NEZAVISNI UNIVERZITET BANJA LUKA Fakultet za bezbjednost i
NEZAVISNI UNIVERZITET BANJA LUKA Fakultet za bezbjednost i zaštitu Doc. dr Ljiljana Komlenović e-mail: kom. ljiljana@gmail. com PREDMET: Kriminologija Banja Luka, 07. 05. 2020. godine
Tema 9 POJAVNI OBLICI KRIMINALITETA (IV)
Sadržaj VII KOMPJUTERSKI KRIMINALITET 1. Pojam kompjuterskog kriminaliteta 2. Opšte karakteristike 3. Vrste kompjuterskog kriminaliteta 4. Faktori kompjuterskog kriminaliteta 5. Tipologija kompjuterskih delinkvenata VIII MALOLJETNIČKA DELINKVENCIJA 1. Pojam maloljetničke delinkvencije 2. Maloljetnički kriminalitet 3. Socijalnopatološke pojave maloljetnika 4. Prekršaji maloljetnika 5. Faktori maloljetničke delinkventnosti
VII KOMPJUTERSKI KRIMINALITET Savremena informaciona i kompjuterska tehnologija unijela je nove i drastične promjene u sve sfere društvenog života. Te promjene su pored pozitivnih i korisnih novina donele i niz problema vezanih za pojavu i širenje kompjuterskog kriminaliteta različitih oblika, formi i vidova ispoljavanja. Sve te promjene se mogu svesti na sledeće: - nove forme vrijednosti, - koncentracija podataka, - novi ambijent djelovanja, - nove metode i tehnike delovanja, - sužavanje vremenske skale djelovanja, - širenje geografskog prostora djelovanja, - pokretljivost, - stabilnost rizika.
• Sve rasprostranjenija upotreba računara i razvoj računarske tehnologije doprinijele su lakšem obavljanju mnogih poslova, jednostavnijoj i jedinstvenijoj, odnosno bržoj i efikasnijoj komunikaciji, ali i omogućili veće zloupotrebe pojedinaca, grupa i formiranih sistemskih organizacija.
• Kompjuterski kriminalitet predstavlja oblik kriminalnog ponašanja kod kojeg se korištenje kompjuterske tehnologije i informacionih sistema ispoljava kao način izvršenja krivičnog djela ili se kompjuter upotrebljava kao sredstvo ili cilj izvršenja, čime se ostvaruje neka, u krivično-pravnom smislu, relevantna posljedica • Kompjuterski kriminalitet je, također, protivpravna povreda imovine kod koje se računarski podaci s predumišljajem mijenjaju (manipulacija računara), razaraju (računarska sabotaža) ili se koriste zajedno s hardverom (krađa vremena).
Kompjuterski kriminal je pojava novijeg vremena poseban vid kriminaliteta. Pod kompjuterskim kriminalom obično se podrazumijeva kriminalitet koji angažuje kompjuter kao sredstvo ili kao cilj izvršenja krivičnih djela. U osnovi riječ o potojećim oblicima kriminala koji čine ljudi, a ne kompjuteri Kriminal u vezi s kompjuterima nije samo još jedan oblik običnog kriminala, već je to opšti vid svih oblika kriminala, kriminala tako da će kako nenasilni, tako i nasilni kriminal biti vezan za kompjutere.
• Ovaj vid kriminaliteta za razliku od drugih ne predstavlja još uvijek zaokruženu fenomenološku kategoriju te ga je nemoguće definisati jedinstvenim i precizno pojmovnim određenjem. • Kompjuterski kriminalitet je samo opšta forma kroz koju se ispoljavaju različiti oblici kriminalne djelatnosti. • To je kriminalitet koji je upravljen protiv bezbjednosti informacionih (kompjuterskih, računarskih) sistema u cjelini ili u njenom pojedinom dijelu na različite načine i različitim sredstvima u namjeri da se sebi ili drugom pribavi kakva korist ili da se drugome nanese kakva šteta.
Osnovne karakteristike 1. Društveno opasna, protivpravna ponašanja za koja zakon propisuje krivične sankcije; 2. Specifičan način i sredstvo vršenja krivičnih djela uz pomoć ili posredstvom računara; 3. Poseban objekt zaštite, sigurnost kompjuterskih podataka ili informacionog sistema u cjelini ili pojedinog njegovog segmenta; 4. Namjera učinioca da sebi ili drugom na ovaj način pribavi korist, imovinsku ili neimovinsku, ili da drugom nanese neku štetu.
Specifičnosti kompjuterskog kriminaliteta • • Velika dinamika Izuzetne forme pojavnih oblika Javljaju se novi, suptilniji, znatno opasniji oblici Mogućnosti koje pruža tako sofisticirana kompjuterska i informatička tehnologija nose i niz opasnosti: mogućnost prisluškivanja, krađe poslovnih tajni, intelektiualne svojine, ozbiljno narušavanje privatnosti. .
Razmjere pojave • Pronevjere kompjuterskom tehnikom daleko su veće nego klasičnim prisvajanjem • Na tu opasnost povećanja kriminalnih radnji pljačke uz upotrebu nove vrste elektronike ukazao je Interpol 1980. godine
Posljedice kompjuterskog kriminaliteta • Štete nastale vršenjem kompjuterskih delikata, zavisno od pojavnog obilaka kompjuterskog kriminaliteta, mogu se podijeliti na: • finansijske – koje mogu da nastanu kada učinilac vrši djelo u cilju sticanja protivpravne imovinske koristi, pa tu koristi za sebe ili druge zaista i stekne, ili je ne stekne, ali svojim djelom objektivno pričini odredjenu stetu, ili kada ucinilac nepostupa radi sticanja koristi za sebe ili drugog, ali objektivno ucini finansijsku stetu. • nematerijalne koje se ogledaju u neovlašćenom otkrivanju tudjih tajni , ili drugom"indiskretnom štetnom postupanju" • kombinovane -kada se otkrivanjem odredjene tajne , ili povredom autorskog prava, putem zloupotrebe kompjutera ili informaticke mreze narusi neciji ugled, odnosno povredi moralno pravo a istovremeno prouzrokuje i konkretna finansijska šteta.
Pojavni oblici kompjuterskog kriminaliteta • • haking kriminalitet; kompjuterske zloupotrebe; kompjuterske prevare; kompjuterske sabotaže; kompjuterski terorizam; kompjuterska piraterija; kompjuterski vandalizam i kompjuterski kriminalitet vezan za mrežnu konfiguraciju informacionih sistema,
Haking kriminalitet • Haking kriminalitet u krivičnopravnom smislu podrazumijeva krivična djela kojima se vrši neovlašten protivpravan pristup, elektronski upad, tzv. provaljivanjem u centralni kompjuterski sistem i njegovu bazu podataka. • U krivičnom zakonodavstvu propisano kao krivično djelo: “neovlašten pristup zaštićenom računaru, računarskoj mreži i elektronskoj obradi podataka”. • Hakeri preko personalnih računara upadaju neovlašteno u informativne sisteme drugih korisnika i vlasnika, spretno izbjegavajući mehanizme softverske i druge zaštite.
• Poseban izazov za hakere predstavljaju kompjuterske mreže maksimalne sigurnosti, kao što su: • policijske, • vojne, • obavještajne i • lične kompjuterske mreže i komunikacije. • Nezavisno što motivi ovih izvršilaca nisu vođeni lošim namjerama haking može izazvati vrlo ozbiljne štetne posljedice na sistemu.
• Ozbiljne štetne posljedice mogu nastati nepromišljeno i nenamjerno da se pri tom nanesu oštećenja na kompjuterskim mrežama, vitalnim ugrožavanjem zaštićenih podataka: • neovlašteno brisanje, • izmjena ili dopuna određenog stepena značaja ili vrste tajnosti ili • na drugi način oštećenja ličnih imovinskih prava ili poslovnih i službenih podataka, a što može biti i • najteža posljedica da računarski podaci budu dovedeni u entropično stanje i više ne mogu biti upotrebljivi.
Kompjuterska piraterija Pod kompjuterskom piraterijom podrazumijeva se: – neovlašteno kopiranje zaštićenog računarskog programa - bespravno kopiranje, – distribucija ili javno objavljivanje računarskih programa zaštićenih zakonom i – neovlašteno kopiranje topografije - bespravno kopiranje zakonom zaštićene topografije, – besplatno korištenje ili uvoz u te svrhe topografije poluprovodničkog proizvoda napravljenog korištenjem topografije i računarski falsifikat unos, – izmjena, brisanje ili potiskivanje računarskih podataka ili programa, – kao i ostale vrste mješanja u obradu podataka na račun ili pod uslovima, predviđenim domaćim zakonom, koji bi predstavljao djelo falsifikata da je počinjen u odnosu na klasičan predmet takvog krivičnog djela.
• U krivičnim zakonodavstvima ove kompjuterske pojave su inkriminisane kao krivično djelo neovlašteno iskorištavanje autorskih prava ili predmeta srodnog prava i krivično djelo neovlašteno ukla njanje ili mijenjanje elektronsko kompjuterske informacije o autorskim i srodnim pravima i pravnim sistemima.
Kompjuterske prevare • Najzastupljeniju vrstu prevara čine kompjuterske prevare, kao oblik kriminalnog delikta. • Krivično djelo se vrši putem kompjutera, odnosno unošenjem preko kompjutera netačnih podataka, ili se propušta unošenje tačnih podataka, ili se to čini na bilo koji drugi način, ulaskom u kompjuter. • U ovakvim i sličnim načinima kompjuter – računar se koristi za ostvarivanje prevare u krivičnopravnom smislu.
Kompjuterski terorizam • U krivično pravnom smislu, “kompjuterski terorizam” predstavlja izazivanje straha i uznemiravanje javnosti. • Hipotetički gledano, prognostika ukazuje na to, da se radi više o budućoj, već aktuelnoj pojavi. • U svojim namjerama, teroristi, odnosno nosioci kompjuterskog kriminala planiraju korištenje svih vidova i oblika oružane tehnike zasnovane na korištenju visoke kompjuterske tehnologije kao i raspoloživih „tržišnih kadrovskih potencijala“- da obučavaju teroriste za tajne akcije putem visoke tehnologije, što se ne smije zanemariti. • Bez obzira na određene sigurnosne slabosti, slabosti državnih sistema, a u vezi kompjuterskog terorizma, države se sistemski moraju zaštititi.
Kompjuterske sabotaže Računarske ili kompjuterske sabotaže, sastoje se: • u unosu, • izmjenama, • brisanju ili • potiskivanju računarskih podataka ili • računarskih programa ili upad u računarski sistem sa namjerom da se onemogući funkcionisanje računara ili telekomunikacionog sistema.
• Kriminološki posmatrano računarske sabotaže su: • namjerno uništenje ili oštećenje kompjutera i drugih uređaja ili • oštećenje kompjutera i drugih uređaja za obradu podataka u okviru kompjuterskih sistema, ili • brisanje, • mijenjanje, odnosno • sprečavanje korištenja informacija u njihovoj memoriji.
Kriminalitet vezan za kompjuterske mreže • Kompjuterske mreže se javljaju u trostrukoj ulozi: • 1. kao sredstvo izvršenja krivičnih djela (dječija pornografija, zloupotreba intelektualne svojine, on -line prodaja nedozvoljene robe) • 2. kao cilj napada– objekt izvršenja (napadaju se servisi, funkcije i sadržaji koji senalaze namreži; kradu se usluge i podaci) • 3. kao socijalni i tehnički ambijent izvršenja kd • U našem zakonodavstvu određen je inkriminacijom Neovlašćen pristup zaštićenom računaru, računarskoj mreži i elektronskoj obradi podataka
• Prednosti kompjutera pri izvršenju krivičnog djela jeste što se djelo vrši za veoma kratko vrijeme. • Jedino kompjuter za razliku od drugih sredstava izvršenja na mjestu zločina ne ostavlja obavezno i materijalne tragove. • Evropska konvencija o cyber kriminalu predviđa 4 grupe djela:
• djela protiv povjerljivosti integriteta i dostupnosti kompjuterskih podatakai sistema, • -djela vezana za kompjutere – npr. falsifikovanje i krađe najtipičniji oblicinapada, • -djela vezana za sadržaje- dječja pornografija, • -djela vezana za kršenje autorskih i srodnih prava.
Faktori kompjuterskog kriminaliteta • Kod kompjuterskog kriminaliteta faktori uzročnosti su manje više u opštim činiocima delinkvencije i subjektivnih faktora. • Kriminalističke pretpostavke uslovljenosti kompjuterskog kriminaliteta mogu se svrstati u:
a) tehničke faktore, b) tehničko-tehnološke faktore, c) neadekvatnu pravnu regulativu, d) neefikasne prevencije e) subjektivni faktori
Tipologija kompjuterskih delinkvenata • Mada postoje mnogobrojni pokušaji tipologizacije ipak se jedino relevantno diferenciraju tzv. : • Hakeri (amateri) i • Profesionalni izvršioci.
• Hakeri - je opšti naziv za kompjuterskog delinkventa za osobe visoko motivisane za testiranje sopstevnih mogućnosti i mogućnosti kompjutera, radi upada u tuđe kompjuterske sisteme. • Profesionalci – Pofesionalni kompjuterski delinkventi su osobe kojima je to jedino zanimanje, a djeluju kao individualci u okviru kriminalne grupe.
VIII MALOLJETNIČKA DELINKVENCIJA 1. Pojam maloljetničke delinkvencije Pojava socijalno neprilagođenog ponašanja posebne populacione strukture stanovništva koja se više ne smatra djecom, ali u razvoju nisu dostigla stadijum punoljetstva, vrsta je prestupništva koja se naziva maloljetničkom delinkvencijom. Maloljetnik je osoba posebne uzrasne kategorije i biopsihičkih osobina. Od odraslih se razlikuje po: - stepenu emocionalne i intelektualne zrelosti, - svjesnosti postupaka i odgovornosti za svoje ponašanje
• Maloljetnička delinkvencija je termin koji se odnosi na uzrast delinkventa i predstavlja period od početnih godina starosti kada se adolescent može smatrati krivično odgovornim, preko godina kada se procesuira u okviru zakonodavstva za maloljetnike do gornje uzrasne granice kada se tretira pred zakonima i sudom za odrasle osobe. • U većini zemalja zakonodavstvo prepoznaje ovaj uzrasni raspon od 14. do 18. godine. • Uvažavajući te specifičnosti krivičnopravna teorija, odnosno krivično zakonodavstvo, prema ovoj kategoriji ima poseban tretman postupaka i kazneno-popravnih mjera i mjera resocijalizacije. “
• U skladu sa ovim određenjem, u uskoj vezi su i određenja pojma maloljetnička delinkvencija domaćih autora. Tako, Milan Milutinović navodi dva shvatanja maloljetničke delinkvencije: • prvo, šire shvatanje zasniva se na proširivanju pojma maloljetničke delinkvencije na sve devijacije u ponašanju mladih ljudi kao što su: socijalna neusklađenost u najširem smislu riječi, skitnja, pušenje, bježanje svih vrsta, te slična ponašanja koja često nisu zakonom inkriminisna djela, • drugo, uže shvatanje aktivnosti koje su inkrimnisane u krivičnom zakonu. Radi se o aktivnostima koja, u slučaju odraslih osoba, predstavljaju krivična djela. Ovo je shvatanje opravdano sa stanovišta kriminalne politike koja traži jasne i precizno određene pojmove.
• Bez obzira na pojmovnu zbrku, sve naučne discipline koje se bave maloljetničkom delinkvencijom u sušini imaju isti stav da je u pitanju posebna društvena pojava, karakteristična po posebnim etiološkim osnovama i specifičnoj fenomenološkoj strukturi, po kojima se bitno razlikuje od delinkvencije odraslih.
Spektar nedozvoljenih ponašanja maloljetnika - Maloljetnički kriminalitet, - pojave socijalne patologije - prekršaji
Maloljetnički kriminalitet • Kriminalitet je najteži oblik maloljetničkog prestupništva. • U savremenim kretanjima ove društvene pojave uočljive su tendencije povećanja procenta zastupljenosti maloljetničkog kriminaliteta u kriminalitetu u cjelini, u djelima s elementima nasilja naročito.
• Jedna od osnovnih karakteristika kriminaliteta maloljetnika jesu: • imovinski delikti i • krivična djela u saučesništvu
• Maloljetnička delinkvencija obuhvata prije svega imovinski kriminalitet, dakle krađe, teške krađe, oduzimanje motornih vozila, prevare itd • . Najviše maloljetnika počinilo je krivična djela teške krađe u pravilu provaljivanjem u zatvorene prostore. • Vrlo su česte sitne krađe počinjene na štetu roditelja, rodbine, prijatelja
Ostale karakteristike kd maloljetnika • Razbojništvo • Vandalizam • Delikti protiv života i tijela • Saobraćajni delikti maloljetnika u stalnom su porastu. • Recidivizam.
Prekršaji maloljetnika • Maloljetnička delinkvencija, pored krivičnih djela, obuhvata i prekršaje maloljetnika kojima se vrše povrede propisa o javnom redu i miru – poretku Riječ je o takvim djelima mladih koja se ne razlikuju od ponašanja punoljetnih osoba normiranih adekvatnim Zakonom o prekršajima ( prekršaji u oblasti bezbjednosti saobraćaja, prekršaji protiv javnog reda i mira, posebno tuče, nasilničko i nepristojno ponašanje). • Kada su prekršaji mladih u pitanju, glavna odlika jeste njihovo značajnije povećanje poslednjih godina. Iako se prekršaji u odnosu na krivična djela tretiraju kao manje opasna kategorija, kategorija sa etiološkog stanovišta, oni se u suštini ne razlikuju od težih krivižnih djela i mogu imati isto tako teške posljedice po ličnost mlade osobe.
Fenomenologija prekršaja maloljetnika I Prekršaji protiv javnog reda i mira 1. tuče, 2. nasilničko, bezobzirno i drsko ponašanje, 3. skitnja, 4. besposličenje 5. prosjačenje, 6. kocka, 7. prostitucija i sl II Prekršaji protiv bezbjednosti saobraćaja 1. vožnja bez vozačke dozvole, 2. neposjedovanje potvrde o poznavanju saobraćajnih propisa, 3. nepropisan prelazak ulice, 4. upravljanje tehnički neispravnim vozilom i dr.
• Sa fenomenološkog aspekta ne treba podcijeniti ni ovu vrstu delikata, jer često nije moguće odrediti granicu kada neko djelo prestaje biti „samo“ prekršaj ili predstavlja „teže“ krivično djelo. • Povratnici u vršenju prekršaja kvalitativno, a i kvantitativno, zaslužuje posebnu pažnju i tretman društvenih činilaca • stariji maloljetnici, u najvećem broju slučajeva, pojavljuju kao vršioci, kako krivičnih djela, tako i prekršaja ( oko 80%prekršaja naprave stariji maloljetnici, 19. 52% mlađi maloljetnici, a djeca svega 0. 021%. ) • Podaci nedvosmisleno indikuju u kom pravcu treba usmjeriti preventivne napore da bi se uticalo na smanjenje vršenja prekršaja od strane maloljetnih lica.
Socijalnopatološke pojave maloljetnika posebnu vrstu prestupničkog ponašanja mladih predstavljaju ponašanja koja nisu pravno inkriminaisana, ali su suprotna moralnim normama i kao takva sankcionisana od strane javnog mnjenja (nemoralna, antisocijalna, atipična, asocijalna ponašanja: - bjekstvo od kuće, - bjekstvo iz škole, - samovoljno napuštanje školovanja, - konzumiranje alkohola, - zloupotreba opojnih droga. Ukoliko se ovi postupci na vrijeme ne uklone, ovi početni oblici devijacija najčešće prerastaju u teže oblike prestupništva. Iz navedenog prikaza jasno je i laiku da svaki od fenomenološkh oblika “egzistira” i na području Republike Srpske, ali nije potpuno jasno u kom obimu , jer o njima ne postoje nikakve evidencije, ili su one nepotpune i nepouzdane za validniju upotrebu.
Faktori maloljetničke delinkventnosti • Uzroci maloljetničkog prestupništva su mnogostruki, uslovljeni prije svega: 1. Ličnim - psihološkim faktorima razvoja mlade ličnosti 2. Vanjskim faktorima - nedostatak vaspitanja, odnosno vaspitna zapuštenost.
• Osnovni faktori istraživanja etioloških i fenomenoloških problema delinkvencije i devijacija jesu socijalna sredina, delikt i ličnost. • Ličnost je prevashodno determinisana opštim elementima nedozrele psiho strukture koja je u razvoju. • Pored unutrašnjih, urođenih i stečenih faktora i socijalni faktori čine bitnu komponentu etiologije maloljetničke delinkvencije.
Endogeni (unutrašnji-lični) faktori maloljetničke delinkvencije 1. Motivi delinkventnog ponašanja 2. Emocije i delikventno ponašanje 3. Inteligencija i delinkventno ponašanje 4. Karakter i delinkventno ponašanje 6. Temperament i delinkvencija 7. Poremećaji ličnosti ( ili psihopatološki) faktori delinkvencije
Egzogeni (spoljni-socijalni) faktori maloljetničke delinkvencije 1. Makrofaktori -Ekonomskl uslovi - Urbanizacije i migracije - Uticaj tranzicionih procesa -Ratni uslovi i izbjeglištvo 2. Mikrofaktori - Kriminogeni uticaj porodice - Uticaj obrazovanja – školske sredine - Uticaji mikrosredine (vršnjaka) - Uticaj slobodnog vremena - Uticaj masovnih medija - Uticaj sociopatoloških pojava
Kriminogeni uticaj porodice • Ako je porodica disfunkcionalna i njeni članovi pokazuju devijantna ponašanja (npr. agresivno ponašanje, kriminal, alkoholizam ili uzimanje droga), djeca će usvojiti takva ponašanja u procesu učenja po modelu. Dijete se razvija i oblikuje u porodici koja pruža modele koji omogućavaju održavanje određene ravnoteže. Neki tvrde da dijete koje živi u vrijednoj porodičnoj sredini stiče imunost protiv delinkvencijemunost protiv delinkvencije.
Uticaj obrazovanja – školske sredine • Škola je važan faktor u formiranju ličnosti. Ona prenosi kulturalne vještine i norme ponašanja, te je izvor prosocijalnih normi. • Ako škola funkcioniše dobro, a razredne zajednice su povezane i podsticajne, djeca i mladi se dobro osjećaju u školi i vežu se za nju. Takva škola ima zaštitnu funkciju za učenike sve do mlađe odrasle dobi. • Ako škole zanemaruju vaspitnu funkciju, ako je disciplina školama je loša, a pravila nejasna, takve škole neće razviti dobre i čvrste veze s učenicima i škola kao izvor socijalizacije neće biti uspješna u oblikovanju prosocijalnog ponašanja kod djece.
Uticaji mikrosredine (vršnjaka) • Vršnjaci tokom adolescentnog razdoblja mogu imati dominantan uticaj. Ako je adolescent povezan s grupom vršnjaka koja ima pozitivne norme i vrijednosti i on sam će prihvatati takve vrijednosti. S druge strane, ako njegovi prijatelji imaju devijantne norme, postoje velike šanse da će i on sam prihvatiti takve norme. • Posebnu pažnju istraživača privlači pojava uticaja vršnjačkih grupa, odnosno potreba neformalnog organizovanja mladih delinkvenata. • Ţežnja za pripadanjem grupi kod jednog dijela mladih može dovesti do delinkventnog ponašanja.
- Slides: 49