganja 4. Pitanja, odgovori i diskusija na kraju predavanja 5. Podjela prezentovanog materijala i upućivanje na relevantnu literaturu
UVOD U MENADŽMENT - - 2. MENADŽERI 2. 1. POJAM MENADŽERA Menadžer – ličnost koja vrši menadžersku funkciju u određenoj organizaciji. Definicija se odnosi: na posebne stručnjake (profesionalce) koje vlasnici kapitala, kompanije, angažuju da vrše menadžersku funkciju i na vlasnike preduzeća kada oni kao pojedinci ili kao članovi menadžerskog tima obavljaju menadžersku funkciju i za to dobijaju naknadu. Menadžeri su osobe: Koje posjeduju menadžerska znanja i veštine Koje su ovlašćene da obavljaju menadžerske poslove Odgovorne za rad i rezultate poslovanja organizacije
UVOD U MENADŽMENT 2. 2. POSAO MENADŽERA Menadžeri obavljaju brojne poslove i u analiziranju postoje dva pristupa: - Preko funkcija koje menadžeri obavljaju (koju zastupa najveći broj istraživača) i - Preko uloge koju menadžeri imaju u organizacijama. 2. 2. 1. Funkcije menadžera - Razlike u mišljenju o vrstama i broju funkcija koju menadžeri vrše. - Najviše prisutno shvatanje u teoriji i praksi je, da se menadžment sastoji u vršenju sljedećih međusobno povezanih i uslovljenih funkcija: planiranja, organizovanja, vođenja i kontrolisanja.
UVOD U MENADŽMENT - - - Planiranje – donošenje odluka (najvažnije su: ciljevi, odluke i planovi) kojima se organizacija usmjerava prema budućnosti. Organizovanje – nakon planiranja uspostavljaju se organizacione pretpostavke za efektivno i efikasno funkcionisanje organizacije. Obuhvata : dizajniranje organizacione strukture i upravljanje ljudskim resursima Vođenje – omogućavanje da se ostvari sve što je planirano i sastoji se od: komuniciranja, motivisanja i upravljanja grupama. Kontrolisanje – obuhvata: 1. Utvrđivanje standarda 2. Mjerenje rezultata 3. Poređenje rezultata sa standardima 4. Preduzimanje korektivne akcije Teoretičari prednost daju preventivnoj i tekućoj kontroli.
UVOD U MENADŽMENT - 1. 2. 3. 4. 5. 2. 2. 2. Uloge menadžera Uloga – skup ponašanja koji je karakterističan za osobu na određenom položaju. Pristup koji se koristi u manjoj meri. Poznati su modeli Mincbergov i Adižesov. 2. 2. 2. 1. Mincbergov model uloga menadžera Figure (reprezenta) 6. Predstavnika (portparola) Vođe (lidera) 7. Preduzetnika Veze 8. Pomiritelja Redara 9. Alokatora resursa i Sejača 10. Pregovarača
UVOD U MENADŽMENT - Ove uloge je grupisao na: 1. Interpersonalne uloge (1, 2, 3) koje proističu iz zvaničnog autoriteta menadžera 2. Informacione usluge (4, 5 i 6) prikupljanje, čuvanje i distribuisanje informacija 3. Uloge odlučivanja (7, 8, 9 i 10) koje su centralnog značaja i imaju kreativni karakter.
UVOD U MENADŽMENT 2. 2. Adižesov model menadžera Poznat je po teoriji životnih ciklusa preduzeća. Po njemu menadžeri vrše četiri ključne uloge: 1. Proizvođača - briga da preduzeće ostvari najbolje rezultate u proizvodnji 2. Administratora - ostvaruje se putem planiranja, koordinisanja i kontrolisanja, 3. Preduzetnika - sopstveni plan akcije, iskoristiti priliku i biti spreman rizikovati, 4. Intergratora - usklađivanje ciljeva pojedinaca sa ciljevima grupe, individualno preduzetništvo postaje grupno preduzetništvo. Sve ove uloge mora vršiti menadžerski tim.
UVOD U MENADŽMENT 2. 3. VRSTE MENADŽERA Postoje različite podjele, ali najveći broj polazi od sledećih kriterijumima: - Položaj koji menadžeri imaju u hijerarhiji u sistemu manadžmenta; - Priroda odgovornosti koju menadžeri imaju u obavljanju zadataka; 2. 3. 1. Top menadžeri, menadžeri srednjeg nivoa i menadžeri prvog nivoa Prema položaju koju imaju u sistemu menadžeri se dijele na: - Top menadžere – nalaze se na vrhu organizacione hijerarhije. Tu spadaju: predsjednici, potpredsjednici, članovi upravnog odbora, izvršni direktori i drugi. Odgovorni su za usmjeravanje, funkcionisanje i rezultate organizacije u cjelini.
UVOD U MENADŽMENT Menadžeri srednjeg nivoa Nalaze se u sredini hijerarhije. Odgovorni su za sprovođenje odluka koje donose top menadžeri. Upravljaju organizacionim jedinicama i odgovorni su za njihove rezultate. Sarađuju sa menadžerima nižeg nivoa. Menadžeri prvog nivoa U neposrednoj su komunikaciji sa izvršiocima (to su: šefovi, poslovođe, predradnici itd. ). Odgovorni su za izvršavanje svih zadataka koji su sadržani u operacionalizovanim planovima.
UVOD U MENADŽMENT 2. 3. 2. Generalni i funkcionalni menadžeri Prema prirodi odgovornosti dijele se na: Generalne menadžere Funkcionalne menadžere Generalni menadžeri Odgovorni su za rad i rezultate cijele korporacije ili njenih organizacionih dijelova koji imaju određeni stepen poslovne samostalnosti. Funkcionalni menadžeri Odgovorni su za rad i rezultate organizacionih jedinica preduzeća u kojima se obavljaju istovrsni poslovi tj. jedna od funkcija u organizaciji.
UVOD U MENADŽMENT 2. 4. KARAKTERISTIKE MENADŽERA Biti uspješan menadžer znači: v Posjedovati adekvatna znanja i sposobnosti i v Adekvatno i efikasno ih primijeniti u svim akcijama. - - Brojni stavovi, koncepcije i teorije istraživača menadžmenta a najznačajniji su: Tejlor ( Frederik W. Taylor ) – uvođenje funkcionalnog sistema upravljanja po principu podjele zadataka i specijalizacije u rukovođenju. Fajol ( Anri Fajol ) – rukovodioci treba da imaju: administrativna, tehnička, komercijalna, finansijska, bezbjedonosna i računovodstvena znanja, s tim da je procenat učešća različit za različite nivoe rukovođenja, da svi treba da poseduju najviše administrativnih i tehničkih znanja, a najviši nivoi više administrativnih.
UVOD U MENADŽMENT Adižes (Isaak Adizes) – menadžer mora biti: 1. Sposoban da obavlja sve četiri menadžerske uloge (prethodno navedene); 2. Svjestan svoje snage i slabosti; 3. U kontaktu sa društvenom sredinom prihvati izvještaj o svom učinku od drugih; 4. Uravnoteženog stanovišta o sebi; 5. Prihvatati i svoje slabosti i svoje snage; 6. Sposoban prepoznavati kvalitet kod drugih; 7. Sposoban prihvatati mišljenja drugih kad su bolja od njegovog; 8. Sposoban da može riješiti sukobe među ljudima; 9. Sposoban stvarati okolinu koja uči.
UVOD U MENADŽMENT Robert Kac – menadžeri treba da imaju tehnička, socijalna (međuljudska) i konceptualna (upravljanje organizacijom u cjelini, odnosno njenim dijelovima) znanja i sva ona variraju u zavisnosti od nivoa menadžmenta. Ivančević, Lorenc, Skinner i Krozbi su nadogradili već zahtijevana znanja od strane Kaca sa analitičkim sposobnostima, sposobnošću donošenja odluka, korišćenja kompjutera i komunikacionim sposobnostima.
UVOD U MENADŽMENT EVOLUCIJA MENADŽMENTA U evoluciji menadžmenta postoje dva perioda: 1. 2. 1. Rani – razvijao se kao praksa upravljanja ljudima i organizacijama; Moderni – razvija se i kao praksa i kao nauka; RANI MENADŽMENT Dijeli se na : 1. Menadžment starih civilizacija 2. Menadžment industrijske revolucije
UVOD U MENADŽMENT 1. 1. MENADŽMENT STARIH CIVILIZACIJA U drevnim civilizacijama postojale su brojne aktivnosti u oblasti organizacije i funkcionisanja države, vojske i crkve i izgradnji objekata (i pisani dokumenti) koje su slične ili identične aktivnostima savremenih menadžera. SUMERI Aktivnosti su vršili sveštenici hramova koji su se brinuli o naplati poreza, upravljanju prikupljenim dobrima i o svojim aktivnostima obavještavali glavnog sveštenika. Vremenom su uveli knjige za evidentiranje poreza i način njegovog korišćenja i sistem podnošenja izvještaja i tako podigli kontrolu na viši nivo. EGIPAT Postojale su aktivnosti slične u savremenom menadžmentu u oblasti: - Organizaciji i upravljanju poslovima - Organizaciji i upravljanju državom
UVOD U MENADŽMENT ORAGANIZACIJA I UPRAVLJANJE POSLOVIMA Izgradnja irigacionih sistema i piramida zahtijevali su organizaciju i upravljanje ovim složenim poduhvatima, kroz npr. planiranje potrebnog materijala i radne snage, vremena izgradnje, podjele rada među radnicima, itd. ORGANIZACIJA I UPRAVLJANJE DRŽAVOM U početku je postojao decentralizovan oblik upravljanja državom, ali zbog niza slabosti je uveden centralizovani oblik sa faraonom na čelu. Konstituisan je i relativno razvijen državni aparat.
OSNOVI MENADŽMENTA Vavilonija Kraljevi su donijeli veći broj zakona preko kojih su regulisali ekonomski i društveni život. Čuven je Hamurabijev zakonik kodeks od 252 zakona. Kina U cilju obezbjeđenja veće efikasnosti države pažnja je posvećena usavršavanju državnog upravljačkog aparata. Uvedena je i praksa provjere kandidata za prijem u državnu upravu i vojsku. Pojavio se i prvi pisani rad o menadžmentu u vojsci – general Sun Cu. Grčka Najznačajnije doprinose razvoju menadžmenta dali su Aristotel, Platon i Sokrat. Platon je u svojoj knjizi Republika ukazao na ulogu, značaj i načine efikasnog upravljanja ljudima i državom, a Sokrat je bio zagovornik ideje o univerzalnosti menadžmenta i po njemu ne može se očekivati da neko uspješno obavlja javne poslove ako nije bio uspešan u obavljanju privatnih poslova.
UVOD U MENADŽMENT 1. 2. MENADŽMENT INDUSTRIJSKE REVOLUCIJE U XVIII vijeku – brojne inovacije koje su dovele do industrijske revolucije. Primjena parnih mašina u industrijskoj proizvodnji dovela je do promjena u organizaciji i funkcionisanju proizvodnih firmi u smislu da se: - potencira ulogu i značaj rukovodilaca u preduzećima, - iznalaze i primjenjuju efikasna i racionalna rješenja u upravljanju fabrikama.
UVOD U MENADŽMENT PRIMJERI 1. Livnica Soho – u Engleskoj, vlasništvo Bolton i Watt i kasnije njihovi sinovi – parna mašina; Primijenjena su brojna rješenja iz oblasti menadžmenta: istraživanje tržišta, pravljenje prognoze prodaje, visok stepen podjele rada i specijalizacije, usklađivanje tehničko-tehnoloških osobina mašina sa mogućnostima radnika, utvrđivani su standardi radnog učinka, uspostavljena je računovodstvena služba, građene su radničke kolonije. 2. Nju Lanark – fabrika u Škotskoj u vlasništvu Roberta Ovena. Nazivali su ga socijalista – utopista. Njegove ideje bile su zasnovane na uvažavanju ljudi u fabrikama. Smanjio je broj radnih sati, povećao limit godina starosti zapošljavanja, brinuo o uslovima rada, zabranio fizičko kažnjavanje ljudi, tražio od rukovodilaca više razumijevanja za radnike, primjenjivao specifičan sistem motivacije za radnike
UVOD U MENADŽMENT 2. MODERNI MENADŽMENT Osnovna karakteristika 20. i 21. vijeka je nastanak i razvoj menadžmenta kao nauke. Razne škole i najčešće se koristi podjela na: 1. Klasična škola; 2. Bihejvioristička škola; 3. Kvantitativna škola; 4. Sistemska škola; 5. Situaciona škola; Pored škola, menadžment obuhvata i brojne koncepte, a najpoznatiji su: - Menadžment prema ciljevima; - Transformacija organizacije - Teorija Z; - Strategija kao revolucija. . . - Upravljanje projektima; - Organizacija koja uči;
UVOD U MENADŽMENT 2. 1. KLASIČNA ŠKOLA MENADŽMENTA Čine je: 1. Naučni menadžment 2. Administrativni menadžment i 3. Birokratski menadžment 2. 1. 1. NAUČNI MENADŽMENT Prva škola Najveći doprinos dali su: Frederik Tejlor i Henri Gant.
UVOD U MENADŽMENT FREDERIK TEJLOR Utemeljivač naučnog menadžmenta, prvi koji se primjenom naučne metodologije bavio istraživanjem problema upravljanja preduzećima, povećanja produktivnosti i profita. Posebnu pažnju je posvetio problemima: Uzrocima gubitka u kompanijama, koje po njemu uzrokuju i poslodavci i radnici; Određivanje radnih zadataka – kroz proučavanje vremena izvršenja svakog radnog zadatka; Tipovima upravljanja koje treba primijeniti – zalažući se za primjenu onog tipa koji najbolje omogućava visoke plate i niske troškove radne snage; Definisanju dužnosti poslovođa i karakteristikama koje treba da posjeduju uspješne poslovođe, zalažući se za funkcionalni tip rukovođenja;
UVOD U MENADŽMENT Uveo je značajne promjene u vještini upravljanja i to: - razdvajanja poslova planiranja od poslova izvršavanja, kroz organizovanje odjeljenja za planiranje - uvođenje “funkcionalnog tipa upravljanja“ tako da se ukupno rukovođenje raspodijeli na osam (funkcionalnih) rukovodilaca. Uveo je nove dužnosti za menadžere i to da: - Razvijaju nauku za svaki element čovjekovog rada, - Naučno odabiraju i obučavaju radnike - Iskreno sarađuju sa ljudima , - Rad i odgovornost – podjednako podijeljena između radnika i rukovodstva.
UVOD U MENADŽMENT HENRI GANT Bio je pobornik Tejlorovih stavova, ali je imao i neke nove ideje koje su imale svoju humanističku dimenziju karakterističnu za bihejviorističku školu. Dao je doprinos u oblasti planiranja i kontrole proizvodnje. Poznat je Gantov dijagram – pokazuje planirana i stvarna vremena obavljanja posla u posmatranom periodu. Ovaj metod je široko prihvaćen u praksi. Gant se zalagao za: - nagrađivanje radnika zasnovano na obaveznoj isplati dnevnica i stimulacija za ispunjenje i prebačaj dnevne norme, - nekažnjavanje radnika za neizvršavanje norme, - što humaniji odnos uprave prema izvršiocima, - podučavanje i obuku izvršioca.
UVOD U MENADŽMENT 2. 1. 2 ADMINISTRATIVNI MENADŽMENT Najpoznatiji predstavnici su: Anri Fajol i Čester Bernard; ANRI FAJOL i njegov doprinos administrativnom menadžmentu Poznata je njegova knjiga “Opšta i industrijska administracija”, Proučavao je organizaciju u cjelini, a ne samo neke njene dijelove kao Tejlor. 1. 2. 3. 4. 5. 6. Izvršio je klasifikaciju preduzeća na sledeće funkcije: Tehničku Komercijalnu Finansijsku Računovodstvenu Funkciju bezbjednosti Administrativnu
UVOD U MENADŽMENT Fajol administrativnu funkciju smatra najznačajnijom i ona ima ulogu da poveže i uskladi dejstvo svih ostalih funkcija. Obavljajući administrativnu funkciju svi rukovodioci obavljaju sledeće aktivnosti: 1. 2. 3. 4. 5. Predviđanje i planiranje – istraživanje budućnosti i izrada plana budućih aktivnosti; Organizovanje – obezbjeđenje materijalnih i socijalnih pretpostavki za planirane akcije; Komandovanje – aktiviranje personala – zaposlenih; Koordinisanje – povezivanje i usklađivanje pojedinačnih aktivnosti; Kontrolisanje – da li se zadaci izvršavaju u skladu sa nalozima i uputstvima.
UVOD U MENADŽMENT Po Fajolu rukovodioci treba da posjeduju sledeća stručna znanja: tehnička, komercijalna, finansijska, bezbjednosna i administrativna Pri tome ističe: Da je procenat učešća znanja različit za različite nivoe rukovođenja – viši nivoi rukovođenja treba da imaju više administrativnih, a manje tehničkih znanja; Fajol je definisao principe menadžmenta i to: 1. Podjela rada, 2. Autoritet, 3. Disciplina, 4. Jedinstvo u komandovanju , 5. Jedinstvo u upravljanju , 6. Potčinjavanje pojedinačnih interesa opštim , 7. Nagrađivanje osoblja , 8. Centralizacija , 9. Hijerarhija, 10. Red , 11. Pravičnost , 12. Stabilnost , 13. Inicijativa , 14. Princip jedinstva osoblja ; Ukazao je na ulogu i značaj raspona rukovođenja i potrebu diferenciranog pristupa.
UVOD U MENADŽMENT 2. 1. 2. BIROKRATSKI MENADŽMENT Ø Najznačajniji predstavnik je Maks Weber. Ø Maks Weber – poznat je po konceptu birokratije… Ø Po njemu birokratija je idealna forma organizacije, koja je zasnovana na podjeli rada, selekciji kadrova na osnovu kvalifikacija i ostvarenih rezultata, hijerarhijskoj strukturi autoriteta jasnim i strogim pravilima.
UVOD U MENADŽMENT - Po Weberu postoje tri tipa autoriteta: Racionalno – pravni – zasnovan na položaju koji je određen pravnim aktom; Tradicionalan autoritet – proizilazi iz tradicije konkretnog društva; Harizmatski autoritet – vjerovanje u harizmatsku moć vođe. Weber se zalaže za racionalno – pravni autoritet u uspostavljanju strukture organizacije. Dobre strane birokratskog koncepta su: brzina, diskrecija, kontinuitet, koordinacija itd. Nedostaci su: rigidnost, negiranje ljudskog faktora, impresionalnost. . Zahtjevi blagovremenom prilagođavanju dinamičnim promjenama na tržištu doveli su u 1990 -im godinama do odbacivanja ovog koncepta.
UVOD U MENADŽMENT 2. 2. BIHEJVIORISTIČKA ŠKOLA MENADŽMENTA Ø Ljudi su najznačajnija komponenta (RESURS) svake organizacije; Ø Pažnja usmjerena na istraživanje prirode ponašanja ljudi i njihov uticaj na organizaciju; Ø Čuveni je Hawthornov eksperiment kao i studije Eltona Maya; Ø Nastanak ove škole ima svoju predistoriju.
UVOD U MENADŽMENT Ø Čester Bernard, dao je doprinos u sljedećem: - Organizacije tretirati kao kooperativne sisteme koje čine elementi: 1. Spremnost na saradnju; 2. Zajednički cilj; 3. Komunikacija. - Pojedinci moraju sarađivati sa drugima i prihvatiti grupu; - Interakcija između formalne i neformalne organizacije; - Razlikovanje autoriteta položaja i autoriteta vođe a menadžeri treba da imaju i jedan i drugi autoritet.
UVOD U MENADŽMENT Ø Ø - - Ø - HOTORN EKSPERIMENT Imao je za cilj ispitivanje korelacije između pojedinih radnih uslova i učinka, tj. produktivnosti rada; Eksperimenti su donijeli nova saznanja i to: Produktivnost odnosno ponašanje radnika zavisi od njihovih sociopsiholoških stanja, tj. od: osećaja uvažavanja kao ličnosti, osećaja pripadnosti organizaciji i zadovoljstva u radu; Na ponašanje radnika veliki uticaj imaju i razni neekonomski faktori; U radu, radnici se ne ponašaju kao pojedinci već kao članovi grupe; Promjena u kvalitetu nadzora i uvažavanje mišljenja radnika, briga o njegovom fizičkom i mentalnom zdravlju pozitivno utiče na produktivnost radnika. U okviru bihejviorističke škole postoje dva pravca i to: pokret ljudski odnosa pokret bihejviorističke nauke
UVOD U MENADŽMENT POKRET LJUDSKIH ODNOSA Ø Pokret je istakao ulogu i značaj ljudskih odnosa na stavove i ponašanje ljudi u radu; Ø Po njima menadžeri treba da imaju socijalna znanja i vejštine; Ø Brojni teoretičari, a najpoznatiji su: Daglas Mekgregor i Abraham Maslov. Ø Daglas Mekgregor – poznat je po svojim teorijama X i Y, po kojoj teorija X predstavlja tradicionalni, a teorija Y savremeni pogled na menadžment; Ø On prednost daje teoriji Y po kojoj menadžeri treba da daju prednost samoinicijativi i samokontroli zaposlenih u odnosu na naređivanje i menadžersku kontrolu.
UVOD U MENADŽMENT Ø Abraham Maslov – poznat je po konceptu motivacije i ukazao je na značaj i ulogu individualnih potreba ljudi kao faktora motivacije. Ø Potrebe je rangirao na pet nivoa i to na: - fiziološke; - potrebe za bezbednošću; - duštvene; - potrebe za poštovanjem; - za samopotvrđivanjem.
UVOD U MENADŽMEN POKRET NAUKE O BIHEJVIORIZMU Ø Saznanje da ponašanje zaposlenih ne zavisi samo od lične satisfakcije i dobrih međuljudskih odnosa već i od drugih faktora. Ø Proučavanje ponašanja ljudi i grupa u organizacijama sa više aspekata i od strane naučnika različitih naučnih disciplina.
UVOD U MENADŽMENT DOPRINOS BIHEJVIORISTIČKE ŠKOLE MENADŽMENTA Ø Rezultati njihovih istraživanja su brojna saznanja i stavovi koji su i danas aktuelni. Ø Prigovori su da su ulogu i značaj ljudi u organizacijama potencirali na račun ostalih faktora, kao i da brojna saznanja nisu naučno utemeljena
UVOD U MENADŽMENT 2. 3. KVANTITATIVNA ŠKOLA MENADŽENTA Ø Nastala je 1939. godine kada se angažuju stručnjaci u iznalaženju i korišćenju kvantitativnih metoda u rješavanju odbrane u Drugom svjetskom ratu Ø Kasnije se rezultati operacionih istraživanja koriste i u ratnim operacijama. Ø Posle rata menadžeri su uočili potrebu primjene kvantitativne metode u rješavanju problema funkcionisanja organizacija. Najpoznatije kvantitativne metode i modeli su: - eksperimentalni modeli, - linearno programiranje, - teorije igara, informacija, odlučivanja, - kontrola zaliha, vjerovatnoće, redovne kontrole, zamjene, uzoraka, stimulacije, statističkog odlučivanja; - simbolička logika.
UVOD U MENADŽMENT Ø Kvantitativna škola menadženta obuhvata tri oblasti: - Menadžment nauka; - Operativni menadžment; - Menadžent informacionih sistema. Ø Menadžent nauka – istraživanja operacija ili kvantitativna analiza koja omogućava donosiocu odluke da na kvantitativnim osnovama izvrši izbor najbolje alternative; Ø Operativni menadžment – proces koji koristi kvantitativne metode za poboljšanje produktivnosti i povećanje efektivnosti proizvodnje roba i usluga; Ø Menadžment informacioni sistem – planira, obrađuje i prenosi informaciju kako bi podržao mendžment funkcije i proces donošenja i implementacije odluka. Ovaj sistem je integralni dio svake menadžent funkcije u svim organizacijama i na svim nivoima.
UVOD U MENADŽMENT 2. 4. Sistemska škola menadžmenta Ø Odrednice opšte teorije sistema našle su svoje mjesto i ulogu u rješavanju problema mendžmenta iz sljedećih razloga: - Sve pojave i procesi u prirodi i društvu su međusobno povezani prema principima sistemnosti koje imaju univerzalan karakter; - Cjeline su uvijek veće od zbira svojih dijelova; - Organizacioni sistemi se nalaze u permanentnoj interakciji sa okruženjem; - Svi sistemi imaju više nivoa i više ciljeva; - Svi sistemi se nalaze u stalnom kretanju; - Svi sistemi teže ekvilibrijumu (ravnoteži).
UVOD U MENADŽMENT Ø Sistemska škola menadžmenta promoviše brojna pravila i principe, a najvažniji su: 1. Analiziranje karakteristika međusobnih veza koji se uspostavljaju na relaciji organizacija – okruženje; 2. Vođenje računa o postojanju prioriteta; 3. Sve pojave i procesi u organizacijama su međusobno povezane i uslovljene, a stepen složenosti veza i odnosa koji se uspostavljaju unutar organizacije i na relaciji organizacija – okruženje, je veoma visok i sve složeniji; 4. Značaj monitoringa istraživanja svih pojava i procesa u organizacijama u skladu sa njihovom dinamičkom dimenzijom.
UVOD U MENADŽMENT 5. Potreba da su u svim organizacijama odgovarajući informacioni sistemi; 6. Dezorganizacija – pojava koja je karakteristična za organizacione sisteme, jer su oni vještački sistemi kao i da entropija organizacionih sistema teži da stalno raste, 7. Sve organizacije svoju strukturu i funkcionisanje regulišu na principima kola povratne sprege (samo regulaciona sprega, upravljačka povratna sprega); Ø Sistemska škola menadžmenta je izvršila snažan uticaj na menadžment kao teoriju i praksu.
UVOD U MENADŽMENT SITUACIONA ŠKOLA MENADŽMENTA Ø Nastanak se vezuje za Fiedlerovu teoriju slučajnosti; Ø Isticanje uloge i značaja situacije u izboru upravljačke akcije; Ø U centru pažnje su: - Istraživanje situacije u kojoj posluju organizacije; Definisanje upravljačkih akcija uz respektovanje performansi situacije.
ØPerformanse situacije – ukupnost faktora koji se moraju respektovati ØNaglašava se potreba da se svaka situacija analizira posebno, uz upotrebu raznih tehnika kao što su: empirijska istraživanja, eksperiment i multivarijaciona analiza. Doprinosi: - Uticala je na promjenu stavova o univerzalnosti principa upravljanja - Ukazala je na potrebu analiziranja odnosa između komponenti okruženja i performansi organizacionih sistema - Dala je određena rješenja koja se mogu efikasno primijeniti u rješavanju upravljačkih problema - Fleksibilnost menadžera u razmišljanju i delovanju.
UVOD U MENADŽMENT Ø Performanse situacije – ukupnost faktora koji se moraju respektovati Ø Naglašava se potreba da se svaka situacija analizira posebno, uz upotrebu raznih tehnika kao što su: empirijska istraživanja, eksperiment i multivarijantna analiza. Doprinosi: - Uticala je na promjenu stavova o univerzalnosti principa upravljanja; - Ukazala je na potrebu analiziranja odnosa između komponenti okruženja i performansi organizacionih sistema; - Dala je određena rješenja koja se mogu efikasno primijeniti u rješavanju upravljačkih problema; - Fleksibilnost menadžera u razmišljanju i djelovanju.
UVOD U MENADŽMENT ZAKLJUČNA RAZMATRANJA 1. Menadžeri su ličnost koje vrši menadžersku funkciju u određenoj organizaciji; 2. Menadžeri obavljaju brojne poslove u organizacijama, koji se utvrđuju na osnovu funkcija i uloga koje menadžeri obavljaju u organizacijama; 3. Ključne funkcije menadžera u svim organizacijama su: planiranje, organizovanje, vođenje i kontrola; 4. U teoriji i praksi menadžmenta razvijena su dva osnovna modela uloga koje menadžeri vrše u organizacijama: Mincbergov i Adižesov model; 5. Prema Mincbergovom modelu sve uloge su svrstane u tri grupe: Interpersonalne, Informacione i Uloge odlučivanja.
UVOD U MENADŽMENT 6. Najznačajnije razlikovanje menadžera po hijerarhiji je na Top menadžere, Menadžere srednjeg i Menadžere nižeg nivoa, a prema prirodi posla na Generalne i Funkcionalne menadžere; 7. U evoluciji menadžmenta najkarakterističnije su faze Ranog i Modernog menadžmenta; 8. U teoriji menadžmenta najpoznatije škole menadžmenta su: Klasična, Bihejvioristička, Kvantitativna, Sistemska i Situaciona; 9. Pored navedenih škola postoje i brojni pristupi izučavanja menadžmenta: Menadžment prema ciljevima; Teorija Z; Upravljanje projektima; Transformacija organizacije; Organizacija koja uči i Strategija kao revolucija; 10. Najveći teorijski i praktični doprinos razvoju menadžmenta dali su Frederik Tejlor i Anri Fajol.
UVOD U MENADŽMENT H V A L A N A P A Ž NJ I!
- Slides: 51