UNIVERZITET U BANJA LUCI EKONOMSKI FAKULTET BANJA LUKA

UNIVERZITET U BANJA LUCI EKONOMSKI FAKULTET BANJA LUKA doc. dr Dejan Mikerević Predmet: GLOBALIZACIJA I FINANSIJSKI MENADŽMENT Međunarodno finansiranje, devizni kursevi i devizno tržište Master predavanja 2017/2018 BANJA LUKA, Decembar 2017 1

I. MEĐUNARODNO FINANSIRANJE – pojam, razvoj i značaj 1. Pitanje: Šta podrazumijevamo pod pojmom finansiranje? - Finansiranje obuhvata poslove pribavljanja novčanih sredstava za zasnivanje, održavanje i proširenje poslovne aktivnosti i poslove plasiranja slobodnih iznosa sredstava. 2. Pitanje: Za koje svrhe mogu biti potrebna finansijska sredstva? - Finansijska sredstva mogu biti potrebna za kapitalna ulaganja (osnovna sredstva: zemljište, oprema, građevinski objekti i sl. ) i tekuće poslovanje (obrtna sredstva: nabavka sirovina i drugih materijala, angažovanje radne snage, održavanje zaliha i sl. ) 3. Pitanje: DEFINICIJA MEĐUNARODNOG FINANSIRANJA - Međunarodno finansiranje u užem smislu obuhvata uvoz i izvoz kapitala i novca i prodaju roba i usluga na kredit, a u širem smislu uključuje i međunarodne jednostrane transfere (poslovi finansiranja kod kojih je prisutan elemenat inostranosti). 2

4. Pitanje: Koji su kriterijumi za razgraničavanje poslova domaćeg finansiranja i međunarodnog finansiranja? -2 kriterijuma: prvi, akteri su rezidenti različitih država ili međunarodnih organizacija bez obzira da li se poslovi obavljaju u domaćoj ili stranoj valuti, i drugi, poslovi koji se obavljaju uz korišćenje strane valute. 5. Pitanje: CILJ FINANSIJSKOG POSLOVANJA - je da se obezbijedi normalno, neometano funkcionisanje poslovne aktivnosti uz što manje angažovanje finansijskih sredstava, minimiziranje troškova pribavljanja tuđih sredstava i maksimiziranje prihoda od slobodnih sopstvenih sredstava. 6. Pitanje: Objasniti šta se dešava kad angažujemo više sopstvenih sredstava nego što je potrebno za obavljanje poslovne aktivnosti i šta implicira angažovanje tuđih finansijskih sredstava? - Veće angažovanje sopstvenih sredstava nego što je to potrebno smanjuje mogućnost ostvarivanja prihoda plasmanom tih sredstava. Na drugoj strani, angažovanje tuđih sredstava implicira dodatne troškove (kamatna stopa i troškovi transakcije). Najvažniji zadatak finansijskog poslovanja je precizno odrediti minimum angažovanja sopstvenih sredstava i minimum troškova angažovanja tuđih sredstava (najjeftiniji izvor), a da pri tome normalno poslovanje ni u jednom trenutku ugroženo. 3

7. Pitanje: CILJ MEĐUNARODNOG POSLOVNOG FINANSIRANJA - Obezbjeđenje potrebnog iznosa i najpovoljnije strukture sredstava iz međunarodnih izvora za ostvarenje poslovnih poduhvata i ekonomski najracionalnije ulaganje slobodnih sredstava, kroz međunarodne transakcije. 8. Pitanje: Koje su 2 osnovne specifičnosti međunarodnog finansiranja? - pri međunarodnim finansijskim transakcijama je potrebno vršiti poređenje vrijednosti izraženih u različitim nacionalnim valutama - od velikog značaja i uticaja je aktivnost nacionalnih monetarnih vlasti 4

9. Pitanje: Na koja tržišta se finansijsko tržište dijeli? - Novčano tržište (promet kratkoročna sredstva sa rokom dospeća do jedne godine) i tržište kapitala (dugoročnih sredstava). 10. Koji su osnovni ciljevi koje prilikom ulaganja žele da ostvare vlasnici finansijskih sredstava? - što veći prihodi - što veća sigurnost - što veća likvidnost (bankarski depoziti po viđenju) 11. Pitanje: Koji su faktori uticali na razvoj međunarodnog finansiranja? - stvaranje velikog broja nezavisnih država raspadom kolonijalnog sistema i njihov ekonomski razvoj kao i razvoj devastiranih zemalja posle II svjetskog rata stvarao je potrebu za angažovanjem dodajne akumulacije iz inostranstva - stvaranje velikog broja međunarodnih i regionalnih institucija koje se bave problemima međunarodnog plaćanja i finansiranja 5

- konvertibilnost valuta olakšava međunarodne finansijske transakcije - stvaranje i jačanje multinacionalnih kompanija povećava obim međunarodnih tokova kratkoročnog i dugoročnog kapitala - razvoj EVROTRŽIŠTA je olakšao i ubrzao međunarodni promet finansijskih sredstava - ekstremno visoki izvozni prihodi od nafte su većinom plasirani putem međunarodnog finansijskog tržišta (od 1973. godine se drastično povećava cijena nafte) - Novine u bankarskom sektoru (varijabilne kamatne stope, sindikalizovani zajmovi i novi instrumenti) i razvoj sredstava komunikacije, informatike i kompjuterske tehnike. - izvoz kapitalnih dobara putem povoljnih kredita konstantno je rastao u međunarodnoj robnoj razmjeni (razvoj nacionalnih agencija) - povoljan razvoj međunarodnih političkih odnosa za širenje međunarodnih finansijskih poslova (pad komunizma u Centralnoj i Istočnoj Evropi uvodi ovaj region u međunarodne finansijske tokove) 6

II DEVIZNI SISTEM 12. Šta predstavlja sistem ekonomskih odnosa sa inostranstvom? - predstavlja važan dio privrednog sistema koji treba da omogući uslove za racionalno uključivanje nacionalne privrede u međunarodnu podelu rada i sastoji se od dva međusobno zavisna i čvrsto povezana dijela: spoljnotrgovinski sistem u užem smislu (režim uvoza i izvoza) i devizni sistem 13. DEFINICIJA DEVIZNOG SISTEMA - Devizni sistem predstavlja skup načela i na njima zasnovanih zakonskih propisa, mjera i instrumenata kojima se reguliše način poslovanja devizama (devizni kurs, mogućnosti i uslovi sticanja, držanja i korištenja deviza, način njihove međusobne zamjene i zamjene za domaći novac i sl. ). 7

14. Šta je to devizni kurs – definišite njegov pojam? - Devizni kurs je cijena po kojoj se jedna nacionalna valuta razmenjuje za drugu i on uspostavlja vezu između nivoa cijena u zemlji i inostranstvu. Na bazi deviznog kursa, inostrane cijene se preračunavaju u domaću valutu, a domaće cijene iskazuju u devizama. 15. Šta je to devizni paritet – definišite njegov pojam? - Devizni paritet predstavlja zvanično utvrđenu vrijednost nacionalnog novca izraženu u nekom šire prihvaćenom imenitelju (denominatoru): zlato, SDR – specijalna prava vučenja, nekoj snažnoj valuti i sl. U normalnim prilikama devizni kurs je približno jednak deviznom paritetu kao osnovi. 8

Primjer 1 - Šta je to devizni kurs? Devizni kurs = Cijena UK cijena jedne knjige je u stvari valutni kurs između određenog dobra (knjiga) i funte sterling. Pretpostavimo da je cijena 20 £, tada to znači da ćemo navedenu knjigu prodati za 20 £ ili knjiga može biti kupljena po toj cijeni (tj. doći će do promjene vlasnika knjige po kursu 1 knjiga = 20 £). Sa stanovišta prodavca knjiga to znači da je transakcija moguća po kursu 20 £ po jednoj knjigi i za cijenu od 1 £ može se kupiti 1/20 knjige. Ako bi cijena bila 21 £ za jednu knjigu, prodavač knjiga bi morao da proda 1/21 da bi zaradio 1 £. Na osnovu ovoga možemo zaključiti da RAST cijene knjige sa 20 £ na 21 £ znači pad cijene novca ( sa 1/20 na 1/21, što znači da za 1£ se može kupiti samo 1/21 knjige, a ne više 1/20 kao što je ranije bio slučaj). Isti slučaj je i sa sledećim primjerom: 1 Funta = 3 KM, što znači da je cijena konvertibilne marke u UK valuti Pounds (1/3) = Pounds 0. 33. Za vlasnike KM, jedna funta košta 3 KM. U stvari, valutni kurs valute A u odnosu na valutu B je u stvari broj jedinica valute B neophodnih da se kupi jedna jedinica valute A. Oba načina izražavanja su prihvatljiva: 1 Pound=3 KM (direktno notiranje) i 1 KM=0. 33 Pound (indirektno notiranje). DIREKTNO NOTIRANJE (Američki termin – American terms) - devizni kurs se iskazuje kroz cijenu jedinice strane valute u domaćoj valuti INDIREKTNO NOTIRANJE (Evropski termin – European terms) - devizni kurs se iskazuje kroz cijenu jedinice domaće valute u stranoj valuti (procenat promjene vrijednosti nacionalne valute jednak je procentu 9 promjene deviznog kursa)

Primjer 2. Ako je cijena američkog čelika 100 dolara za tonu, a identičnog japanskog čelika 10000 jena za tonu, prema zakonu jedne cijene devizni kurs između dolara i jena treba biti 1$ = 100¥, tako da se jedna tona američkog čelika može prodati za 10000¥ u Japanu (po cijeni japanskog čelika), odnosno da se jedna tona japanskog čelika može prodati za 100 dolara u SAD (po cijeni američkog čelika). Zakon jedne cijene znači da ako su dva dobra (roba) identična, ona moraju biti prodavana po istoj cijeni bilo gdje u svijetu. 10

Primjer 3. Pretpostavimo da se cijena japanskog čelika u jenima povećala za 10% (11000 jena) u odnosu na cijenu američkog čelika u dolarima (koja je nepromijenjena, tj. iznosi 100 dolara). Da bi zakon jedne cijene važio , devizni kurs se mora povećati na 110 jena po dolaru, što zapravo znači apresijaciju dolara za 10 %. Ako zakon jedne cijene primjenimo na nacionalni nivo cijena u obe države, dobijamo teoriju pariteta kupovne moći koja ukazuje na to da ako se nivo cijena u Japanu poveća za 10% u odnosu na nivo cijena u SAD, doći će do apresijacije dolara. Opšti nivo cijena konvertovan u zajedničku valutu će biti isti u svakoj zemlji. Devizni kurs bilo koje dve valute odražava promjene u nivou cijena dvaju država. 11

16. Na osnovu čega se određivala visina deviznog kursa u vrijeme čistog zlatnog standarda? - Devizni kurs je bio određen “kovničkom stopom” koja je pokazivala koliko je zlata sadržano u jedinici nacionalnog novca. Jednostavnim poređenjem sadržaja zlata u jedinici jedne i druge valute dobijao se devizni paritet – u granicama između donje i gornje zlatne tačke (tj. tačke uvoza i izvoza zlata). 17. Šta se dešava ukoliko bi kurs neke valute porastao iznad gornje zlatne tačke? -Tada bi rentabilnije bilo plaćanja u inostranstvu vršiti izvozom zlata nego da se po datom kursu nabavlja strana valuta. Gornja zlatna tačka je određena troškovima prenosa zlata (transport i osiguranje) do zemlje gdje treba izmiriti obaveze i odstupanje deviznog kursa od deviznog pariteta je jako malo – oko 0, 5 %). 12

18. Koje se teorije o deviznom kursu javljaju posle napuštanja čistog zlatnog standarda kao čvrste osnove za određivanje deviznih kurseva? - teorija pariteta kupovne moći - platnobilansna teorija - teorija o paritetu kamatnih stopa 19. Šta je apresijacija valute? - je porast vrijednosti valute na deviznom tržištu. 20. Šta je depresijacija valute? - je pad vrijednosti valute na deviznom tržištu. 13

Primjer 4. Početkom 1999, 1€ = 1, 18$ (dolar domaća valuta i direktno notiranje) Početkom 2008, 1€ = 1, 08$ (1, 08 - 1, 18)/1, 18 = -0, 08 (8% depresijacija). Evro je depresirao 8% i to smo utvrdili Početkom 1999, 1$=0, 85€ (1$=1/1. 18) (indirektno notiranje) Početkom 2003, 1$=0, 93€ (1$=1/1. 08) (0. 93 -0. 85)/0. 85=0. 09 (9% apresijacija), Dolar je apresirao 9%. Primjer 5. Dolarska vrijednost francuske robe u odnosu na američku je određena interakcijom dva faktora: - cijenom francuske robe u evrima - deviznim kursom evro/dolar * Litar vina u Francuskoj košta 20 €. Pri deviznom kursu 1€=1, 49$, jedan litar francuskog vina će amerikanca koštati 29, 80 dolara. Ako dolar apresira na 1€ =1$, litar vina će amerikanca koštati 20$. Depresijacija evra odnosno apresijacija dolara smanjuje cijenu francuske robe u Americi, ali povećava cijenu američke robe u Francuskoj. - Kada bi vrijednost dolara pala sa 1€ =2$, litar francuskog vina bi amerikance koštao 40 dolara (apresijacija evra). Depresijacija dolara odnosno apresijacija evra povećava cijenu francuske robe u USA, a smanjuje cijenu američke robe u Francuskoj. 14

21. Koji faktori utiču na devizni kurs u dugom roku? - Četiri glavna faktora utiču na devizni sistem u dugom roku: a) relativni nivo cijena u zemlji b) trgovinska ograničenja c) preferiranje domaćih proizvoda u odnosu na strana d) produktivnost rada 22. Objasnite uticaj relativnog nivoa cijena na devizni kurs? - Rast nivoa cijena u zemlji u odnosu na nivo cijena u inostranstvu uzrokuje depresijaciju valute, dok pad cijena u zemlji u odnosu na nivo cijena u inostranstvu uzrokuje apresijaciju valute. 15

23. Objasnite uticaj trgovinskih ograničenja na devizni kurs? - Rast trgovinskih ograničenja uzrokuje apresijaciju domaće valute. Povećanje potražnje za izvozom neke zemlje uzrokuje apresijaciju njene valute, dok povećana tražnja za uvozom u određenu zemlju uzrokuje depresijaciju valute. 24. Objasnite uticaj preferencije domaćih proizvoda na devizni kurs? - Preferencijom domaćih proizvoda dolazi do povećanje potražnje za domaćim proizvodima i samim tim dolazi do apresijacije domaće valute, tj. ukoliko potrošači preferiraju strane proizvode dolazi do povećanje potražnje za stranim proizvodima i depresijacijom domaće valute. 16

25. Objasnite uticaj produktivnosti na devizni kurs? - Ako zemlja postaje produktivnija u odnosu na druge zemlje u dugom roku doći će do apresijacije domaće valute, dok u slučaju kada postaje manje produktivna u odnosu na druge zemlje doći će do depresijacije valute. 26. Pravilo koje treba slijediti kada želimo da otkrijemo uticaj pojedinih faktora na devizni kurs je sledeće: - ako neki faktor povećava potražnju za domaćim dobrima u odnosu na strana dobra, domaća valuta će apresirati. Na drugoj strani, ako neki faktor smanjuje potražnju za domaćim dobrima u odnosu na strana, domaća valuta će depresirati. 17

27. Koji faktori utiču na devizni kurs u kratkom roku? - Tri su najznačajnija faktora koji utiču na devizni kurs u kratkom roku: a) očekivani povrati na domaće i inostrane depozite b) promjene inostranih i domaćih kamatnih stopa c) promjene ponude novca 28. Objasnite uticaj očekivanog povrata na domaće i inostrane depozite na devizni kurs u kratkom roku? - Ukoliko je očekivani povrat na domaće depozite veći od očekivanog povrata na inostrane depozite doći će do apresijacije domaće valute. Na drugoj strani, ukoliko je očekivani povrat na inodepozite veći od očekivanog povrata na domaće depozite 18

29. Od čega zavisi očekivani povrati u domaćoj valuti (dolar) na domaće depozite? - Očekivani povrat na domaće depozite u domaćoj valuti (uzmimo dolar za domaću valutu) zavisi od visine kamatne stope bez obzira koliki je devizni kurs (kamatna stopa 10% znači da očekivani povrat na dolarske depozite je 10%). 30. Od čega zavisi očekivani povrati u domaćoj valuti (dolarima) na inostrane depozite (evro)? - Očekivani povrat u dolarima na inostrane depozite (evre) jednak je inostranoj kamatnoj stopi minus očekivana apresijacija dolara, odnosno očekivana depresijacija evra (npr. Ako je kamatna stopa 6%, a očekuje se apresijacija dolara 3%, očekivani povrat na evro depozite u dolarima je 3% (6% - 3% = 3%). Šta ako se očekuje depresijacija dolara za 4%? ) 19

31. U kojoj se tački pojavljuje ravnoteža na deviznom tržištu? - U tački u kojoj se sijeku očekivani povrati na dolarske depozite (Rd) i evro depozite(Rf) – (Rd = Rf). Ravnotežna kamatna stopa znači da je zadovoljen uslov kamatnog pariteta koji znači da je domaća kamatna stopa jednaka inostranoj kamatnoj stopi minus očekivana apresijacija domaće valute (ili plus očekivana apresijacija strane valute). Primer sa grafikonom iz predavanja proučiti. Označimo trenutni devizni kurs sa Et i očekivani devizni kurs sa Et+1, a očekivana apresijacija se može izraziti formulom = Et+1 – Et / Et. 20

32. Kako utiče porast inostrane kamatne stope na vrijednost domaće valute? - Doći će do depresijacije domaće valute zato što porast ino kamatne stope vodi porastu očekivanih povrata na inostrane depozite. U tom slučaju će vlasnici depozita željeti kupovati inostrane depozite, a prodavati domaće, što dovodi do pada vrijednosti domaće valute. 33. Kako utiče pad inostrane kamatne stope na vrijednost domaće valute? - Doći će do apresijacije domaće valute zato što pad ino kamatne stope vodi porastu očekivanih povrata na domaće depozite. U tom slučaju će vlasnici depozita željeti kupovati domaće depozite, a prodavati inostrane, što dovodi do rasta vrijednosti domaće valute. 21

34. Kako utiče porast domaće kamatne stope na vrijednost domaće valute? - Doći će do apresijacije domaće valute zato što porast domaće kamatne stope vodi porastu očekivanih povrata na domaće depozite. U tom slučaju će vlasnici depozita željeti kupovati domaće depozite, a prodavati strane, što dovodi do rasta vrijednosti domaće valute. 35. Kako utiče pad domaće kamatne stope na vrijednost domaće valute? - Doći će do depresijacije domaće valute zato što pad domaće kamatne stope vodi padu očekivanih povrata na domaće depozite. U tom slučaju će vlasnici depozita željeti kupovati inostrane depozite, a prodavati domaće, što dovodi do pada vrijednosti domaće valute. 22

36. Objasnite uticaj promjena domaćih i stranih kamatnih stopa na devizni kurs u kratkom roku? - Porast kamatnih stopa u zemlji dovodi do apresijacije domaće valute, dok porast kamatnih stopa u inostranstvu dovodi depresijacije domaće valute. Pad kamatnih stopa u zemlji dovodi do depresijacije domaće valute, dok pad kamatnih stopa u inostranstvu dovodi do apresijacije domaće valute. 37. Objasnite uticaj promjene ponude novca (novčane mase) na devizni kurs u kratkom roku? - Veća domaća ponuda novca dovodi do višeg nivoa cijena i pada vrijednosti valute što uzrokuje depresijaciju domaće valute, dok smanjenje ponude novca uzrokuje apresijaciju domaće valute. 23

38. Iz kojih se razloga kamatna stopa može promijeniti kada analiziramo uticaj promjene kamatne stope na devizni kurs? - zbog promjene realne kamatne stope - zbog promjene očekivane stope inflacije 39. Šta je to realan devizni kurs? - je onaj kurs koji izjednačava opšti nivo cijena u zemlji sa opštim nivoom cijena u inostranstvu, koji obezbjeđuje paritet kupovne moći. 40. Šta je to ravnotežan devizni kurs? - Devizni kurs pri kome se osigurava uravnoteženost platnog bilansa, odnosno ujednačavanje ponude i tražnje deviza, naziva se ravnotežnim deviznim kursom. U širem ekonomsko političkom smislu, to je devizni kurs koji obezbjeđuje ravnotežu platnog bilansa (1) u dužem vremenskom periodu, (2) uz očuvanje unutrašnje ravnoteže i (3) bez abnormalnih trgovinskih i deviznih ograničenja. 24

41. Kada je domaća valuta podcijenjena, a kada je precijenjena kada to posmatramo u odnosu na devizni kurs (pri direktnom notiranju)? - Ako je devizni kurs ispod nivoa koji se može označiti realnim, onda je domaća valuta precijenjena, a strana potcijenjena. To znači da je kupovna moć u inostranstvu veća nego u zemlji zato što cijene strane robe preračunate po takvom kursu postaju niže što povećava tražnju za njima i povećava interes za uvoz. S druge strane, izvoznici za ostvarene devize dobijaju manje domaćeg novca nego što bilo pri realnom kursu što destimuliše izvoz i pogoršava platni bilans. Negativni efekat precijenjenosti je na alokaciju resursa. - Ako je devizni kurs iznad nivoa koji se može označiti realnim onda je domaća valuta podcijenjena, a strana precijenjena. U tom slučaju kupovna moć u zemlji je veća nego u inostranstvu i cijene strane robe postaju veće i smanjuje tražnju za njima što destimuliše uvoz. Na drugoj strani, izvoznici postaju konkurentniji na stranim tržištima, jer dobijaju više novca nego što bi pri realnom deviznom kursu i to poboljšava platni bilans. Negativni efekat 25

42. Navedite osnovne podjele deviznih kurseva? - prema načinu njihovog utvrđivanja razlikuju se fiksni i promjenjivi (fluktuirajući ili plivajući) devizni kursevi - prema tome da li se istovremeno primenjuje više kurseva ili jedan mogu biti jedinstveni i višestruki (diferencijalni) devizni kursevi 43. Prednosti i nedostaci fiksnog deviznog kursa? - Fiksni devizni kurs je kurs koji je utvrđen od strane monetarnih vlasti. - Pozitivne strane fiksnog deviznog kursa su: olakšava utvrđivanje rentabilnosti investicionih ulaganja, pruža pouzdanu osnovu za kalkulacije, smanjuje rizik u ekonomskim transakcijama sa inostranstvom, pozitivno djeluje na sklapanje dugoročnih aranžmana sa inostranstvom, sužava prostor za špekulativne transakcije. - Negativne strane fiksnog deviznog kursa su: ekonomsku politiku podređuje potrebi održavanja datog kursa, potrebne su mjere za usklađivanje nivoa cijena u zemlji sa nivoom cijena u inostranstvu, odgađa neophodna prilagođavanja nacionalne privrede promjenama u okruženju, ne doprinosi uravnoteženju platnog bilansa, traži strogu spoljnotrgovinsku kontrolu, nameće potrebu držanja većih deviznih rezervi i dovodi do precijenjenosti nacionalne valute. 26

44. Prednosti i nedostaci promjenjivog deviznog kursa? - Promjenjivi devizni kurs je kurs koji se formira na deviznom tržištu. - Pozitivne strane: veća autonomnost u vođenju ekonomske politike, olakšava uravnoteženje platnog bilansa, upućuje domaću privredu na potrebna prilagođavanja u skladu sa promjenama u međunarodnom okruženju, čini nepotrebnim preduzimanje mjera radi usklađivanja nacionalnog nivoa cijena sa nivoom cijena u inostranstvu, smanjuje potrebu držanja velikih deviznih rezervi, nepotrebna je stroga spoljnotrgovinska i devizna kontrola, bolje je dejstvo mjera nacionalne monetarne politike, spriječava potcijenjenost i precijenjenost nacionalne valute. Negativne strane: nema čvrste osnove za kalkulacije izvoznih i uvoznih proizvoda, ne obezbjeđuje postojanje kriterijuma za ocjenu rentabilnosti investicionih ulaganja, povećava rizik u ekonomskim transakcijama sa inostranstvom, izlaže domaću privredu stihijskim promjenama na svjetskom tržištu. 27

45. Objasnite razliku između jedinstvenih i višestrukih deviznih kurseva? - Ukoliko za sve vrste ekonomskih transakcija sa svijetom koristimo jedan kurs tada imamo primjenu jedinstvenog deviznog kursa, dok ukoliko primjenjujemo više deviznih kurseva, sa različitim rasponima između njih, tada je riječ o višestrukim deviznim kursevima. Pozitivne karakteristike višestrukih kurseva su: podsticanje izvoza, ograničavanje uvoza, razvoj pojedinih grana privrede i sl. One mogu postojati samo u zemljama u kojima postoji jaka devizna kontrola. Negativne karakteristike su da duga primjena diferenciranih deviznih kurseva može imati negativan uticaj na proizvodnu strukturu privrede, deformiše kriterijume rentabilnosti investicionih ulaganja, dovodi do neracionalne alokacije resursa, stvara pogrešnu sliku o komparativnim prednostima i otežava uključivanje u međunarodnu podelu rada. 28

46. Šta predstavlja pojam revalvacija? - Revalvacija je smanjenje deviznog kursa (direktno notiranje), tj. povećanje vrijednosti nacionalne valute do kojeg dolazi odlukom monetarnih vlasti. 47. Šta predstavlja pojam devalvacija? - Devalvacija je povećanje deviznog kursa (direktno notiranje), tj. smanjenje vrednosti nacionalne valute. Najčešći razlozi za sprovođenje devalvacije su: trajniji i veliki platnobilansni deficit države i precijenjenost deviznog kursa koja dovodi do velikog uvoza i nedovoljnog izvoza. Od novog deviznog kursa se očekuje da smanji uvoz, a poveća izvoz i tako poboljša platnobilansnu poziciju. 29

Primjer 6. - Ako je realan devizni kurs 1 USD = 1, 30 KM i da taj kurs izjednačava opšti nivo cijena u BIH i SAD. Ako je cijena jedne tone američkog čelika 100 USD, a cijena identičnog čelika na BH tržištu 130 KM po jednoj toni. Pretpostavimo da BIH uvozi američki čelik po cijeni 100 USD za tonu. Pri kursu 1 USD = 1, 30 KM, cijena jedne tone uvoznog čelika u domaćoj valuti (100 USD x 1, 30 = 130 KM) jednaka je domaćoj cijeni od 130 KM za tonu i izvoznoj cijeni (100 USD x 1, 30 = 130 KM). Pretpostavimo da monetarne vlasti u BIH odluče da izvrše devalvaciju konvertibilne marke za 20%. Novi devizni kurs će iznositi 1 USD=1, 625 KM. Nakon devalvacijena jedne tone uvoznog čelika iz USA će iznositi 100 USD x 1, 625 = 1, 625 KM. Pošto je na domaćem tržištu cijena jedne tone identičnog čelika 130 KM, doći će do smanjenja uvoza. Na drugoj strani pri izvozu čelika iz BIH u SAD po cijeni 100 USD za tonu domaći proizvođači će dobiti za 20 % više domaće valute KM po jednoj toni (100 USD x 1, 625 = 162, 50 KM) čime raste interes za izvozom, jer se izvozom dobija više KM po jednoj toni čelika nego na domaćem tržištu. 30

Zadatak. Posle devalvacije jena od 20%, novi devizni kurs je 130 jena = 1 dolar. Koliki je bio devizni kurs prije devalvacije? - P’ = (K 1/K 2 -1)x 100, P’ – procenat promjene vrijednosti nacionalne valute (pozitivan predznak označava revalvaciju, dok negativan predznak označava devalvaciju), K 1 – devizni kurs prije promjene, K 1 = K 2 x(P’/100+1) K 2 – devizni kurs posle promjene, K 2 = K 1/(P’/100+1) -20 = (K 1/130 -1)x 100, K 1 = 130 x(-0, 2+1) = 130 x 0, 8 = 104 jena, Znači da je devizni kurs prije devalvacije jena od 20% iznosio 1 dolar = 104 jena. Ako je devizni kurs prije devalvacije iznosio 1 dolar = 110 jena, pa dođe do devalvacije jena za 20%. Koliki je novi devizni kurs? K 2 = K 1/(P’/100+1) = 110/(-0, 2+1) = 110/0, 8 = 137, 50 jena Znači da devizni kurs posle devalvacije jena od 20% iznosi 1 dolar = 137, 50 jena. 31

48. Koji je osnovni razlog koji dovodi do devalvacije? - Do devalvacije najčešće dolazi iz razloga što je devizni kurs suviše nizak (ispod realnog nivoa – precijenjen) pa je to dovodilo do velikog uvoza, nedovoljnog izvoza i deficita u platnom bilansu. Od novog deviznog kursa se očekuje da smanji uvoz, poveća izvoz i poboljša platnobilansnu poziciju. 49. Objasnite efekte devalvacije preko cijena? - Efekti devalvacije na uvoz i izvoz zavise od četiri vrste cjenovnih elastičnosti: 1) elastičnost domaće tražnje uvoznih proizvoda, 2) elastičnost strane tražnje izvoznih proizvoda, 3) elastičnost domaće ponude izvoznih proizvoda i 4) elastičnost strane ponude uvoznih proizvoda. 32

50. Objasnite efekte devalvacije preko dohotka? - Nacionalni dohodak je izražen u sledećem obliku: Y = C + I + G + (X-M), gdje je C - tekuća potrošnja, I - investiciona potrošnja, G - budžetska potrošnja, X – izvoz, M – uvoz. Pre devalvacije vrednost (X – M) je negativna, trgovinski bilans je deficitaran. Ako devalvacija dovede do očekivanih promena, doći će do porasta vrednosti (X – M), što znači da će se uvećati nacionalni dohodak. Jedan dio uvećanog dohotka biće iskorišten za uvoz, drugi dio za štednju, a ostatak će zahvaljujući multiplikatoru, uvećavati nacionalni dohodak i u narednim ciklusima. Konačan efekat na porast nacionalnog dohotka zavisiće od graničnih sklonosti uvozu i štednji. Ako graničnu sklonost uvozu označimo sa (i), a graničnu sklonost štednji sa (s), onda će multiplikator (m) biti: m = 1/i+s. Multiplikator (m) nam pokazuje koliko će se uvećati dodatni dohodak do kojeg je došlo zahvaljujući poboljšanju trgovinskog bilansa. 33

Zadatak. - Ako se poveća dohodak za 500 jedinica, a od toga na uvoz ode 50 jedinica i na štednju 100 jedinica, koliko će biti ukupno povećanje dohotka zahvaljući multiplikatoru? Y – dohodak, i – sklonost uvozu, s – sklonost štednji, m multiplikator i = 50/500 = 0, 1 s = 100/500 = 0, 2 m = 1/i+s = 1/0, 1+0, 2 = 1/0, 3 = 3, 33 Ukupno povećanje dohotka zahvaljujući multiplikatoru će biti: 3, 33 X 500 =1665 jedinica (ukupno povećanje dohotka zahvaljujući multiplikatoru) Zadatak. - Ako je došlo do povećanja dohotka za 20. 000 jedinica, pa od tog povećanja 2. 000 jedinica ide na uvoz, a 1. 000 jedinica na štednju, koliko je ukupno povećanje dohotka zahvaljujući multiplikatoru? i = 2000/20000 = 0, 1, s = 1000/20000 = 0, 05, m = 1/0, 1+0, 05 = 1/0, 15 = 6, 6667, Povećanje dohotka zahvaljujući multiplikatoru: 20. 000 x 6, 6667 = 133. 333, 33 jedinica 34

51. Koja je razlika između ofanzivne i defanzivne devalvacije? - Ofanzivna devalvacija – kada se pristupa devalvaciji da bi se povećala konkurentnost domaćih proizvođača na stranom tržištu iako to nije neophodno s obzirom na stanje u platnom bilansu (politika osiromašenja susjeda ili valutni damping). - Defanzivna devalvacija – kada se pristupa devalvaciji da bi se zaštitio platni bilans, tj. vrednost uvoza je veća od vrednosti izvoza. 52. Šta je to konvertibilnost valuta? - Konvertibilnom valutom se naziva ona valuta koja se relativno lako može zamijeniti za drugu valutu ili zlato. 35

53. Koja su dva osnovna tipa konvertibilnosti i koje su njihove karakteristike? - Klasična konvertibilnost znači punu, neograničenu konvertibilnost koja je postojala u vrijeme čistog zlatnog standarda. U prometu je bio kovani novac, a papirni novac je mogao biti zamijenjen za odgovarajuću količinu zlata bez ograničenja. Na novčanicama je obično bila naznačena obaveza eminenta da na zahtjev donosioca izvrši isplatu u zlatu. - Savremena konvertibilnost ne znači obaveznu zamjenjivost valute za zlato, već zamjenjivost za neku drugu konvertibilnu valutu, ne važi bezuslovno za domaće rezidente nego samo za strance i obaveza konvertovanja domaće valute za stranu važi samo ako se radi o potraživanjima stranih rezidenata koja su rezultat tekućih transakcija, a ne ako je riječ o kapitalnim transakcijama. 36

54. Koje su prednosti konvertibilnosti valute? - Konvertibilnost valute stvara povoljnije uslove za uspostavljanje ekonomskih odnosa sa inostranstvom i uključivanje privrede u međunarodnu podelu rada, stranci rado drže valutu u svom portfelju i neće žuriti sa iskorištavanjem svojih potraživanja što povoljno djeluje na platnobilansnu poziciju države i vrši beskamatno kreditiranje nacionalne privrede. 55. Koji su uslovi da bi jedna valuta postala konvertibilna? - Iza konvertibilne valute stoji stabilna privreda, politička stabilnost države, platni bilans ne bi smeo da pokazuje veći i dugoročniji deficit, nivo monetarnih rezervi mora da omogući izvršavanje obaveza prema inostransvu ukoliko postoji nesklad u prilivu i odlivu deviza. Ukoliko nisu obezbjeđeni ovi uslovi za zemlju je bolje da ne proglašava konvertibilnost svoje valute pošto se negativni efekti konvertibilnosti pojavljuju: odliv monetarnih rezervi, pogoršanje stanja u platnom bilansu i sl. tako se dovodi do gubljenja poverenja u datu valutu i suspenziju konvertibilnosti. 37

56. Šta su to monetarne rezerve? - To su sredstva međunarodnog plaćanja kojima zemlja raspolaže i koja može brzo, efikasno i bez ikakvih ograničenja upotrijebiti za izmirenje svojih obaveza prema inostranstvu i mogu se sastojati od zlata, konvertibilnih valuta i specijalnih prava vučenja (SDR). 57. Šta je svrha monetarnih rezervi? Njihova svrha je da obezbijede stabilnost domaće valute, likvidnost plaćanja prema inostranstvu u periodima kada su prilivi deviza manji od iznosa prispjelih obaveza prema inostranstvu. Ova sredstva se ne mogu koristiti za finansiranje razvoja i mogu se deponovati u prvoklasne svjetske banke, kao sredstva po viđenju, i na njih ostvariti određene prihode u vidu kamate. 38

58. Definišite pojam devizne kontrole? - Devizna kontrola je skup propisa, mjera i instrumenata kojima se ograničava sloboda u poslovanju devizama, utvrđuje postupak pri obavljanju pojedinih deviznih operacija i provjerava da li se devizni poslovi obavljaju u skladu sa propisima. Osnovni cilj devizne kontrole je da se obezbijedi uravnoteženje platnog bilansa, spriječi pretjerana potrošnja deviza i da se devizni kurs zadrži na željenom nivou. 59. Koji su instrumenti devizne kontrole koji se najčešće koriste? - Instrumenti devizne kontrole su: zabrane pojedinih vrsta plaćanja, dozvole, devizne kvote, licencioni sistem, cesija deviza, primjena višestrukih deviznih kurseva, izvozne premije, povraćaj carina za raniji uvoz sirovina, poreske olakšice, povoljnije prevozne tarife za izvoznu robu i sl. 39

III. Devizno tržište 60. Šta podrazumijevamo pod pojmom deviza? - Devizama nazivamo sva potraživanja izražena u stranoj valuti (depoziti, mjenice, čekovi i sl. ) i efektivni strani novac (novčanice i kovani novac), osim zlatnika i srebrenjaka. 61. Šta je to devizno tržište? - Devizno tržište je dio finansijskog tržišta na kojem se susreću ponuda i tražnja deviza i na kojem se obavlja njihova kupoprodaja. Kada se kupoprodaja deviza obavlja na određenom mjestu, u određeno vrijeme i po utvrđenim pravilima tada je riječ o organizovanom deviznom tržištu (deviznoj berzi). Međutim, brojne transakcije kupovine i prodaje deviza odvijaju se van organizovanog deviznog tržišta, u neposrednim kontaktima između banaka, preduzeća i pojedinaca, domaćih i stranih rezidenata i to tržište takođe predstavlja segment deviznog tržišta i naziva se “crno tržište” (“crna berza”) deviza. 40

62. Od čega zavisi ponuda i tražnja deviza i koji su faktori koji utiču na devizno tržište? - Devizno tržište zavisi od monetarne, spoljnotrgovinske i devizne politike nacionalne ekonomske vlasti. Povećanjem carina, zavođenjem robnih kontigenata i deviznih kvota, zabranom uvoza pojedinih artikala i sličnim mjerama se utiče na smanjenje tražnje deviza, a davanjem izvoznih premija, carinskim i poreskim refakcijama pri izvozu utiče se na povećanje ponude deviza. 63. Značaj deviznih berzi i njihova uloga? - Savremene devizne berze nastaju posle drugog svjetskog rata, ali pravi razvoj nastaje posle napuštanja fiksnih deviznih kurseva (1973. godine). Uspostavljaju vezu između pojedinih nacionalnih finansijskih tržišta, a najveći promet obavljaju poslovne banke dok centralne banke svojim instrumentima i intervencijama nastoje da spriječe i ograniče neželjena kretanja na deviznom tržištu. 41

64. Objasniti proces kupovine i prodaje deviza koji se obavlja između poslovnih banaka? - Banka koja kupuje ili prodaje devize se obraća drugim bankama i interesuje se za kupovne i prodajne kurseve valuta. Na drugoj strani, banka od koje su traženi kursevi daje kotacije (kupovne i prodajne kurseve za datu valutu ili više njih i time se obavezuje da po tim kursevima obavi transakcije). Banka koja je tražila kotacije treba da u kratkom vremenu od oko jednog minuta odluči o kupovini ili prodaji valuta i u kom iznosu će to biti. Po isteku roka kotacije mogu biti promijenjene. Telefonom potvrđeni poslovi se potvrđuju pismeno dok u savremenim uslovima transakcije se obavljaju preko SWIFT-a. U kupoprodaji deviza se pojavljuju i brokeri (posrednici između kupaca i prodavaca) koji naplaćuju svoju proviziju – brokeražu. Razlika između kupovnog i prodajnog kursa se zove marža i izražava se u poenima. 42

65. Šta znači pojam SWIFT? - SWIFT (Society for Worldwide Interbank Financial Telecommunication – Svjetsko društvo za međubankarske transakcije putem telekomunikacija) je osnovan 1973. godine i transakcije se obavljaju za par sekundi, sigurno i uz male troškove transakcije. Prosečan dnevni promet u 2003. godini je iznosio oko 200 milijardi dolara i preko nje je poslovalo oko 7600 banaka i drugih finansijskih institucija iz 200 zemalja (Srbije i Crne Gore 57 organizacija, 36 iz BIH, 49 iz Slovenije i 19 iz Makedonije). 66. Objasniti pravilno ukrštene devizne kurseve? - Odnos između dve valute bi trebao biti isti na svim deviznim tržištima, odnosno kurs evra u SAD je recipročna vrijednost kursa dolara u Evrozoni. Pretpostavimo da vrijede sledeće oznake: i – USD, j – EUR, k – GBP. (1) K(i/j)=1/K(j/i) što znači K(USD/EUR)=1/K(EUR/USD) 43

Zemlja-tržište Devizni kurs USD EUR GBP SAD 1 1, 25 1, 6 Evrozona EMU 0, 80 1 1, 28 Velika Britanija 0, 625 0, 78125 1 1, 25=1/0, 8 – dobijamo da je kurs dolara u Evropi (0, 8) je jednak recipročnoj vrijednosti evra u SAD (1, 25). Kada postoje takvi uslovi između valuta tada imamo slučaj pravilno ukrštenih kurseva i svejedno je da li evro kupujemo u SAD ili u Evrozoni i da li ih plaćamo evrima ili dolarima. U ovakvim uslovima važi još jedno pravilo koje će biti važno kod poslova arbitraže, a to je: - ako jedan dolar zamenimo za evro u Evrozoni, a zatim evro zamenimo u UK za funte, i konačno ovaj iznos zamijenimo za dolare u SAD, dobićemo ponovo jedan dolar sa kojim smo i započeli transakciju (troškovi samih transakcija su zanemareni). (2) K(j/i) x K(k/j) x K (i/k) = 1, što znači K(EUR/USD) x K(GBP/EUR) x K(USD/GBP) = 1 44

Na osnovu poznatih deviznih kurseva moguće je izračunati i druge kurseve korištenjem verižnog računa. Primjer 7. 1 GBP = 1, 9747 USD, 1 GBP = 1, 32628 EUR, 1 EUR = 1, 95583 KM. Iz ovih kurseva izračunavamo koliki je kurs dolara u konvertibilnim markama: X KM 1 USD 1, 9747 USD 1 GBP 1, 32628 EUR 1, 95583 KM, Rezultat se dobije tako što se proizvod desne strane verižnog računa podijeli sa proizvodom lijeve strane: X = 1, 32628 x 1, 95583 / 1, 9747 = 1, 3136, pa je 1 USD = 1, 3136 KM 45

Za odnose među devizama značajno je poznavati i sledeće relacije: (3) K(j/i) = K(j/k) x K(k/i), što predstavlja K(EUR/USD)= K(EUR/GBP) X K(GBP/USD) (4) K(j/i) = K(k/i) / K(k/j), što znači K(EUR/USD) = K(GBP/USD) / K(GBP/EUR) (5) K(j/i) = K(j/k) / K(i/k), što predstavlja K(EUR/USD) = K(EUR/GBP) / K (USD/GBP) 46

Zemlja-tržište Devizni kurs USD EUR GBP SAD 1 1, 25 1, 6 Evrozona EMU 0, 85 1 1, 28 Velika Britanija 0, 625 0, 78125 1 67. Objasniti nepravilno ukrštene devizne kurseve? - Nepravilno ukršteni devizni kursevi su kada, na primjer, kurs dolara u evrima nije jednak recipročnoj vrijednosti evra u dolarima, tj. (1) K(EUR/USD) ≠ 1/K(USD/EUR), u stvari znači K(j/i) ≠ 1/K(i/j) Umjesto da kurs dolara u Evropi bude 0, 80 EUR, on iznosi 0, 85 EUR. U ovakvoj situaciji će svi oni koji mijenjaju dolare u evre odlaziti na tržište Evrozone jer će za isti iznos dolara dobiti više evra (0, 05 EUR), a oni koji mijenjaju evre u dolare zamjenu će vršiti na tržištu SAD jer će za određeni iznos evra dobiti više dolara. Korištenje ovih razlika u deviznim kursevima na dva tržišta radi ostvarenja dobitka naziva se diferencijalnom arbitražom. 47

68. Šta je to konverziona arbitraža? - Nepravilno ukršteni devizni kursevi pružaju priliku da dobitak ostvare i oni koji raspolažu funtama, iako su kursevi pravilno ukršteni na relaciji funta-dolar i funta-evro. Način na koji se to postiže je sledeći: - Funte se na tržištu SAD zamijene za dolare, a zatim dolari na tržištu Evrozone u evre i na kraju evri zamijene za funte. To znači da za jednu funtu dobijemo 1, 6 dolara, za 1, 6 dolara u Evrozoni dobijemo 1, 36 evra, a za evre na tržištu UK dobijemo 1, 0625 funti. Ovim se ostvaruje dobitak od 0, 0625 funti (1 GBP x 1, 60 = 1, 60 USD x 0, 85 = 1, 36 EUR X 0, 78125 = 1, 0625 GBP). Dobitak ostvaren na ovaj način naziva se konverzionom arbitražom i osnovni uslov za postojanje dobitka konverzionom arbitražom je: K(USD/GBP) x K(EUR/USD) x K(GBP/EUR) > 1, što u ovom slučaju znači 1, 6 x 0, 85 x 0, 78125 = 1, 0625 48

69. Šta su to promptni poslovi devizama? - Kada se na deviznom tržištu zaključuje posao o kupoprodaji deviza, a ugovoreni posao se izvršava odmah ili najkasnije u roku od dva dana, reč je o promptnim ili spot poslovima. Transakcija se obavlja po kursu koji u tom trenutku važi na deviznom tržištu, kupac odmah dobija devize i plaća odgovarajuću protivrijednost u nacionalnom novcu (ili nekoj drugoj valuti). 70. Šta su to terminski poslovi devizama? - Transakcije u kojima se posao o kupoprodaji deviza zaključi, a da se sam čin kupoprodaje obavi kasnije, prema ugovorenom roku koji je obično na period od jednog mjeseca do jedne godine, nazivaju se terminskim deviznim poslovima. Kupac i prodavac ugovaraju devizni kurs po kojem će se posao obaviti, vodeći računa o postojećem stanju na deviznim tržištima i promjenama koje se očekuju u budućnosti. 49

71. Šta je cilj kupoprodaje deviza na termin? - Cilj kupoprodaje deviza na termin je otklanjanje kursnog rizika, jer se transakcija obavlja po unapred utvrđenom kursu bez obzira kako će se devizni kurs kretati u međuvremenu i kakav će biti u vrijeme dospeća ugovorenog roka (kupac kao investitor u zemlju je zaštićen od porasta kursa valute gdje ulaže - depresijacije, a prodavac od pada kursa – apresijacije domaće valute i to su najčešće izvoznici koji prihode ostvaruju u stranim valutama). Terminski poslovi devizama se obavljaju i iz špekulativnih razloga, tj. akteri kupuju i prodaju valute očekujući da će se njihova predviđanja ostvariti i da će ostvariti zarade. 72. Objasniti kako se ostvaruju terminska premija i terminski diskont? Visina terminskog deviznog kursa u odnosu na promptni zavisi od toga kakve promjene promptnog kursa u budućnosti očekuju kupci i prodavci. Razlika između višeg terminskog i nižeg promptnog kursa naziva se terminskom premijom. Na drugoj strani, razlika između nižeg terminskog i višeg promptnog kursa naziva se terminski diskont. Terminska premija i diskont se izražavaju najčešće u obliku godišnje procentne stope i izračunava se formulom: Tp/d = Ktn – Kp/Kp x 360/n x 100, gdje je Tp/d = terminska premija (pozitivan predznak) ili terminski diskont (negativan predznak), Ktn = terminski devizni kurs na rok od n dana, Kp = promptni devizni kurs, 50 n = broj dana do dospjeća terminskog posla,

73. Šta su to svop (swap) poslovi? - Istovremenom promptnom kupovinom i terminskom prodajom određenog iznosa deviza (ili promptnom prodajom i terminskom kupovinom) otklanjaju se rizici koje sa sobom nosi mogućnost promjene deviznog kursa u budućnosti. Na primjer, ako se kupe devize da bi se uložile po povoljnijoj kamatnoj stopi na vrijeme od 6 mjeseci, prisutna je opasnost da pad vrijednosti valute u koju je investirano izazove gubitak. Izlazno rješenje je da se istovremeno sa promptnom kupovinom deviza zaključi i ugovor o njihovoj terminskoj prodaji sa rokom 6 mjeseci. Sada više nema neizvjesnosti koliko će se dobiti domaćeg novca po isteku navedenog vremena. Svop poslovima se koriste i banke da bi iznose i strukturu stranih valuta prilagodile potrebama u pojedinim vremenskim periodima, a da se ne izlože riziku zbog promjena deviznih kurseva. 51

74. Šta je to interesna arbitraža? - Razlike u kamatnim stopama dovode do seljenja fondova sa jednog na druga finansijska tržišta kako bi se ostvarila što veća dobit. Dobit ostvarena ovim ulaganjima zavisi od dva faktora: kamatnih stopa i kretanja deviznog kursa (vrednosti valute gdje se sredstva ulažu). Veća kamatna stopa koja donosi više prinosa na drugom finansijskom tržištu može značajno biti umanjena ako dodje do pada vrijednosti valute zemlje gdje se ulaže (tj. do rasta deviznog kursa). S druge strane, plasman na tržištima gdje je niska kamatna stopa može donijeti veće prinose ako dotična valuta jača. 52

75. Ako evro apresira u odnosu na dolar, hoće li amerikanci radije piti kalifornijsko ili francusko vino? - Amerikanci će radije piti kalifornijsko vino zato što sa apresijacijom evra dolazi do povećanja cijene francuskog vina u Americi dok cijena kalifornijskog ostaje ista. Na drugoj strani, sa apresijacijom evra kalifornijsko vino postaje jeftinije u Francuskog pa samim tim je konkurentnije i očekuje se povećana prodaja na tržištu Francuske (povećava se izvoz vina iz Amerike u Francusku, a smanjuje se izvoz francuskog vina u Ameriku što ima uticaj na spoljnotrgovinski bilans pomenutih zemalja). 53

76. Ako nivo cijena u Evropi poraste za 10% u odnosu na nivo cijena u SAD, što će teorija pariteta kupovne moći predvidjeti da će se dogoditi sa vrijednošću evra? - U ovom slučaju će doći do depresijacije evra i to iz sledećih razloga. Sa povećanjem cijena u evrozoni za 10%, proizvodi iz evrozone postaju skuplji za 10% dok uvozni proizvodi ne mijenjaju cijenu. Samim tim dolazi do smanjenja tražnje za domaćim proizvodima i smanjenja izvoza, a povećanja tražnje za uvoznim proizvodima što automatski znači smanjenje tražnje za domaćom valutom (evro), a povećanjem tražnje za devizama. U ovakvom odnosu snaga dolazi do smanjenja vrijednosti evra (depresijacije) za iznos povećanja cijena u evrozoni od 10%. 54

77. Ako porastu carine neke zemlje, hoće li valuta te zemlje apresirati ili depresirati? - Valuta te zemlje će apresirati. Objasniti zašto? 78. Ako se smanji inflacija u nekoj zemlji, što se može predvidjeti da će se dogoditi s njenim deviznim kursom? - Devizni kurs će pasti - bitno je istaći da je to u uslovima direktnog notiranja koje se primjenjuje kod nas, Evropi i Japanu, dok će valuta te zemlje apresirati. Direktno notiranje tretita devizni kurs kao cijenu jedinice strane valute izraženu u domaćoj valuti. U uslovima indirektog notiranja devizni kurs će rasti sa apresijacijom domaće valute jer pri indirektnom notiranju devizni kurs se izražava kroz cijenu jedinice domaće valute iskazanu u devizama. 55

79. Ako neka zemlja odluči da odštampa i pusti u opticaj određenu količinu novca, šta će se dogoditi sa njenom valutom? - Valuta te zemlje će depresirati. Objasniti zašto? 80. Prepostavimo da je jen apresirao u odnosu na dolar, u određenom razdoblju u uslovima kada je stopa inflacije bila viša u Japanu nego u Americi. Kako se to može objasniti poboljšanjem produktivnosti japanske industrije u odnosu na Ameriku? - U ovom slučaju možemo zaključiti da je efekat rasta produktivnosti u Japanu u odnosu na SAD bio veći nego efekat rasta inflacije u Japanu nego u SAD (rast produktivnosti > rast inflacije). Objasniti malo detaljnije! 56

81. Ako nominalne kamatne stope u nekoj zemlji rastu, a realne padaju što će se dogoditi s deviznim kursom u toj zemlji? - Devizni kurs će rasti (uslovi direktnog notiranja), a valuta te zemlje će depresirati. Objasniti zašto? - Rast inflacije je uzrok rasta nominalnih kamatnih stopa dok realne kamatne stope opadaju. 82. Ako u Evropskoj Uniji padnu kamatne stope, šta će se dogoditi sa deviznim kursom dolara? - Devizni kurs dolara će pasti (uslovi direktnog notiranja), odnosno dolar će apresirati (manja tražnja za depozitima u evrima, a povećana tražnja za depozitima u dolarima). Objasniti zašto? 57

83. Kolika je inflacija, trgovinski bilans i devizne rezerve BIH? - Prosječna inflacija u BIH u 2007. godini je bila 4, 9%. U martu ove godine je dostigla nivo od 7, 1%. Kao razlog naglog povećanja inflacije CBBIH navodi rast cijena hrane na svjetskom tržištu u protekle dvije godine za preko 80%, te rast nafte i naftnih derivata koji čine najveći dio uvoza u BIH. - Spoljnotrgovinski bilans je pokazivao deficit u iznosu od oko 8 milijardi KM u 2007. godini, dok je u prva tri mjeseca 2008. godine dostigao iznos od 2, 1 milijardu KM. - Devizne rezerve u 2007. godini su dostigle nivo od 6, 7 milijardi KM što je rast od 22, 9% u odnosu na 2006. godinu. Smatra se da veliki spoljnotrgovinski deficit se nadoknađuje velikim iznosom doznaka dijaspore i radnika iz inostranstva (procjena CBBIH je 3 milijarde KM, međutim MMF smatra da je ta brojka značajno veća) i prilivom direktnih stranih investicija koja su u 2007. godini iznosila 2, 9 milijardi KM (bitno je naglasiti da je samo prodaja Telekoma Srpske ostvarila priliv od direktnih stranih investicija u iznosu oko 640 miliona evra). 58

IV. Međunarodni monetarni sistem 84. Šta predstavlja pojam zlatni standard? - Zlatni standard je prvi organizacioni oblik međunarodnog monetarnog sistema u kome se paritet jedne valute prema drugoj određivao tzv. kovničkom stopom, koja je pokazivala koliko je zlata sadržano u jedinici nacionalne valute. Kurs jedne valute je mogao samo neznatno da odstupa od njenog pariteta i granice tih odstupanja su se nazivale zlatnim tačkama i zavisile su od troškova prenosa plemenitog metala iz jedne zemlje u drugu (tačke uvoza i izvoza zlata). Ostvarivana je puna konvertibilnost nacionalnih valuta jer je svaka valuta imala fiksnu vrijednost izraženu u zlatu i uspostavljana je ravnoteža između kupovne snage domaće valute u zemlji i inostranstvu – automatsko uravnoteženje platnog bilansa u sistemu zlatnog standarda. 59

85. Objasniti kako se ostvarivalo automatsko uravnoteženje platnog bilansa u sistemu zlatnog standarda? - Ukoliko se u jednoj zemlji pojavi deficit platnog bilansa, ta zemlja je morala da izveze odgovarajuću količinu zlata da bi taj deficit pokrila. Smanjenje količine zlatnih rezervi iziskivalo je, u skladu sa kvantitativnom teorijom, smanjenje količine novca u opticaju. Manja količina novca u zemlji je dovodila do snižavanja domaćih cijena, što omogućava povećanje izvoza i smanjenje uvoza, tj. vodi uravnoteženju platnog bilansa u narednom periodu. Uravnoteženju platnog bilansa su doprinosile i promjene kamatnih stopa. U zemlji koja je zbog deficita platnog bilansa morala da izveze zlato dolazilo je do smanjenja količine novca u opticaju. Smanjenjem novca u opticaju dolazilo je do rasta cijene novca, a cijena novca je kamatna stopa. Viša kamatna stopa je smanjivala odliv kapitala iz zemlje i povećavala njegov priliv. To je dovodilo do uravnoteženja platnog bilansa i do povećanja deviznih rezervi zemlje. 60

86. Koji su međunarodni monetarni sistemi postojali posle zlatnog standarda i važili do završetka drugog svjetskog rata? - Zlatno-polužni standard je predstavljao pokušaj da se ograniči domaća potražnja za zlatom kako bi se zadovoljile potrebe u međunarodnim plaćanjima. Konvertovanje novčanica u zlato kod centralne banke su mogli da zahtijevaju samo oni koji su imali dovoljno novca da otkupe cijele zlatne poluge (12, 5 kilograma zlata – u Engleskoj je vrijedila 1400 funti, u Francuskoj 215. 000 franaka, a u Jugoslaviji 250. 000 dinara). - Zlatno-devizni standard je podrazumijevao da su se rezerve centralnih banaka sastojale ne samo od zlata već i od drugih konvertibilnih valuta. To znači da konvertibilnost nije podrazumijevala obavezu centralne banke da mijenja novčanice u zlato već i za drugu konvertibilnu valutu. 61

87. Gdje i kada su postavljene osnove međunarodnog monetarnog sistema? - Na konferenciji u Bretton-Woods 1944. godine su formirane dve organizacije za međunarodnu monetarnu i finansijsku saradnju: Međunarodni monetarni fond – MMF (International Monetary Fund – IMF) i Međunarodna banka za obnovu i razvoj – Svjetska banka (International Bank for Reconstruction and Development - IBRD). 88. MMF i proces njegovog osnivanja? - MMF je trebao da obezbijedi saradnju u oblasti međunarodnih plaćanja i politike deviznih kurseva i da odobrava kredite za kratkoročno uravnoteženje platnog bilansa. Postojala su četiri plana za organizaciju međunarodne monetarne saradnje: britanski (Kejnzov), američki (Vajtov), francuski i kanadski. Najviše rasprava se vodilo oko Kejnzovog i Vajtovog plana, a na kraju je prihvaćen Vajtov plan uz izvjesne dopune preuzete iz Kejnzovog i kanadskog plana koji je stupio na snagu 27. 12. 1945. godine, a poslovanje je započelo 1. 3. 1947. godine. 62

89. Koji su ključni ciljevi MMF? - Ključni ciljevi MMF su: 1. unapređenje međunarodne saradnje kroz konsultacije i zajedničko rješavanje monetarnih problema 2. proširivanje međunarodne trgovine, rast zaposlenosti, dohotka i proizvodnje 3. stabilizacija deviznih kurseva i spriječavanje konkurentskih depresijacija 4. multilaterizam u međunarodnim plaćanjima za tekuće transakcije i uklanjanje deviznih ograničenja koja sputavaju rast međunarodne trgovine 5. obezbijeđenje finansijskih sredstava za pomoć zemljama članicama u uravnoteženju platnog bilansa i 6. smanjenje platnobilansnih neravnoteža 63

90. Navedite osnovne karakteristike organizacije MMF? - Početkom 2004. godine MMF je imao 184 zemlje članice. Najviši organ fonda je Odbor guvernera koji se sastaje jednom godišnje i u kojem svaka zemlja ima po jednog predstavnika i zamjenika. Poslovima Fonda rukovodi Odbor izvršnih direktora koji se sastoji od 24 izvršna direktora. Osmoricu imenuju države sa najvećim kvotama (SAD, Velika Britanija, Japan, Njemačka, Francuska, Saudijska Arabija, Rusija i Kina), dok ostalih šesnaest biraju druge zemlje po grupama (constituency). Svaka zemlja ima po 250 osnovnih glasova i po jedan glas na svakih 100. 000 SDR uplaćenih na osnovu kvote. Osnovni glasovi bi trebalo da ublaže razlike među zemljama članicama, koje proističu iz veličine kvote, ali efekat ublažavanja razlika je mali pošto su inicijalne kvote povećane za preko 20 puta od osnivanja Fonda, dok je broj osnovnih glasova ostao isti. Za svaku zemlju je određena kvota koja se uplaćuje u Fond, i to 25% u SDR ili konvertibilnim valutama, a 75% u nacionalnoj valuti. Veličina kvota se određivala prema formuli koja je uzimala u obzir: veličinu nacionalnog dohotka, rezerve zlata ili dolara, prosječan uvoz, obim izvoza i njegovo kolebanje i predviđeno je da se svakih pet godina vrši revizija kvota. Pri osnivanju, upisani kapital Fonda je iznosio 7, 5 milijardi dolara, dok početkom 2004 ukupan upisani kapital je dostigao iznos od 212, 3 milijarde dolara. Za sve važnije odluke u MMF je potrebno preko 85% glasova dok SAD imaju oko 18%, pa sledi zaključak da se nijedna odluka ne može donijeti bez podrške Amerike. Od veličine kvote zavisi dobijanje kredita, broj glasova i udio pri raspodjeli novokreiranih SDR. 64

91. Šta je to SDR – specijalna prava vučenja? -Tokom pedesetih i šesdesetih godina prošlog vijeka međunarodna trgovina je rasla za oko 6% godišnje, a monetarne rezerve zlata su rasle 1, 6%. Ovakva kretanja su morala da izazovu nelikvidnost međunarodnih plaćanja. Da bi se riješio problem međunarodne nelikvidnosti, zlata kao objektivne kočnice porasta svjetske likvidnosti i uloge dolara kao rezervne valute, 1967. godine odlučeno je da se u okviru fonda kreira novi oblik međunarodnog sredstva plaćanja u formi SDR – specijalna prava vučenja. Ona nemaju sposobnost platežnog sredstva, već je to obračunsko sredstvo i sredstvo međunarodnih rezervi. Dva bitna cilja SDR u razvoju međunarodnog monetarnog sistema: - da se obezbijedi povećanje obima međunarodne likvidnosti i da se osigura pouzdan denominator u kojem će nacionalne valute iskazivati svoju vrijednost. Početna vrijednost SDR utvrđena je u zlatu (1 SDR = 0, 888671 grama čistog zlata), dok od 1974. utvrđuje se prema korpi valuta 16 zemalja koje imaju udio u svjetskom uvozu i izvozu preko 1%. Od 01. 1981, SDR se utvrđuje prema korpi pet najjačih valuta (američki dolar, njemačka marka, japanski jen, francuski franak i engleska funta), a od 01. 1999. SDR se utvrđuje prema korpi četiri najjače valute: dolar, jen, funta i evro. Ponderi za izračunavanje SDR se mijenjaju svakih pet godina i oni su 2001. godine iznosili: dolar (45%), evro (29%), jen (15%) i funta (11%). 65

92. Koji je cilj kredita MMF i koje su vrste kredita koje postoje? - Zemlje članice MMF koje su suočene sa deficitom platnog bilansa mogu računati na kredite koji postoje u programu MMF. Visina kredita koji se odobrava zavisi od kvote zemlje članice u ukupnom kapitalu Fonda i zaduživanje na osnovu kreditne tranše može dostići iznos od 100% kvote date zemlje – četiri tranše po 25%. Prva kreditna tranša se dobija lako je u pitanju pokriće deficita platnog bilansa dok ostale tri tranše su obično uslovljene određenim programima prilagođavanja. Pored osnovnih kredita često se koriste tzv. stand – by aranžmani kojima se odobrava okvirni iznos kredita koji zemlja može koristiti u zavisnosti od potreba i od realizacije stabilizacionog programa koji je ranije ugovoren sa MMF. Otplata stand – by kredita počinje tri godine i tri mjeseca poslije povlačenja sredstava i izvršava se u roku od pet godina. Postoje još sledeći krediti MMF: olakšice za kompezatorno finansiranje i nepredvidive slučajeve, olakšice za finansiranje tampon zaliha, krediti za strukturno prilagođavanje i olakšice za sistemsku transformaciju. 66

93. Koji su glavni izvori MMF za finansiranje svojih aktivnosti? - Glavni izvori Fonda su: uplaćene kvote zemalja članica, prihodi po osnovu naknada za usluge i servisiranje duga, prihodi od kamata i Opšteg dogovora o pozajmljivanju u kojem učestvuje deset najrazvijenijih članica i Švajcarska (ovaj sporazum je stupio na snagu 1962. godine i korigovan je 1998. godine kada je stupio Novi sporazum o pozajmljivanju u kojem učestvuje 25 država i institucija). Za sva pozajmljena sredstva zemlje dužnici plaćaju Fondu, proviziju (0, 25%), troškove (0, 50%) i kamatu (visina kamatne stope na SDR), osim za kredite koji se dobijaju po osnovu rezervne tranše. 67

94. Koja je politika utvrđivanja deviznih kurseva vladala posle osnivanja MMF 1945. godine pa do 1971. godine? - Postojao je jedinstveni metod utvrđivanja deviznih kurseva i to tako što je paritet dolara utvrđivan u zlatu – 35 dolara za uncu zlata. Sve ostale zemlje su bile dužne da utvrde paritet svojih valuta u zlatu ili dolarima i da održavaju vrijednost svoje valute stabilnom, uz mogućnost oscilacije +/- 1%. Fond se zalagao za čvrste, stabilne i jedinstvene devizne kurseve, kao i za osvarivanje konvertibilnosti nacionalnih valuta, što je trebalo omogućiti multilaterizam u međunarodnim plaćanjima. Bio je protiv devizne kontrole i diskriminacije u međunarodnim plaćanjima što je davalo snažan stimulans razvoju međunarodne ekonomske saradnje. Vladao je sistem čvrstih deviznih kurseva sve do 1971. godine i njegova osnova je bila stabilnost dolara. 68

122. Šta je to evrotržište i osnovne karakteristike? - Evrotržište je kreditno tržište na kome se poslovi kreditiranja obavljaju uz upotrebu strane valute. Faktori koji su u pedesetim i šesdesetim godinama prošlog vijeka imali snažan uticaj na razvoj evrotržišta su sledeći: - veće kamatne stope u Evropi u odnosu na SAD, - uvođenje varijabilnih kamatnih stopa i sindikalizovanih zajmova, - stvaranje širokog tržišta u okviru EEZ, i - snažno jačanje cijene nafte na svjetskom tržištu što je doprinijelo povećanju ponude novca na evrotržištu. 123. Koliko segmenata tržišta postoji na evrotržištu? - Četiri segmenta tržišta: - tržište evronovca – odobravaju se krediti na rok do jedne godine, - tržište evrokredita - odobravaju se krediti na rok od jedne do deset godine, - tržište evroobveznica – osnovna uloga je u prikupljanju sredstava i glase na valutu jedne zemlje, a plasiraju se u više zemalja. Izdavanje, distribuciju i prodaju evroobveznica vrši veći broj banaka iz različitih zemalja. - tržište evrozapisa – popunjavaju prazninu između kratkoročnih i dugoročnih hartija od vrijednosti. 69