Apstinencijalni sindrom kod opijatskih zavisnika Patoloki oblici uzimanja
Apstinencijalni sindrom kod opijatskih zavisnika
Patološki oblici uzimanja PAS 1 Intoksikacija 2 Problemsko uzimanje 3 Abuzus 4 Dipsomanija 5 Kontinuirano
Zavisnost Želja, potreba ( žudnja) Psihološka zavisnostzavisnik interpretira sve negativne emocije kao žudnju za supstancom, a ne kao problem koji treba rešiti. ( Opsesivno kompulsivni poremećaj). Fizička zavisnost = metabolički poremećaj. Apstinencija praćena krizom Adikcija(predaja gospodaru, zarobljenost): Gubitak adaptabilnosti ili mogućnosti odlučivanja i kontrole ponašanja, zbog čega se menja sopstveni sistem vrednosti
Zavisnost od droga pripada medicini: Zavisnost je hronična intoksikacija sa mogućim psihijatrijskim, neurološkim i somatskim posledicama Zavisnost je često simptom psihijatrijskih poremećaja ( komorbiditet: por. ličnosti 15 -60 %. depresija 30%, panični poremećaji 15% Žudnja ili potreba za PAS pripada opsesivnokompulsivnim poremećajima
Dijagnostički kriterijumi ICD-10 1. Neodoljiva želja (žudnja), potreba 2. Gubitak kontrole uzimanja PAS 3. Apstinencijalni sindrom 4. Porast tolerancije 5. Gubitak alternativnih zadovoljstava 6. Poremećaj svesnosti o posledicama Dg. Ako postoje 3 navedena simptoma u periodu od mesec dana u toku godinu dana
NEUROTRANSMITERI • INHIBITORNI: gama amino buterna kiselina (GABA) • EKSCITATORNI: glutamat serotonin (5 -HT) dopamin (DA) noradrenalin (NA)
KAKO SUPSTANCE POSTIŽU DEJSTVO? 1. NEKE SUPSTANCE IMITIRAJU PRIRODNE NEUROTRANSMITERE I VEZUJU SE ZA RECEPTORE (HEROIN) 2. DRUGA GRUPA SUPSTANCI PODIŽE NIVO PRIRODNIH NEUROTRANSMITERA (KOKAIN) 3. POSLEDNJA GRUPA BLOKIRA NEUROTRANSMITERE (ALKOHOL)
Bez obzira na brojne razlike , praktično sve psihoaktivne supstance povećavaju dopaminsku aktivnost, aktivnost posebno u područjima vezanim za zadovoljstvo, motorne aktivnosti i kogniciju !
Mehanizmi delovanja droga § RAZLIČITE DROGE ISPOLJAVAJU SVOJE DEJSTVO DELOVANJEM: 1. NA RAZLIČITE MOŽDANE STRUKTURE 2. RAZLIČITIM MEHANIZMIMA DELOVANJA
Opijatski receptori Mi receptori ( 1, 2) - ključni u formiranju zavisnosti ( 2 !) - analgezija, usporenje peristaltike - depresija disanja i kardiovaskularnog sistema - regulacija raspoloženja i termoregulacija - neuroendokrina regulacija Kappa ( 1, 2, 3) - analgeziju - sedaciju - pojačavaju diurezu Delta ( 1, 2) - analgeziju Danas se zna i za sigma i orphan receptore.
OPIJATSKI RECEPTORI
Mehanizam delovanja heroina § U organizmu se nalaze endogeni opijati u vidu endorfina, enkefalina i dinorfina koji utiču na regulaciju stresa, bola i raspoloženja § U velikoj količini se oslobađaju u vreme bola, nakon fizičke traume, tokom stresa
stimulacija GABANeuronski vezikule OPI završetak transporter Vmat /serotoni DA/5 HT
Promene na receptorskom nivou
Kratkoročni efekti heroina § § Javljaju se odmah posle uzimanja i nestaju posle nekoliko sati Uzbuđenje, talas euforije, prijatnog osećanja, toplote - njegov intenzitet zavisi od količine uzete droge § Intravenozna injekcija stvara intenzivan i veoma brz početak euforije (5 do 8 sekundi) § Kada se heroin ušmrkava ili puši, maksimalni efekti se osete u roku od 10 do 15 minuta
Kratkoročni efekti heroina § Posle početne euforije, zavisnik zapada u stanje naizmenične budnosti i pospanosti, i može biti pospan narednih nekoliko sati § Mentalne funkcije postaju zamagljene, a dolazi i do depresije centralnog nervnog sistema § Srce sporije kuca, pritisak pada, disanje je usporeno
Kratkoročni efekti heroina § § § osećaj toplote otežali ekstremiteti crvenilo kože, svrab suženje zenica (“čiodina glava”) otežan govor i suva usta poremećaj motiliteta gastrointestinalnog trakta manifestovan mučninom, povraćanjem i opstipacijom
POSLEDICE DUGOTRAJNE ZLOUPOTREBE HEROINA PSIHIČKE TELESNE opšte telesne promene (mršavljenje, infekc. mekih tkiva. . . ) q kardiovaskularni simptomi q endokrinološke promene q oštećenje funkcije jetre q disregulacija glikemije q infekcije q q najranije posledice u afektivnoj sferi-promene po depresivnom tipu sekundarne promene ličnosti kognitivne disfunkcije
Promene na receptorskom nivou
APSTINENCIJALNI SINDROM ICD 10: apstinencijalni sindrom jedan (od šest) kriterijuma zavisnosti Pri naglom prestanku uzimanja opijata razvija se opijatski apstinencijalni sindrom
OPIJATSKI APSTINENCIJALNI SINDROM § Na intenzitet utiču: - doza i vrsta opijata - način konzumiranja - dužina konzumiranja supstance - broj prekida - motivacija - struktura ličnosti zavisnika - ambijent - drugi socijalni činioci
Znaci opijatske apstinencijalne krize grubo bi se mogli podeliti u dve velike grupe prva grupa: uznemirenost, napetost, razdražljivost, nesanica i sl. - u znatnoj meri psihološki modulirani, tj. zavise od ličnosti zavisnika, njegove motivacije za lečenje, ambijenta i drugih socijalnih činilaca druga grupa: simptomi povezani sa reakcijom vegetativnog nervnog sistema (naježenost kože, midrijaza, preznojavanje. . . , GIT simptomi)
HEROINSKI APSTINENCIJALNI SINDROM q Heroinski apstinencijalni sindrom - 812 časova posle uzimanja poslednje doze heroina q simptomi najizraženiji posle 48 -72 sata q povlačenje tokom 7 -l 0 dana
ZNACI HEROINSKOG APSTINENCIJALNOG SINDROMA intenzivna želja za drogom, uznemirenost, razdražljivost midrijaza, zevanje, suzenje, kijanje, rinoreja, naježenost kože, gubitak apetita preznojavanje, drhtavica, slabost i strah u mišićima leđa i ekstremiteta -jaki bolovi i grčevi gastrointestinalne tegobe-dijareja uporna nesanica
DETOKSIKACIONI TRETMAN Primarni zadatak detoksikacione terapije - ublažavanje i olakšavanje simptoma apstinencijalne krize, dok se pacijent navikava na stanje bez droge Sama po sebi detoksikacija ne čini potpun tretman, ali predstavlja prvi korak u dugotrajnom procesu lečenja zavisnika Medikamentozna terapija je zasnovana na nekim opštim principima, dozvoljava kombinovanje različitih medikamenata, u zavisnosti od vrste i intenziteta razvijenih simptoma
DETOKSIKACIONI TRETMAN u ambulantnim i u hospitalnim uslovima apstinencijalnu krizu težeg stepena nužno je zbrinjavati hospitalno (neophodna parenteralna nadoknada tečnosti i elektrolita, česte izmene i korekcije ostale terapije)
Tež. krize Lekovi Blaga Umerena Teška Neopijatski analgetici Opijatski analgetici SEDATIVI Diazepam Do 30 mg Bromazepam Lorazepam Diazepam Do 40 mg bromazepam Lorazepam Diazepam Do 60 mg bromazepam Lorazepam HIPNOTICI Midazolam Do 15 mg Flurazepam Nitrazepam Zolpidem Midazolam Do 30 mg flurazepam Nitrazepam Zolpidem STABILIZAT. RASPOLOŽ. karbamazepin Do 800 mg karbamazepin Do 1200 mg NEUROLEPT. Klozapin 12, 5 do 25 mg 25 do 75 mg ANALG. ANTIDIAR. Loperamid
DETOKSIKACIONI TRETMAN Nije preporučljivo ordinirati više lekova iz iste grupe Uz bilo koju navedenu šemu, ili njihovu kombinaciju, detoksikacioni tretman podrazumeva nadoknadu tečnosti i elektrolita, u trajanju od 3 -5 dana, a po potrebi i duže.
HVALA NA PAŽNJI
- Slides: 31